U sklopu projekta „Za Babine gore zdravlje“ planiran je obilazak Županijskog centra za gospodarenjem otpadom Marišćina kako bi se projektni tim Društva Potrošačica bolje upoznao s funkcioniranjem i radom centra za gospodarenjem otpadom te pratećim problemima koji dolaze uz centre za gospodarenje otpadom.
Nositelj projekta „Za Babine gore zdravlje“ je Udruga građana Pravica, a Društvo Potrošačica je partner. Cilj projekta je senzibilizacija javnosti o propustima u pripremi dokumentacija za RCGO otpadom Babina gora. Stoga su snimljene tri tematske emisije na lokalnoj televizijsko kući. U njima gostuju eksperti. U prvoj, koja je emitirana u veljači gošća je bila izv.prof.dr.sc. Lidija Runko Luttenberger, dipl. ing.,. Gošća druge emisije koja je emitirana u ožujku bila je Vesna Grgić predsjednica braniteljske udruge VIDRA – Veterani i društvena akcija i voditeljica Zeleni odred – forum. U travnju će biti emitirana treća emisija, a gošća je Mirna Međimorec iz Krizni eko stožer Marišćina.
S obzirom na epidemiološke mjere projektni tim nije mogao obići ŽCGO Marišćina. S problematikom iz je upoznala gđa. Mirna Međimorec iz udruge Krizni eko stožer Marišćina. Međutim, iz onog što su vidjeli zaključili su da se otpad gomila na hrpu, da nema sortiranja kako bi se onaj otpad koji se može reciklirati iskoristio kao sirovina.
Prosječno kućanstvo proizvodi samo 13% mješovitog-komunalnog otpada koji se ne može iskoristiti kao sirovina, a čak 39% kuhinjskog otpada i 25% starog papira, odnosno samo 13% otpada trebalo bi završiti na odlagalištu. – Ana Smoljak, predsjednica Društva Potrošačica
Županijski centar gospodarenja otpadom Marišćina pokazuje identične nedostatke kao RCGO Babina gora. Županijski centar gospodarenja otpadom Marišćina izrađen je na vodozaštitnoj zoni. Nije izrađena revizija studije utjecaja na okoliš te je nepoznato koliko ŽCGO Marišćina ugrožava tlo, vodu, zrak te samim time i zdravlje lokalnog stanovništva. Iako je došlo do enormnog povećanja cijene komunalnih usluga, ŽCGO Marišćina posluje s gubitkom.
Najekonomičniji i ekološki najkorisniji način zbrinjavanja otpada je proces recikliranja. Potrošačice i potrošači promjenom svog ponašanja uvelike mogu doprinijeti poticanju kružne ekonomije. Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 400 kg otpada od čega čak 78,4% odlaže na odlagališta. U konačnici svaki dan kupujemo i bacamo jednokratnu ambalažu te na taj način stvaramo dodatne količine otpada.
Pretpostavimo da sve što kupimo idućih godinu dana ne smijemo baciti. Počeli bismo reciklirati postojeće proizvode, obnavljati proizvode, popravljati proizvode kako bismo ih mogli ponovno koristiti. Otpad nije problem, već vrijedan resurs, zaključuje Smoljak.
Projekt „Za Babine gore zdravlje“ je podržan s 4.918,00 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.
