Mladi hrvatski skladatelji predstavljeni u Austriji

Među njima je i Karlovčanin, autor ovog prikaza

Autor: Marko Markuš

Lana Janjanin, Margareta Ferek Petrić, Mirela Ivičević, Marko Markuš. Izvor: Veleposlanstvo RH u RA

U ispunjenom koncertnom prostoru Bečke umjetničke udruge Alte Schmiede 13. veljače je održan koncert pet hrvatskih skladatelja i skladateljica mlađe generacije koji su ili u potpunosti ili dijelom stekli glazbeno obrazovanje u Austriji. Radi se o Margareti Ferek-Petrić, Mireli Ivičević, Lani Janjanin i Davoru Branimiru Vinczeu i autoru ovog teksta. Na ideju o organizaciji sam kao Karlovčanin koji živi i radi u Beču došao prije nešto više od godinu dana, nedugo nakon drugog završenog studija. Kako se čak i za Dana hrvatske glazbe u Beču, što se održava svakog studenog, suvremena glazba naših mladih skladatelja vrlo rijetko izvodi, smatrao sam da je potpuniju sliku hrvatske glazbe u inozemstvu bio potreban događaj koji bi predstavio ovaj značajan aspekt hrvatske glazbe, posebno u Austriji – suvremenu glazbu mlađe generacije.

U interpretaciju je bilo uključeno ukupno pet glazbenika koji su nastupali u različitim kombinacijama – Iva Kovač (flauta), Victoria Trusewicz (violina), Ana Topalović (čelo), Frederik Neyrinck (klavir) i Timotej Kosovinc (gitara). Od odabranih skladatelja jedino Davor Branimir Vincze, koji je na doktoratu u Kaliforniji, nije bio prisutan, mada treba reći kako je jednim dijelom i on aktivno pridonio koncertu, budući da je jednu od proba nadzirao putem računalnog programa za komuniciranje Skype. Koncert je ponudio široku paletu glazbenih osobnosti i koncepata, od avangarde inspirirane izvanglazbenim fenomenima do folklornih utjecaja i polistilizma. Činjenica da je koncert bio izuzetno dobro posjećen svakako daje nadu za projekte sličnog formata u skorijoj budućnosti.

Zahvalio sam se tada, a to činim i ovom prilikom, uime svih skladatelja kuratoru udruge Alte Schmiede Alejandru del Valle koji je omogućio koncert, ne samo financijski, nego i cjelokupnom pomoći u organizaciji, potom ekipi Hrvatske radiotelevizije za dokumentaciju i reportažu te Veleposlanstvu RH za domjenak. Reportaža će se emitirati na Trećem programu Hrvatskog radija u emisiji „Putovi hrvatske glazbe“ u četvrtak. Osim toga važno je reći kako mi je Vlada Republike Austrije kroz financijski poticaj omogućila rad na kompoziciji „Rera“, koja je ujedno bila jedina praizvedba večeri. Na programu je bilo šest djela za različite sastave, ovim redom:

Davor Branimir Vincze: Finnish Pleasantry, 3. stavak, za klavirski trio

Marko Markuš: Rera, za violinu i violončelo (praizvedba)

Margareta Ferek-Petrić: Searching for Spaces, za basflautu i klavir

Lana Janjanin: Nobody’s folklore: Folk song n.2, za flautu, violinu i gitaru

Mirela Ivičević: FEAR.LESS.SONGS, za klavirski trio

Marko Markuš: Opus Taiviennese, verzija za flautu, gitaru, violinu i violončelo

Margareta Ferek Petrić je rođena 1982. u Zagrebu. Obrazovala se na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču kod Ivana Eröda, Chaye Czernowin i Klausa Petera Sattlera. Dobitnica je stipendija raznih ustanova i zaklada od kojih se posebno ističe austrijska državna stipendija za skladatelje 2016. godine. 2010. godine bila je pozvana na radni boravak u Casa Zia Lina na Elbi od strane Thyll-Dürr zaklade i predstavljena je na portretnom koncertu u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog na poziv udruge Glazbene Staze. 2011. godine dobila je nagradu „Theodor Körner“ za orkestralnu kompoziciju „Take 7“ te 2017. Nagradu Beča za glazbu. Ove je godine proglašena rezidencijalnom umjetnicom ljetnog festivala u Koruškoj – Carinthischer Sommer. Margareta je napisala velik broj solo i komornih skladbi, nekoliko vokalnih i orkestralnih djela, glazbu za kazalište i big band. Njene kompozicije redovito izvode ugledni ansambli i glazbenici diljem svijeta te su joj neki od posljednjih radova objavljeni na albumima izdanima kroz Decca Records i Croatia Records. Postala je član odbora društva za suvremenu glazbu u Austriji – ÖGZM 2015. godine, a od 2016. je redovna je članica Hrvatskog društva skladatelja. Margareta živi i radi u Beču.

