Janez Puhar – prvi slovenski fotograf i izumitelj

Bio je svećenik, znanstvenik, fotograf, slikar, pjesnik, intelektualac i kozmopolit rođen u Kranju u Sloveniji. U samim počecima fotografije, par godina nakon Daguerrova izuma fotografije tzv. dagerotipije razvio je svoj postupak fotografije na staklu s vrlo kratkim vremenom osvjetljivanja i nazvao ga hyalotipija ili svjetlopis. Iako je njegov izum francuska akademija „Académie nationale agricole manufacturière et commerciale“ priznala tek deset godina nakon njegova otkrića, odnosno 1852. godine, dok je Beč učinio to godinu ranije, Puhar je nesumnjivo prvi otkrio fotografiju na staklu što potvrđuju njegovi članci iz 1843. godine u novinama „Carniola“ u kojima je svoj postupak i opisao. Međunarodno priznanje stiglo je sudjelovanjem na tri svjetske izložbe: u Londonu (1851.), New Yorku (1853.) i Parizu (1855.)

Autor: Sanda Kočevar

Nakon prošlogodišnjeg višemjesečnog gostovanja u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ je, kao središnja knjižnica Slovenaca u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja, u suradnji s Veleposlanstvom Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj ugostila izložbu „Janez Puhar – prvi slovenski fotograf i izumitelj“ Petre Puhar i Jerneja Kejžara, fotografovih rođaka.

Puhar (1814.-1864.) je bio svećenik, znanstvenik, fotograf, slikar, pjesnik, intelektualac i kozmopolit rođen u Kranju. U samim počecima fotografije, par godina nakon što je Louis Daguerre izumio fotografiju, razvio vlastiti postupak fotografije na staklu s vrlo kratkim vremenom osvjetljivanja i nazvao ga hyalotipija ili svjetlopis. Iako je njegov izum francuska akademija „Académie nationale agricole manufacturière et commerciale“ priznala tek deset godina nakon njegova otkrića, odnosno 1852. godine, dok je Beč učinio to godinu ranije, Puhar je nesumnjivo prvi otkrio fotografiju na staklu što potvrđuju njegovi članci iz 1843. godine u novinama „Carniola“ u kojima je svoj postupak i opisao. Međunarodno priznanje stiglo je sudjelovanjem na tri svjetske izložbe, u Londonu (1851.), New Yorku (1853.) i Parizu (1855.).

Puhar je zaslužan za mjesto koje Sloveniji danas pripada u pregledu povijesnog razvoja fotografije, a sam postupak se njemu u čast zove puharotipija.

Iako se zna za brojne njegove fotografije, opus mu je danas vrlo skroman jer je njegova ostavština stradala tijekom Drugog svjetskog rata. Sačuvalo se pet fotografija, jedna kopija izgubljenog autoportreta te tri fotoreprodukcije. Čuvaju se Narodnom muzeju Slovenije, Muzeju arhitekture i dizajna u Ljubljani te u privatnoj zbirci. Sve do početka 21. stoljeća za Puhara su u Sloveniji znali malobrojni, uglavnom stručnjaci. Grupa entuzijasta okupljenih oko kranjskog Fotografskog kluba “Janez Puhar”, predvođenih P. Puhar, odlučila je 2014. godine, slaveći 200 godina Puharova rođenja, organizirati niz akcija kako bi slovenska javnost spoznala veličinu i značaj ovog izuzetnog čovjeka. U tome su i uspjeli – 2014. godina proglašena je njegovom godinom, a pokroviteljstvo je preuzeo predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor koji je u Kranju otkrio i njegov spomenik. Danas, uz ulice u Kranju i Ljubljani, njegovo ime nose i nagrada koju dodjeljuje Fotografski savez Slovenije za posebna postignuća na području fotografije i za životno djelo te medalja koju na međunarodnim izložbama pod pokroviteljstvom Međunarodnog saveza umjetničke fotografije FIAP dodjeljuje Fotografsko društvo “Janez Puhar Kranj”, za najbolji portret.

Uz to se s pravom ponose i ovom putujućom izložbom na desetak panoa koja od 2014. godine putuje tragovima Puharova života kroz Sloveniju (službovao je kao svećenik u 12 slovenskih župa), a koja je preko Češke, Slovačke i Švicarske došla i u Hrvatsku. Karlovčani je imaju priliku pogledati do 24. svibnja. Zasigurno će ovu decentno oblikovanu dvojezičnu (hrvatsko-engleska) informativnu izložbu s odličnim slikovnim i tekstualnim objašnjenjem Puharova postupka, koju prati mali, također dvojezični katalog pogledati brojni svakodnevni korisnici Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ budući da je smještena u ulaznom predvorju. Prava je šteta da nisu u većem broju pohodili i njeno otvorenje kao i izuzetno zanimljivo predavanje autorice P. Puhar koja je na publiku uspjela prenijeti svoj entuzijazam, žar, ljubav i predanost otkrivanja novih detalja o Janezu Puharu, koji je do svog otkrića došao za službe u nama nedalekoj Metliki.

Tko zna – možda i mi Puhara negdje imamo.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije