Napokon je zima pokazala svoje prave i zavodljive čari. Snijega je prepuno, djeca se igraju, a i mi stariji evociramo uspomene iz djetinjstva kada smo bili nestrpljivi očekujući snijeg i igru. Nije nam teško niti u ime lijepog djetinjstva uhvatiti lopatu u ruke tvrdeći da marljivo radimo.
No, da ne bismo ostali lišeni bizarnosti upravljanja ovim gradom i njihovim resursima pobrinula se gradska tvrtka Mladost i sada kada je klizanje najljepše i najprirodnije – zatvaraju klizalište. Iako će temperatura zraka sljedeći tjedan dosezati i 15 Celzijevih stupnjeva ispod nule i neće se na hlađenje ledene površine potrošiti niti jedan kilowatsat struje, odnosno niti kuna, gradonačelnik Karlovca Damir Mandić u suradnji sa direktorom Mladosti Tihomirom Jarnjevićem – zatvara klizalište. Bez obzira na vremenske prilike koje postaju idealne za takav sport, slijepa, neracionalna, jednoumna, jednoglava i neprilagodljiva politika zatvara klizalište, zbog valjda nečijeg, davno sročenog plana koji se temelji na prosječnoj godini kada su temperature u ovo doba godine bliže proljetnim, a potrošnja energije za održavanje leda prevelika i financijski neodrživa.
Isto se događa i s obranom od poplava. Oborine koje su pale na kraju veljače u vrlo velikom intenzitetu, pogotovo uzvodno od naših rijeka u Sloveniji i Gorskom kotaru – Delnice 150 centimetara, Karlovac 44, Plitvice 116 centimetara, Ogulin 95 centimetara, Slunj 85 centimetara, Čabar 89 – ukazuju na veliku vjerojatnost da ćemo imati vrlo velikih problema s obranom od poplava, ako najavljivanu hladnoću sljedeći tjedan naglo zamjeni južni vjetar koji uzrokuje naglo topljenje snijega, a tlo je od prethodnih obilnih padalina već natopljeno vodom i nije u stanju upijati otopljeni snijeg…
Napadani snijeg u stvari predstavlja zaleđeni rezervoar vode kojemu stranice pucaju u slučaju dolaska snažnog juga i velika količina vode se naglo slijeva u premala korita, a Karlovac je prva ravnica gdje se voda nakon uskih brdskih korita dobije priliku razliti. Nesposobni upravitelji ovoga grada u međuvremenu su smanjili mogući volumen za razlijevanje rijeka izgradnjom nasipa puno preširoko oko Gornjeg Mekušja i tako značajno pogoršali stanje sigurnosti od poplava Karlovca i naročito prigradskih naselja kao što su Logorište, Mala Švarča ili Borlin do te mjere da je dodatno ugrožen i sam centar grada, ali i nasipom „spašeno“ Gornje Mekušje iz razloga što je suženjem korita protoka Korane, a zadržavanjem količine vode koja mora proći kroz grad znatno povišen svaki sljedeći visoki vodostaj, što bi trebalo biti elementarno logičko zaključivanje.
Moramo imati na umu da svaki centimetar snijega na vodom zasićenom tlu predstavlja površinski migrirajuću vodu, što znači da je u Delnicama akumulirana 21 litra vode po četvornom metru, u Slunju 12, Plitvicama 16, što na prvi pogled ne izgleda puno, ali, ako se pomnoži s površinom sliva koja gravitira i prolazi kroz Karlovac, to je jako, jako puno…
Što uopće možemo učiniti? Možemo Hidroelektranu Lešće uključiti u dio sustava obrane od poplava Karlovca na način da se formira stožer nadređen Hrvatskoj elektroprivredi koji će imati ovlasti pored interesa HEP-a određivati koliko, kada, do koje mjere i kojim intenzitetom će se ispuštati akumulacija HE Lešće, jer prvo djelomičnim pražnjenjem akumulacije, a onda potpunom obustavom proizvodnje struje na dva ili tri kritična dana, i to devet sati prije nailaska vodenog vala u Karlovac, poplavni val se može smanjiti za utjecaj Dobre koji može biti 80 kubičnih metara u sekundi, a to znači da se vodostaj Kupe može sniziti za možda presudnih minimalno 0,8 metara kada nam je to najpotrebnije.
Hoće li se to i provesti? Ne vjerujem, jer se neće provesti niti puno jednostavnija odluka da se klizalištu produži rad kroz izrazito hladni period. Nadam se da će barem priroda biti milostiva prema nama i da neće dopustiti naglo otapanje snijega uzvodno od Karlovca nakon hladnoća koje nam slijede.
