Osnovna vrijednost Karlovca je njegov zemljopisni položaj, a potom su to prostorne vrijednosti, primarno Kupa i Zvijezda te kulturni krajolik u kojemu ta nekadašnja utvrda leži i koji ju ističe. Koncepcija grada bi težila usklađenju tih vrijednosti. Moramo razmisliti o problemima koji su zadesili ovaj grad – poručuje umirovljeni profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Boris Morsan na raspravi “Potencijal, vrijednosti i koncepcija prostornog razvoja Karlovca” koju je u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u utorak organizirala Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca.
Iako je najavljeno da će se održati okrugli stol, u biti se radilo o Morsanovom predavanju i naknadnoj raspravi. Pozdravlja izradu Urbanističkog plana uređenja “Zvijezde”, što je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba kojeg vodi arhitekt Zoran Hebar, a nakon čega je započeta – a i dalje traje – izrada plana upravljanja Zvijezdom, no smatra da to nije dovoljno.
- Hebar je napravio što je mogao – podlogu za daljnja razmišljanja kako sve to uklopiti u koncepciju. Postoji nepogodan promet, niti garaže nisu na najpogodnijem mjestu. Jedno od rješenja je da se napravi ispod Trga bana Josipa Jelačića, no time bi Zvijezda izgubila identitet. Put do tamo je složen. Ako turiste počnemo s motornim vozilima dovlačiti u Zvijezdu, dobit ćemo kompliciran promet. Izgradnja garaže u Zvijezdi je skupa, no na Gazi ne bi bila, iako bi turistima bilo teško doći do te četvrti. Treća je mogućnost napraviti garažu uz kino Edison. Iza autobusnog kolodvora je površina prikladna za veću garažu – kaže Morsan.
“Kako se projektanti autoceste i takozvane nizinske pruge nisu sjetili jedne zajedničke trase koja bi se pomaknula onda na rub kulturnog krajolika i tako imamo i promet i očuvan krajolik? Problem je i širenje industrije u kulturnom krajoliku, iako postoji područje uz prugu”, nastavlja Morsan.
- Bezlična periferija prijeti identietu Karlovca. Ako se primakne Zvijezdi i uđe u nju, Karlovac će postati bezličan. Stoga treba odrediti granicu zelene zone, otvoriti grad prema jugoistoku i afirmirati Orlicu – veli Morsan.
“Bi li Glazbena škola Karlovac trebala biti u Zvijezdi? Jedna je od ideja da u Oružani budu uredi, no to su depresivna mjesta u kojima rade mrzovoljni”, smatra Morsan.
- Veleučilište u Karlovcu je dobrodošlo, jer okuplja mlade, no i njihova pozitivna energija se troši. Gažansko polje je mjesto za kampus. Karlovac ima veliku sreću što ima takav prostor. Obale Kupe su neiskorišteni potencijal – kaže Morsan.
Do lani pročelnica resornog gradskog odjela, a danas zamjenica karlovačkog župana Martina Furdek-Hajdin ističe da nedostaje prikladan odnos prema depopulaciji.
- Karlovac je projektiran za sto tisuća stanovnika i nemamo potrebu za novim prostorima, jer neizgrađeno građevinsko područje nema tko koristiti. U Hrvatskoj imamo prostora kao da nas je 25 milijuna – kaže M. Furdek-Hajdin.
Plan upravljanja Zvijezdom bi trebao utvrditi što će se raditi, kada i u kojim rokovima. Na izradi toga angažirana je konzultantska tvrtka WYG iz Zagreba.
- Nacrt tog dokumenta bismo trebali imati krajem veljače. Pristiglo je 28 projektnih ideja, neke su na idejnoj razini, a neki su razrađenije. Projekt Veleučilišta u Karlovcu je u dosta zreloj fazi i vrlo je vjerojatno da će uskoro započeti provedba projekta “Atrij znanja” – veli konzultant Mario Protulipac.
Etnologu Tomislavu Augustinčiću nije previše jasan pojam kulturnog krajolika.
- Nužno je razgraničiti što je neupitna sadržina karlovačkog identiteta. Nejasno je što je kulturni krajolik, jer se onako kako je ovdje predstavljen taj pojam ne poklapa s onime što je o tome pisala Biserka Dumbović-Bilušić. Urbani kulturni krajolik afirmira izgradnju grada, vrednovanje ljudskog života u gradovima. Izgradnja Tehničke škole Karlovac u šancu otkriva zašto se Karlovac razvio kako se razvio. Ne može se govoriti isključivo o arhitektonskoj, nego i o društvenoj baštini u kojoj se arhitektonska odvija – kaže Augustinčić.
