Nakon 15 mjeseci stanke, evo pojavljuje se novi dvobroj Kupe, časopisa kojega sam inicirao 2011. godine sa željom da na njegovim stranicama okupim suradnike koji vole Kupu, koji imaju i žele izreći pokoju riječ o ovoj mitskoj rijeci i ljudima koji vjekovima nastanjuju prostor uz nju. Kada sam ga, dakle, pred osam godina entuzijastički pokrenuo… Pročitaj više
Sedamdesetih sam bio izgubljen u Poletu. Odlazio sam više u kino i kazalište, nego li na izložbe. Pa, kada sam dobio na dar kompletna djela Antuna Gustava Matoša u izdanju Libera (1976.), u XX svezaka, nisam ni znao da opremu potpisuje Josip Vaništa. Za najbliže Van, volio je oko sebe mistiku. Tako je i gledao… Pročitaj više
Jurica Pavičić je novinar, filmski kritičar i kolumnist Jutarnjeg lista, ali i scenarist i književnik čiji je kriminalistički roman „Crvena voda“ (Profil, Zagreb, 2017.) ovih dana nagrađen nagradom „Fric“, nazvanoj po hrvatskom književnom klasiku Miroslavu Krleži. Nagrada, koju dodjeljuje tjednik Express, uručena mu je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu dan uoči gostovanja na Polkaviewu… Pročitaj više
Književnik, scenarist, filmski kritičar i kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Pavičić, koji gostuje u ponedjeljak 28. siječnja s početkom u 19 sati na Maloj sceni Hrvatskog doma u Karlovcu, primio je dan ranije u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nagradu „Fric“ za roman „Crvena voda“ koji će posjetitelji Polkaviewa, kao i knjige „Žena s drugog kata“… Pročitaj više
Slovenci su bahati i misle da su iznad svih. Bosanci su glupi. Crnogorci ljenčine. Hrvati i Srbi… eh, Hrvati i Srbi, da ni ne počinjemo… Živjela je Jugoslavija na negativnim stereotipima o svojim narodima i narodnostima. Sve smo se kao voljeli, ali trpali smo jedni druge u stereotipne ladice pa i sami sebe, iako bi… Pročitaj više
Filozof Gajo Petrović potječe iz stare i ugledne karlovačke porodice. Njegov najstariji meni poznati predak bio je pradjed Gajo (rođen 1829., umro u Karlovcu 1911.) iz sela Petrovići, jednog od 23 moravička zaseoka uz staru Lujzijanu, cestu Karlovac – Rijeka). Ti su zaseoci, od kraja 16. stoljeća nastanjeni pravoslavnim izbjeglicama pred Turcima. Po Vladimiru Blaškoviću… Pročitaj više
„Jednog jesenskog dana godine 1918. dojahao je, povlačeći se pred Crvenima, moj djed, Ivan Zwezdin, kubanski kozak i učitelj, bjelogardijac, rezervni časnik u vojsci generala Fostikova, na svome plemenitom sivom arapskom konju do kavkaske obale Crnog mora. Na sedlu pored njega bila je njegova petogodišnja kći Ana, moja majka. Jašući na drugome sivom konju, sasvim… Pročitaj više
Umro je Josip Vaništa koji se je najdublje identificirao ističući da je čovjek. A uistinu je bio poseban čovjek. Smiren, duboko misaon, kreativno odvažan. Stremio je ka slobodi budućnosti, a bio je trajno obilježen karlovačkim djetinjstvom. Kao flaner od svoje Promenade do Korane. Bio je slikar, profesor, pisac, akademik, intelektualac. Možda je najviše bio svoj… Pročitaj više
„Ubacio me kao klinca od 17 godina u časopis ‘Svjetlo’, a kasnije mi je zahvaljivao što sam ga natjerao da postane publicist. Veliko je ime. Preporodio je Zorin dom od 1965. do 1972. godine, oplemenio parkove, a kroz Maticu hrvatsku je širio konstruktivne kulturološke ideje. Širokog je historiografskog znanja o Karlovcu, a premašuje karlovačke okvire…. Pročitaj više
U posljednjih 20 do 30 godina život i povijesni značaj Frana Supila (Cavtat, 1830-London, 1917.) sustavno su na margini interesa šire javnosti, inače sklone povijesnim temama, iako se radi o jednoj od najznačajnijih hrvatskih političkih ličnosti 20. stoljeća. Što je razlog tome? Zašto se Supilo nije „uklopio“ u shemu suvremenog hrvatskog nacionalizma? Leži li odgovor… Pročitaj više
