Bio sam prije tri tjedna jedan od predavača na globalnoj konferenciji o ekonomiji u Kini i slušao izlaganja dvaju nobelovca. Rečeno je tada da su za razvoj ključni gradovi. Smatra se isto tako da su tri prioritetna područja ulaganja obrazovanje, zdravstvo i kultura, jedino područje koje neposredno generira stvaralaštvo iz kojeg nastaju i gospodarski procesi – kaže Jadran Antolović, vlasnik tvrtke Hadrian, kojoj je Grad Karlovac povjerio izradu Strategije kulturnog razvoja.
Savjetnica za kulturu Grada Irena Šegavić Čulig dodaje da je Karlovac treći grad u Hrvatskoj, nakon Rijeke i Pule, koji donosi jedan takav dokument. Nakon strateškog dokumenta s područja politike mladih i za mlade, koja je već istekla i radi se nova, opće gradske strategije, te turističke i sportske, Gradskoj vijeće je usvojilo i kulturnu, koja je u srijedu predstavljena u Gradskom muzeju Karlovac.
– Imamo velik kulturni život, ali je nedostajao temeljni dokument koji bi nas usmjeravao – opisuje značaj ove strategije zamjenik gradonačelnika Dubravko Delić, koji posebno dodaje da niti jedna situacija, pa niti gospodarska kriza ili elementarne katastrofe, ne smije biti alibi za zanemarivanje kulture.
Gradonačelnik Damir Jelić je imenovao radnu skupinu za izradu Strategije. Nju je činilo 16 članova koji su bili različitih struka. Prvi sastanak je održala sedmog svibnja 2013. godine. Putem mrežnih stranica Grada provedeno je u svibnju i lipnju anketiranje građana, a u lipnju i srpnju održane su dvije radionice. Na prvoj je sudjelovalo 28 osoba, većma predstavnici ustanova i udruga u kulturi. Tada je provedena takozvana SWOT analiza i razmotreno je što je to bitno za kulturni razvoj. Na drugoj radionici je sudjelovalo 26 osoba, među kojima i prosvjetni djelatnici. Razmotreni su rezultati ankete i SWOT analize, a potom se započelo s određivanjem strateških ciljeva i projekata za naredno desetljeće. Utvrđivalo se i kriterije za vrednovanje razvojnih projekata i programa. Mišljenja su prikupljana ne samo od sudionika radionica, nego i elektronskom poštom ili na druge načine od ravnatelja ustanova, udruga građana i pratilo se, inače slaba, diskusija u javnosti. Javna rasprava o Nacrtu Strategije je trajala od 19. studenog do osmog prosinca prošle godine. Dokument je na koncu podijeljen u cjeline: statusna analiza, SWOT analiza, vizija i misija, strateški ciljevi i projekti, kulturna politika i realizacija strateških ciljeva i projekata, kriteriji za vrednovanje razvojnih programa, pribavljanje sredstava i analize te provedba i nadzor nad provedbom Strategije.
– Želimo bolji život grada, revitaliziranu baštinu, relevantne programe i Karlovac kao kulturno središte – veli I. Šegavić Čulig.
Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Andreja Navijalić najavljuje osnivanje Karlovačke kulturne mreže koja bi se s vremenom razvila u Karlovački kulturni klaster. Njega bi činili Grad kao moderator, sudionici u kulturnom stvaralaštvu, prijatelji kulture, to jest donatori i sponzori, te baštinici, a tu se misli prije svega na vlasnike nekretina.
– Najsloženiji i najdugoročniji projekt je obnova i revitalizacija Zvijezde po metodologiji UNESCO-a – napominje I. Šegavić Čulig.
Pomalo nerealno zvuči, blago rečeno, plan da se pripremi i provede projekt obnove i revitalizacije Zvijezde do 2024. Taj postavljeni cilj odaje ne samo ambiciju, nego, nažalost, i neutemeljenost u stvarnosti. Planira se i obnova Starog grada Dubovca, ali i kina Edison, kojeg je Grad propustio povratiti u svoje vlasništvo. Dobro je što je zgrada željezničkog kolodvora prepoznata kao vrijedan kulturni potencijal, no njezina obnova je isto tako upitna do 2024., a nadamo se da griješimo. Najlakše bi bilo preseliti Hrvatski željeznički muzej u Karlovac, jer je on trenutačno u potpuno neadekvatnom prostoru, a i u Zagrebu. Barem deklarativno postoji tendencija decentralizacije države. Obuhvaćene su sve mogućnosti financiranja obnove Hrvatskog doma, osim poduzetničkih ulaganja i dotacija iz proračuna Karlovačke županije.
