Slovenci su bahati i misle da su iznad svih. Bosanci su glupi. Crnogorci ljenčine. Hrvati i Srbi… eh, Hrvati i Srbi, da ni ne počinjemo… Živjela je Jugoslavija na negativnim stereotipima o svojim narodima i narodnostima. Sve smo se kao voljeli, ali trpali smo jedni druge u stereotipne ladice pa i sami sebe, iako bi… Pročitaj više
Filozof Gajo Petrović potječe iz stare i ugledne karlovačke porodice. Njegov najstariji meni poznati predak bio je pradjed Gajo (rođen 1829., umro u Karlovcu 1911.) iz sela Petrovići, jednog od 23 moravička zaseoka uz staru Lujzijanu, cestu Karlovac – Rijeka). Ti su zaseoci, od kraja 16. stoljeća nastanjeni pravoslavnim izbjeglicama pred Turcima. Po Vladimiru Blaškoviću… Pročitaj više
„Jednog jesenskog dana godine 1918. dojahao je, povlačeći se pred Crvenima, moj djed, Ivan Zwezdin, kubanski kozak i učitelj, bjelogardijac, rezervni časnik u vojsci generala Fostikova, na svome plemenitom sivom arapskom konju do kavkaske obale Crnog mora. Na sedlu pored njega bila je njegova petogodišnja kći Ana, moja majka. Jašući na drugome sivom konju, sasvim… Pročitaj više
Umro je Josip Vaništa koji se je najdublje identificirao ističući da je čovjek. A uistinu je bio poseban čovjek. Smiren, duboko misaon, kreativno odvažan. Stremio je ka slobodi budućnosti, a bio je trajno obilježen karlovačkim djetinjstvom. Kao flaner od svoje Promenade do Korane. Bio je slikar, profesor, pisac, akademik, intelektualac. Možda je najviše bio svoj… Pročitaj više
„Ubacio me kao klinca od 17 godina u časopis ‘Svjetlo’, a kasnije mi je zahvaljivao što sam ga natjerao da postane publicist. Veliko je ime. Preporodio je Zorin dom od 1965. do 1972. godine, oplemenio parkove, a kroz Maticu hrvatsku je širio konstruktivne kulturološke ideje. Širokog je historiografskog znanja o Karlovcu, a premašuje karlovačke okvire. Inicirao je i podizanje… Pročitaj više
U posljednjih 20 do 30 godina život i povijesni značaj Frana Supila (Cavtat, 1830. – London, 1917.) sustavno su na margini interesa šire javnosti, inače sklone povijesnim temama, iako se radi o jednoj od najznačajnijih hrvatskih političkih ličnosti 20. stoljeća. Što je razlog tome? Zašto se Supilo nije „uklopio“ u shemu suvremenog hrvatskog nacionalizma? Leži… Pročitaj više
“Slavko Goldstein je stariji kolega, mada čak i nije toliko stariji, jer, kao što je govorio jedan moj prijatelj, sad svaki balavac ima 60 godina, dakle približio sam se Goldsteinu, kojega sam uvijek gledao kao puno starijeg, u toj starosti. Dosta smo se susretali u životu ili su nam se križali putevi ili smo čak… Pročitaj više
Prošla je koja godina otkako sam u Gradskom kazalištu “Zorin dom” u Karlovcu sudjelovao na književnoj večeri posvećenoj Viktoru Žmegaču. Tom prilikom dopustio sam si svojevrsni presedan. Prije nego što sam govorio o našem uglednom germanistu, kroatistu i muzikologu, osjetio sam potrebu da kažem nekoliko riječi o Stanku Lasiću. Razloga za to bilo je više… Pročitaj više
“Jako su povezani ono što sam živio i ono što sam mislio. Moj život je putovanje, ali ne putovanje koje ide u jednom pravcu, nego koje je lutanje. Moja autobiografija mi je donijela velikih trenutaka i patnji. Nikada me nisu zanimali niti karijera, niti novac niti uspjeh. Za mene to nije postojalo, nego odgovori na… Pročitaj više
“Imam intenzivan doživljaj da ova sredina naposljetku uopće nije svjesna koga je imala u svojim redovima. S jedne strane sam ostao frapiran otporima koji su postojali prema, također nedavno preminulom, Slavku Goldsteinu, međutim, Stanko Lasić je gotovo prešućen. Niti u medijima nije bilo prikladnog teksta o njemu povodom njegove smrti. Mi koji smo svjedočili njegovom… Pročitaj više
