Broj nezaposlenih je manji nego u pretkrizno vrijeme, odnosno broj zaposlenih je veći – uporno od prošlogodišnje predizborne kampanje ponavlja karlovački gradonačelnik Damir Jelić, a naša provjera pokazuje da je – u pravu.
No što ti podaci u biti znače, odnosno kakvu ekonomsku sliku Karlovca odražavaju? Dimitrije Birač je na Kaportalu prije godinu dana objavio analizu koja kaže da je polovica radnog aktivnog stanovništva u Karlovcu – nezaposlena.
Izborni slogan gradonačelnika je bio „Budi i ti dio promjena koje želiš vidjeti, ZA Karlovac – grad novih mogućnosti“, a na plakatima je bio prikazan i graf s brojem nezaposlenih od 2007. godine s tendecijom pada na 2014. i uopće na budućnost.
Na zavodu za zapošljavanje u Karlovcu objavljeni su rezultati za lipanj ove godine na kojem je i po njima je u Karlovcu 3.753 nezaposlenih, što je za 222 osobe manje nego po podacima za svibanj. To je pomak, no kako se radi o sezonskim poslovima, taj će broj rasti naknadno. Uspoređujući nekoliko godina unazad stanje nezaposlenosti u Karlovcu, ponajviše od početka krize 2008. i 2009., možemo primijetiti značajan pad nezaposlenosti, i to čak za više od 25 posto u odnosu na te dvije godine.
Iako bi ovi podaci za političara ili ponekog ekonomista mogli biti ohrabrujući, situacija nažalost nije tako dobra. U kolovozu prošle godine na području Karlovca od 33.000 radno sposobnog stanovništva radilo ih je tek 17.000, dok ih je 4.000 upisano kao osobe bez posla. Također, oko 12.000 radno sposobnih uopće nije ni prijavljeno na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, što je više od dvije trećine od ukupnog broja. Statistički gledano, 63 posto radno aktivnog stanovništva je prijavljeno da rade, odnosno da ne rade.
Na području Karlovca i Karlovačke županije postotak nezaposlenosti kod osoba između 20 i 34 godine je 34 posto, što je najveći udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih, ako gledamo statistike svih županija.
Što se tiče zapošljavanja na području Karlovca primjetno je da osim nekoliko najvećih proizvođača nema značajnije poslovne alternative. Osim nekoliko većih tvrtki dobro drže još samo ugostiteljstvo i trgovina. Ipak, u ova dva sektora situacija je daleko od idealne ponajviše zbog malih plaća, loših radnih uvjeta i nemogućnosti stalnog zaposlenja.
Predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Damir Mandić smatra da su najveći uzroci velikog broja nezaposlenosti na gradskoj i županijskoj i državnoj razini upravo loše stanje gospodarstva i nedovoljan broj kapitalnih investicija. Naglašava nedovoljnu koordinaciju države i lokalnih uprava, neučinkoviti javni sektor s viškom zaposlenih, a budućnost vidi u razvoju privatnog sektora na lokalnoj i državnoj razini.
“Problem je i u upisnim kvotama srednjih škola i fakulteta koji se ne prilagođavaju potrebama tržišta rada, pa postoji svake godine velik broj diplomiranih ekonomista i pravnika koji su evidentirani na Zavodu dok su neka zaposlenja, poput informatičara ili različitih inženjera, deficitarna. Upravo je to uzrok velikom broju nezaposlenosti među mladima”, smatra Mandić.
Lokalni turizam predstavlja neiskorišteni potencijal, dodaje, koji će u skoroj budućnosti biti jedna od najznačajnijih djelatnosti. Navodi kako upravo tu priliku Karlovac i Karlovačka županija ne smiju propustiti te da se tome posvećuje velika pažnja.
S druge strane predsjednik SDP-ove gradske organizacije Žarko Latković rekao je kako je ta stranka osnovala Gospodarsko vijeće koje u svojem programu ima konkretne prijedloge kako poboljšati lokalnu gospodarsku situaciju. Latković je naveo kako u tom tijelu postoji i Savjet za turizam koji će ubrzo predložiti gradnju kampa u okolici Karlovca.
“Gradska uprava nedovoljno sudjeluje u natječajima koji osiguravaju investicije za daljnji razvoj”, kritizira Latković.
Najavljuje provedbu proaktivne politike koja će sadržavati veliki broj prijedloga gradskoj upravi na području smanjenja nezaposlenosti. Kao primjere navodi izgradnju poduzetničkih zona na Selcu i Mekušju, poduzetničke inkubatore koji će novim poduzetnicima omogućavati lakše pokretanje posla i slično.
“Valja poboljšati projekte i programe za zapošljavanje mladih u vidu raznih subvencija”, veli Latković.
Oba sugovornika potvrđuju da je, nažalost, vrlo malen nepovratnih sredstava i sredstava iz europskih fondova povučeno za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja.
