Kada smo prvi puta boravili u Nizozemskoj nismo mogli ne obratiti pažnju na velika parkirališta po gradu, puna gusto parkiranih bicikala, ogromnog parkirališta za bicikle na mastrihskoj železničkoj stanici i guste gradske biciklističke mreže koja ukazuje na to da Nizozemci biciklizam smatraju vrlo ozbiljno, kao dio svakidašnjice i životnog stila.
Posljednjeg desetljeća lagano dolazi do prepoznavanja činjenice da mjere promocije gradske vožnje biciklom, korištenja javnog prijevoza i što manjeg korištenja automobila, podržane od strane gradskih struktura i ostalih gradskih dionika poput nevladinog i sve više privatnog sektora, donose pozitivne učinke za društvo kao cjelinu. Ministarstva prometa i infrastrukture i mnogi gradovi po Europi osnivaju posebne odjele koji se bave kreiranjem i pokretanjem politika održive mobilnosti, promocijom izrade planova održive urbane mobilnosti (Sustainable Urban Mobility Plans – SUMPs), dakle podržavanjem izgradnje infrastrukture za bicikliste i ostalih održivih oblika prometne infrastrukture. Koncept razvijenosti se očigledno već odavno pomaknuo od toga da se kao činitelj urbanog razvoja smatra količina automobila po stanovništvu, što se jasno pokazalo kao neodrživo za društvo i okoliš.
Ne treba puno razmišljati kad želimo nabrojiti sve pozitivne aspekte korištenja različitih oblika održive mobilnosti. Smanjenje korištenja automobila doprinosi manjim gužvama po gradskim cestama te većoj sigurnosti svih u pokretu. Pozitivni učinci na, u mnogim gradovima prezagađen, zrak jaku su bitni. Kako možemo pročitati u članku New York Timesa koji prikazuje promociju korištenja bicikala u nizozemskom Utrechtu, studije koje su naručile gradske vlasti pokazuju da bicikliranje ima pozitivan učinak na zdravlje stanovnika, na sprečavanje bolesti poput dijabetesa, srčanih i žilnih bolesti te nekih oblika raka. U Utrechtu su izračunali, da svakodnevno korištenje bicikala, izgradnja biciklističkih mreža i razvoj inovacija na područku održive mobilnosti godišnje donosi 300 milijuna društveno-ekonomskih benefita, koji se pokazuju u smanjenju troškova za zdravstvenu i okolišnu politiku (na primjer borba protiv čestica PM10 u zraku) i zbog povećanja produktivnosti stanovnika. Ulaganje u mjere održive mobilnosti u Utrechtu ukazuje, dakle, i na pozitivan utjecaj na gradski proračun, a šire na sam razvoj grada. Isplati se ekonomski pa i financijski, jer se neizravno ušteđena sredstva mogu ulagati u ostale aspekte »pametnog«, stanovnicima ugodnog grada.
Gradovi imaju puno mogućnosti da pored osiguranih gradskih sredstava ulaže u mjere održive mobilnosti. Kako saznajemo na mrežnoj stranici inicijative CIVITAS, postoji mnogo mogućnosti za sufinanciranje mjera kroz EU sredstva. CIVITAS je i od EU podržana mreža »gradova za gradove«, čija je namjera razmjena znanja i iskustva u provedbi inovativnih prometnih rješenja. CIVITAS promovira projekte održive mobinosti koji su inovativni i uz društvene donose i financijske dobiti, znači doprinose održivom rastu. Na primjeru Utrechta inovativno partnerstvo grada i privatnog poduzeća uvodi razvoj aplikacije za bicikliste koja će vozaču naznačiti jačinu pedaliranja koja je potrebna da na semaforima nema previše stajanja. Vjerujemo, da bi mnogima od nas takva aplikacija bila više nego zanimljiva kao alat u svakodnevnoj borbi s vremenom i nestrpljivošću.
Nizozemski Utrecht, u kojem živi oko 300.000 stanovnika, jedan je od gradova koji unutar CIVITAS mreže surađuje s još četiri europska grada – Bolognom, Funchalom, Gdanjskom, Tallinnom – u projektu koji promovira inoviranje »CIVITAS MIMOSA«, što je akronim za cijeli naziv projekta »Inoviranje na području mobilnosti i održivih mjera« (eng. Making Innovation in Mobility and Sustainable Actions).
Gradovi u sklopu projekta provode različite aktivnosti na području održive mobilosti poput promoviranja ekoloških vozila i goriva, promocije korištenja javnog prijevoza, organiziranje prometa na način da se smanjuju prometne gužve, restrikcija i promocije car sharinga in car poolinga, to jest organiziranja putovanja tako da u automobilu bude više ljudi. Također promoviraju se javno-privatna partnerstva koja imaju za cilj razvoj inovativnih tehnoloških i netehnoloških rješenja za razvoj održive mobilnosti i njezine veće prisutnosti u životima zajednice. U sklopu projekta puno se radi na komunikaciji s građanima, na njihovom educiranju i informiranju u prednostima korištenja održivih oblika mobilnosti, pogotovo bicikliranja koji donosi najviše prednosti. U edukativne, interaktivne aktivnosti tako su uključeni građani, škole, privatni, javni gradski dionici i civilni sektor. Petero gradova promovira gradsku vožnjo biciklom i na način da se kroz suradnju s raznim lokalnim istrazivačkim organizacijama pronalazi još više dokaza o dobrobiti pedaliranja za društvo, da se bicikal uzima »za ozbiljno« i da se pozitivni učinci mjera mogu jasno razabrati od strani ljudi.
U sklopu projekta je Utrecht razvio integrirani sustav za upravljanje s prometom. Suočen s velikim pritiskom na urbanu infrastrukturu, zagađenjem zraka i bukom grad je odlučio reagirati. Pripremljeni su strategija “Utrecth – privlačan i dostupan 2030.” (Utrecht Attractive and Accessible 2030) te konkretni akcijski planovi za bicikliste, javni transport, parkirališta za bicikle i automobile, za poboljšanje kvalitete zraka, sve kroz snažno uključenje stanovništa. Za Grad Utrecht participacija građana nije nešto što je poželjno, nego standard. Grad je sklopio ugovore s deset najvećih tvrtki da kroz javno-privatna partnerstva surađuju na upravljanju s prometom. Puno je napravljeno za osvještavanje stanovnika, da je okrenuti se održivoj mobilnosti važan i dostupan način za povećanje kvalitete života u gradu. Vožnja biciklom zauzima snažno mjesto u kreiranju boljeg grada. Na željezničkoj stanici kreirano je parkiralište za bicikle s oko 20.000 mjesta. Promet u gradu je prilagođen na način da biciklisti, automobili i pješaci što bolje koegzistiraju, no mjere za povećanje ugođaja usmjerene su prema biciklistima i pješacima. Planiraju se i izgradnje tako imenovanih e-biciklističkih puteva (cycle highways).
Održiva mobilnost svakako je u usponu, zato nema smisla odupirati se, nego odmah provjeriti, što na području orgniziranja prometa rade gradske vlasti, izraziti svoja očekivanja i potrebe, i dok se čeka na reakciju, svakako se kroz grad provoziti s biciklom. Možda sine još koja ideju.
