Interes za socijalnu/društvenu ekonomiju pojavio se kada je postalo očito da prevladavajući ekonomski model liberalnog kapitalizma ne može pronaći kvalitetna i održiva rješenja za rastuće probleme. Društvena ekonomija je otpornija na posljedice ekonomske krize od privatnog sektora. U Španjolskoj je zaposlenost u zadrugama od 2008. do 2012. pala za devet posto, dok je u istom tom periodu zaposlenost u privatnom sektoru pala za 19 posto, što će reći da je društvena ekonomija jako važan čimbenik stabilizacije tržišta rada.
Društveno poduzetništvo poslovni je pothvat koji se temelji na načelima društveno, ekološki i ekonomski održivog poslovanja, usmjerenog stvaranju dobiti koja se u cijelosti ili dijelom reinvestira za dobrobit zajednice. Dakle, društveno poduzetništvo je oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka.
Za prepoznavanje društvenih poduzetnika postoji devet kriterija. Po Strategiji razvoja društvenog poduzetništva su:
- društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja;
- društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini;
- društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje četvrtinu godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti;
- društveni poduzetnik najmanje 75 posto godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja;
- društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja;
- Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika;
- društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije;
- društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju;
- društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.
Ispunjavanje svih navedenih kriterija društveni poduzetnik će dokazivati svojim aktima osnivanja i poslovanja, koje će biti potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika. U skladu s prethodno navedenim kriterijima, društveni poduzetnik bit će svaka pravna ili fizička osoba koja će kontinuirano obavljati registriranu gospodarsku djelatnost i svojim trogodišnjim strateškim/poslovnim planom, godišnjim programom rada ili, ako će poslovati dulje od tri godine, dotadašnjim rezultatima moći dokazati da djeluje u skladu s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika.
Društvenim poduzećem možemo nazvati ono koje je u vlasništvu zaposlenika i/ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, a upravljano zajednički na demokratskim načelima. Primjeri hrvatskih društvenih poduzeća su ACT Grupa iz Čakovca, Udruga za mlade „Alfa Albona“ iz Labina, ITAS-PRVOMAJSKA d.d. iz Ivanca, Zadruga za dobru ekonomiju iz Dubranca, Zadruga za etično financiranje iz Zagreba, Zelena mreža aktivističkih grupa iz Dubranca, Udruga za ekonomiju zajedništva iz Križevca. Dakle, uglavnom su pokretači društvenih poduzeća organizacije civilnog društva.
Društvena poduzeća nadopunjuju usluge od javnog interesa – primjerice socijalne usluge – doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa, generatori su zapošljavanja, te doprinose rastu i razvoju društvenog kapitala. Stoga su društvena poduzeća bila manje ranjiva tijekom svjetske ekonomske krize. Društvena poduzeća su jedan od glavnih mogućnosti za razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva.
Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja. U Hrvatskoj se susreće s nedostatnim financijskim sredstvima i znanjem o pokretanju, upravljanju i održivosti poslovanja. Budući da su društvena poduzeća uglavnom organizacije civilnog društva, jako su ovina o donacijama i financiranju od strane javnog sektora.
