Od nedavnih događaja iz mariborske prošlosti mnogi čitaoci naglasili bi »mariborski ustanak« koji je za rezultat imao zamjenu lokalnih vlasti, a novo vodstvo grada se susrelo sa sistemom kojeg je prije kritiziralo, da bi ga nakon toga trebalo zagrliti, da politički preživi (bez prevelikog hoda po rubu) prvi mandat.
Što danas ima u Mariboru? Kritičari lokalnih vlasti su i dalje glasni, vlast se prilagodila, stanovnici su djelomično ravnodušni, resursi su oskudniji nego u drugim sredinama, ali karavana, kao mnogo puta i u mnogim gradovima, ide dalje. U medijima se mogu čitati priče o revitalizaciji mariborskog aerodroma, o poslovnom sudjelovanju s Kinezima, o prioritetu obnove centralne gradske knjižnice, o novim ulagačima, koji nisu ekološko prihvatljivi, ali donose nova radna mjesta, bez većih napora i inovacija od strane lokalnih vlasti.
Iako smo mišljenja da bi drugi najveći grad u Sloveniji mogao mnogo bolje iskoristiti svoje potencijale i u postojećim uvjetima prilično centralizirane države, gradske vlasti ipak treba i pohvaliti. U ovom članku ćemo tako pisati o pristupu i konkretnom projektu, kojeg ocjenjujemo dobrim i inovativnim iz više razloga, koje ćemo pokušati naglasiti. Da se radi o vrijednom projektu s područja kružnog gospodarstva pokazuje i činjenica da je dobio malo manje od tri milijuna eura bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, izravno od Europske komisije na natječaju za inovativne urbane prakse, koji je uveden u trenutnom programskom periodu 2014-2020 te podupire pilot projekte na području održivog urbanog razvoja. Od 206 prijava iz 21 države, 16 projekata dobilo je potporu na natječaju, od toga su dodatna sredstva za urbani razvoj došla čak u dva slovenska grada – Ljubljanu i Maribor.
Urban soil 4 food je projekt koji uključuje testiranje novog modela za povećanje lokalne opskrbe hranom sa snažnim naglaskom na smanjenje emisije ugljičnog dioksida kroz proizvodnju kvalitetne zemlje iz otpada, stvorenog kroz različite djelatnosti u gradu i upotrebu te zemlje za urbane vrtove te lokalnu proizvodnju hrane. Otpadna zemlja se uključuje u proces ponovne upotrebe kroz dodavanje prerađenog organskog otpada, koji nastaje u ostalim, u okviru projekta povezanim, procesima. Obogaćena zemlja predstavlja resurs za lokalnu zajednicu i priliku za kreiranje novih prihoda te veće dodane vrijednosti postignute kroz nova zelena radna mjesta. Radi se o lokalnom projektu kojeg je ipak moguće primijeniti i u drugim sličnim gradovima. Projektni partneri dolaze iz lokalne zajednice – to su Grad Maribor, Zavod za inovativnost i poduzetništvo, E-zavod, Snaga d.d., Aktiviraj se!, Delta plan d.o.o, ZAG Ljubljana i Institut Wcycle Maribor. Radi se o privatnim, javnim, civilno-društvenim akterima, uključeno je i socijalno poduzeće. Takav tip konzorcija pokazuje da Grad zna kako je u provedbu potrebno uključiti što širi spektar sudionika, kako se učinci i rezultati projekta mogu održati u lokalnoj zajednici i biti što šire dostupni stanovnicima.
Grad Maribor je kroz snažno uključivanje različitih dionika 2015. godine donio strategiju prelaza grada u kružno gospodarstvo. Iako se radi o trendy konceptu, kružno gospodarstvo je zapravo dosta zdravorazumski pristup ka ekonomiji na način da se što duže osigura vrijednost proizvoda, materijala i različitih resursa, tako da se što duže koriste i da postoji što manje konačnog otpada ili ga uopće nema. Kao model razvoja gospodarstva, kružnost se može realizirati samo kroz suradnju različitih institucija koje pokrivaju različita područja. Na taj način se ostvaruje nova dodana vrijednost za lokalnu zajednicu kao cjelinu. Povezivanje je, dakle, nužno. U Mariboru, sukladno principu kružnog gospodarstva u borbi s otpadom, surađuju tri javna komunalna poduzeća, to su Snaga d.o.o., Energetika Maribor, d.o.o., Nigrad d.d. (povezana u strateški model Wycycle). Tvrtka Snaga će u zajedničkoj sortirnici skupiti otpad i pripremiti ga za reciklažu. Izgrađen je i pogon za biološku preradu miješanog komunalnog otpada. Građevinski otpad će u Nigradu upotrijebiti za prerađivanje u kompozite, a dio otpada će upotrijebiti Energetika u pirolitičnim postupcima. Model kružnog gospodarstva ugrađen je i u održivu urbanu strategiju Grada Maribora što dokazuje koordiniranost mariborskih politika na polju urbanog razvoja.
U sklopu mariborske transformacije u grad koji razvija model kružnog gospodarstva osnovan je i Institut Wycycle. Radi se o institutu (javni neprofitni zavod) koji povezuje sva poduzeća u dominantno gradskom vlasništvu (Snaga d.o.o., Energetika Maribor, d.o.o., Nigrad d.d., Mariborskih vodovod d.d. in Marprom d.o.o.). Institut nije novi korisnik proračunskih sredstava nego potporna institucija koja poduzećima nudi podršku kod projekata koji realiziraju princip kružne ekonomije. Njihov rad tako uključuje istraživanja i razvoj procesa i tehnologija te organizacijskih alata za podršku u provedbi održivih projekata. Početni kapital zavoda iznosio je 50 tisuća eura te sredstva iz EU projekta Greencycle, ponajviše za radnike iz svih poduzeća, koji se povezuju i rade u okviru instituta koji surađuje sa stručnjacima iz uglednih istraživačkih institucija. U slovenskom kontekstu i zbog Wycycle instituta Maribor ostvaruje poziciju državnog centra za kružno gospodarstvo, a ambicija je da jednog dana svoje znanje i utjecaj proširi i van nacionalnih granica.
Koordinirana provedba projekata različitih lokalnih dionika, zajedničko kreiranje ideja u odnosu na potrebe lokalne zajednice, inovativnost i okrenutost zajednici, karakteristike su, koje je Maribor prepoznao na putu prema kružnom gospodarstvu i održivom razvoju. S obzirom na dobra iskustva i uspjeh kod dobivanja izvora za financiranje projekata te dobru umreženost Grada, sigurni smo da su navedeni projekti samo početak i da Maribor treba ostati ambiciozan. Radi se svakako o primjeru dobrog pristupa razvoju nekog grada unatoč ponekim većim ili manjim greškama, koje se ponekad događaju. Ako zauzmemo pozitivan pristup, možemo se nadati da će tih grešaka biti što manje i da će se „mariborskom“ principu upravljanja održivog razvoja pridružiti što više gradova.
