„Zahtijevamo od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku financiranja neprofitnih medija, a isto tražimo i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, zahtijevamo da se što prije raspiše i provede natječaj „Mediji zajednice“ i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskim praksama za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu insistiramo na jasnoj razlici između neprofitnih i komercijalnih medija“, stoji u otvorenom pismu kojega su Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskom saboru, njegovom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, svim klubovima zastupnika, Ministarstvu kulture, Pučkoj pravobraniteljici, Vladi Republike Hrvatske i njezinom Savjetu za razvoj civilnog društva poslali u utorak nakladnici neprofitnih medija Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI, Udruga za medijski aktivizam CroL Dom kulture Zagreb, GONG, Hrvatsko novinarsko društvo, Info zona, Platforma za pitanja kulture, medija i društva Kurziv, Mreža antifašistkinja Zagreb, Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Udruga Pogledaj.to, Udruga Radio Student, Udruga Slobodni Filozofski, Udruga za feminizam i kulturu Muf, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris, Udruga za promicanje kulture Kulturtreger, Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije Lupiga, Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost Vizkultura, te Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka.
U pismu se ističu problemi nastali unazad dvije godine.
- Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. godinu, koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije „slučajnost“ ili „greška“ bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike vlada koje vodi Hrvatska demokratska zajednica. Financiranje neprofitnih medija ni na koji način nije predviđeno za 2018. godinu, što potvrđuje i prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, ali i nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne podrške, koja, iako nije bila velika, jest značajno pridonijela razvoju tih medija i profesionalnom radu novinara, a istodobno su komercijalni privatni mediji dobili, kroz razne olakšice i poticaje, više od 160 milijuna kuna – stoji u pismu.
Podsjeća se da je vlast koju je predstavljao Hasanbegović ukinula program financiranja zbog netransparentnosti natječaja i da je najavljeno da će se institucionalno podržavati neprofitne medije po usvajanju medijske strategije i precizira što su to mediji trećeg sektora.
- Novopostavljena ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko je puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo. S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije tako i natječaja za medije zajednice. U međuvremenu, jedini preostali vid financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija, u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna javnih kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od oko 130 radijskih stanica u većinskom privatnom vlasništvu – kažu nakladnici neprofitnih medija koji potpisuju ovo pismo.
Kritizira se da je priprema za raspisivanje natječaja „Mediji zajednice“ netransparentna, ali i da su aktivnosti zaustavljene. „Glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek o tome zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan je da ne postoji njihova usuglašena definicija te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija“, kaže se u pismu.
- Podsjećamo kako je Europski parlament usvojio Rezoluciju o medijima zajednice još 2008. godine, prema kojoj su mediji zajednice definirani kao „neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe“ i „čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita“. Želja da se u raspodjelu sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom Rezolucijom EP-a. Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji – kažu nezadovoljni izdavači neprofitnih medija.
„Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuta sredstva uzrokuje sve teže uvjete rada postojećih neprofitnih medija i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskog i audiovizualnog sadržaja s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća… Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo sa ciljem urušavanja postojećih neprofitnih medija“, vele nakladnici.
- Antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te unutar dominantnog nacionalističkog narativa dolazi do gušenja medijskog pluralizma kao neizostavne pretpostavke demokracije. U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg – kažu potpisnici pisma.
Drže da postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranje struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje.
- Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranja i djelovanja u javnom interesu. Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg „domišljanja“ što bi bili „mediji zajednice“ – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje sredstava ESF-u – kažu nakladnici.