“Searching for Spaces”, duo za bas flautu i klavir, nastao je 2016. godine na narudžbu dua FredDo. Djelo je inspirirano umjetničkim fotografijama praznog industrijalnog prostora te je zamišljen u četiri stavka koja predstavljaju četiri različita imaginarna stanja: Panic Room, Blue Room, No Room, Utopic Emptiness. Svaki od stavaka odlikuje se posebnom atmosferom koja kroz glazbu preuzima principe arhitekture sa ciljem da sagradi individualne zvukovne prostore”, objašnjava Margareta Ferek Petrić.

Mirela Ivičević je završila studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a zatim i poslijediplomske studije kompozicije, medijske kompozicije i primijenjene glazbe u Beču i Grazu. Većina njenih djela su konceptualna i interdisciplinarna te istražuju ulogu zvuka u socijalnom i političkom kontekstu, pri čemu se često služi zvučnim nuspojavama suvremenog društva. Autorica je akustičkih, elektroakustičkih i intermedijalnih djela, zvučnih instalacija, glazbe za film i kazalište, kao i tri opere. Surađivala je s brojnim ansamblima i umjetnicima iz raznih područja djelovanja na projektima širokog žanrovskog spektra u Europi i šire. Dobitnica je Nagrade „Josip Štolcer Slavenski“ za najbolje glazbeno djelo 2013. godine za glazbeno-scensku suitu Planet 8 u produkciji Muzičkog salona Studentskog centra u Zagrebu, kao i Austrijske državne stipendije za kompoziciju. Osim skladateljske djelatnosti bila je aktivna je i kao producentica festivala „Dani Nove glazbe Split“ te je jedan od osnivača i članova Black Page Orchestra, bečkog ansambla za radikalnu i beskompromisnu glazbu suvremenog doba.

“Skladba FEAR.LESS.SONGS nastala je po narudžbi Tria Korngold koji su je praizveli 2016. u Berlinu. Sastoji se od deset fragmenata potencijalnih kompozicija koje karakteriziraju ponekad naizgled nepremostive međusobne razlike te je svojevrstan vodič kroz suvremenu glazbu za klasično odgojene glazbene virtuoze”, kaže Mirela Ivičević.

Lana Janjanin, 27-godišnja skladateljica, klaviristica i pjevačica rodom je iz Zagreba. Klavir je počela svirati sa šest godina u Glazbenom učilištu „Elly Bašić“, gdje završava osnovnu i srednjoškolsku naobrazbu. Kako je odrasla u glazbenoj obitelji, uvijek je bila eksponirana raznovrsnoj kvalitetnoj glazbi. Kao tinejdžer se počela izrazito zanimati za jazz, soul, rythm ‘n’ blues i pop glazbu te pod utjecajem istih žanrova pisati svoje pjesme. Studij klasične i medijske kompozicije na Univerzitetu za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču upisuje 2008. godine te ga 2013. uspješno završava. Sklada i aranžira glazbu za filmove, kazalište, medije, kao i za klasične i jazz sastave. Surađivala je sa mnogim poznatim glazbenicima i orkestrima uključujući virtuoza na violini Robyja Lakatoša, Simfonijski orkestar ORF-a i Jazz orkestar HRT-a. Trenutno dovršava debitantski album svojih autorskih skladbi na engleskom jeziku, kao i diskografsko izdanje istog materijala u svojim aranžmanima za big band u suradnji sa HRT Jazz orkestrom.

Nobody’s folklore je ciklus koji sam započela skladati prije par godina, potaknuta utjecajima raznih vrsta etničke glazbe, primarno s područja Balkana. „Kako se u njemu ne referiram na neku konkretnu kulturu odnosno zemlju, prozvala sam taj folklor ‘ničijim’. Folk song n.2 za flautu, violinu i gitaru je druga skladba u ovom opusu te je plesnog i humorističnog karaktera. Izvode je mnogi internacionalni ansambli koji me, nakon što čuju snimak na Youtube-u, kontaktiraju kako bi kupili note“, kaže Lana Janjanin.