Tu su i posebni projekti poput afirmacije činjenice da je jedan od najvećih izumitelja u povijesti Nikola Tesla živio u Karlovcu i u njemu stekao najviše formalno obrazovanje u svom životu, kao i, primjerice, uređenje vojnog kompleksa na Turnju za potrebe Gradskog muzeja Karlovac.
Zanimljivo, nigdje se ne spominje javna plastika, a Karlovac ima vrijednih skulptura u svome vlasništvu. Jedna od njih – Prizemljeno sunce Ivana Kožarića – od 1994. godine stoji u Bogovićevoj ulici, na takozvanoj zagrebačkoj špici, gdje je preseljena zbog opasnosti od rata.
Također je propušteno dotaknuti se medijske, političke i građanske kulture.
Što se tiče umjetničkog stvaralaštva, predviđaju se izobrazbe, uspostava medijske platforme o karlovačkoj kulturi na stranim jezicima, usuglašavanje i priprema projekata u kulturi podobnih za financiranje iz stranih izvora, pružanje podrške u kreiranju novih kulturnih programa i projekata te stvaranje kulturno-turističkih proizvoda i usluga. Nositelj svih tih aktivnosti bio bi know-how centar.
Klaster bi pak poticao ostvarenje kulturnih programa i projekata na nacionalnoj i međunarodnoj razini, poticao ostvarivanje suradnje na tim nivoima, pripremio i proveo projekt održavanja Karlovačkih susreta kulture i Dana svetog Josipa, zaštitnika Karlovca, u ovkiru Karlovačkog kulturnog kalendara, obilježavao projektima značajne osobe vezane uz povijesni razvoj Karlovca te uveo karlovačke turističke kartice koje turistima omogućavaju posjećivanje svih sadržaja.
Ovlaš prelistavajući ukorićenu Strategiju nigdje nismo primijetili predviđanje suradnje s gradovima-prijateljima. Oni postoje, ali ta forma traži sadržaj, kao što valja i intenzivirati suradnju s područjem oko Metlike i Novog Mesta, odnosno Velike Kladuše i Bihaća. Pohvalno je što se ne zaobilazi suradnja s Karlovcu srodnim renesansnim, “zvjezdolikim”, gradovima i međunarodna suradnja uopće.
U klaster bi trebali biti uključeni svi relevantni akteri i valja paziti na administrativne prepreke prilikom djelovanja institucija. Privatni ulagači se neće uključiti, ako će naići na rigidnost javnih struktura i ako neće prepoznati razvojni potencijal. Povezivanje različitih sektora s kulturnim, što se prepoznaje kao razvojni potencijal, jedan je od prioriteta europske kohezijske politike u ovom financijskom periodu. Potrebno je stoga što više znanja iz što više relevantnih izvora za privlačenje sredstava Europske unije.
Možda nije važna primjedba, no čudno je što na popisu literature i u dokumentima nema stranih izvora, odnosno autora. Kao da je svo dostatno znanje na ovu temu sadržano u domaćoj publicistici.
Svakom tekstu, a možda pogotovo strategijama, se mogu naći primjedbe, no bitno je da postoje i ukazuju na ciljeve. Sasvim je jasno da jezik ne može obuhvatiti bogatstvo realnog gibanja. Ukoliko bi se polovica zacrtanog ispunila, velik bi to iskorak bio za Karlovac. Najgore bi bilo kada bi, što je, nažalost čest slučaj sa strategijama, ostalo mrtvo slovo. Dobar primjer za to je kvalitetan strateški dokument za mlade koji je, nažalost, nedostatno proveden, po ocjeni nekih relevantnih udruga mladih i za mlade.