Vincze je međunarodno djelujući, višestruko nagrađivan i svestran kompozitor. Uzevši u obzir da je prije glazbene karijere završio medicinu, ne čudi što su njegova djela impozantan spoj glazbe, prirodnih i socijalnih fenomena, matematičkih krivulja, algoritama i elektronike. Rođen je u Zagrebu, a studij kompozicije završio je u Grazu i Stuttgartu, poslije čega se specijalizirao za elektronsku glazbu na IRCAM-u u Parizu. Njegove su skladbe izvodili sljedeći ansambli – Ensemble Modern, Recherche, Intercontemporain, Neue Vokalsolisten, Jack Quartet, Klangforum Wien, Talea, Ljubljanska filharmonija i drugi, na festivalima kao što su Présences, Impuls, MATA, Manifeste, Zagrebački biennale i ostali. U Hrvatskoj je 2014. godine pokrenuo festival za suvremenu glazbu Novalis. Trenutno radi doktorat iz kompozicije na američkom sveučilištu Stanford u klasi Briana Ferneyhougha. „Fasciniran sam načinom na koji suvremeni mediji utječu na naše promišljanje i percepciju okoline. Kako zapravo gradimo sliku naše stvarnosti, kada se ona bazira na mnoštvu plitkih, često besmislenih, virtualnih informacija? Smatram da nominalni pluralizam društva u kojem živimo, iako bi trebao biti oslobađajući, zapravo pogoduje krizi identiteta, prikrivanju osjećaja i osobnog mišljenja, jer se potencira nesrazmjer između nepregledne količine podataka i nedostatnog vremena za njihovo usvajanje, nužno za izgradnju vlastitog stava. Kako onda pokazati, objasniti i izreći što želimo, kada često ni sami ne znamo što da mislimo“, veli Vincze.

Autor (M. Markuš): Rođen sam u Karlovcu 1990. godine. Nakon stečenog obrazovanja u Gimnaziji Karlovac i Glazbenoj školi Karlovac, koju završavam 2008. godine, započinjem studij na Univerzitetu za glazbu i scensku umjetnost u Beču. Studiram klasičnu kompoziciju prvo u klasi Axela Seidelmanna, kasnije Michaela Obsta i Michaela Jarrella. Od 2012. godine studiram i medijsku kompoziciju i primijenjenu glazbu u klasi Reinharda Kargera. Oba smjera završavam s pohvalom 2015. odnosno 2016. godine. Moje umjetničko stvaralaštvo obuhvaća djela za komorne sastave i veće ansamble, veliki orkestar, big band, solo instrumente, glazbu za kratke filmove i reklame, pop pjesme, kao i aranžmane i transkripcije za različite sastave. Dosada sam primio nekoliko nagrada, stipendija i poticaja za svoja djela te sudjelovao u međunarodnim programima za mlade glazbenike. Djela mi se izvode na renomiranim festivalima – u 2017. godini treba spomenuti Grafenegg Festival, Glazbenu tribinu u Opatiji i Wien Modern. Uz stvaralački rad podučavam Povijest stila instrumentacije na Univerzitetu za glazbu i scensku umjetnost u Beču te privatno kompoziciju, harmoniju, solfeggio i klavir.

Rera, kako u području Sinja nazivaju jedan od najstarijih načina folklornog pjevanja u Hrvata, općenito poznatija pod pojmom „ojkavica“, predstavlja temeljni materijal moje istoimene kompozicije sa svojim tipičnim obilježjima –  tresenje to jest tremoliranje glasom, izmjena dugih tonova i intenzivnog vibrata te mali intervali i mikrointervali koji se u pravilu rješavaju u unisono. Navedena obilježja stilizirana su u kontekst suvremene glazbe i podliježu različitim varijacijama u dijalogu između violine i violončela. Kroz Reru, između ostalog, ukazujem na važnost očuvanja ugrožene nematerijalne kulturne baštine. Opus Taiviennese iz 2015. godine pisan je u povodu posjeta tajvanskih glazbenika Beču koji su djelo potom i praizveli. Naslov djela povezuje dvije riječi – Tai i Viennese – i ukazuje na povezivanje europske i azijske kulture, prije svega u vidu instrumentacije – prva verzija je, uz gudače, pisana za bambusovu flautu i pipu umjesto klasične flaute i gitare. Jezgra kompozicije su dva simetrična akorda, koji se u razvojnoj fazi kao takvi više ne prepoznaju, ali su usko povezani sa strukturom. Prema kraju se početni akordi ponovo pojavljuju i pripremaju statičan kraj.

Naslovna fotografija: Lana Janjanin, Margareta Ferek Petrić, Mirela Ivičević, Marko Markuš. Izvor: Veleposlanstvo RH u Beču

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije