Publicist Saša Šimpraga, autor knjige “Zagreb, javni prostor” i osnivač volonterske platforme “1postozagrad”, u ponedjeljak je u Knjižnici za mlade u Karlovcu održao predavanje “Grad neće bit bolji sam od sebe” prilikom čega je predstavio teme i metode korištene za privlačenje pažnje javnosti na djelovanje incijative i rješavanje detektiranih problema i nepravilnosti u javnom prostoru,
Od problema u starom i “novom” dijelu Zagreba i njihovom uspješnom otklanjanju uključujući sve zainteresirane strane izdvaja inicijativu za park na Kajzerici.
- Posljednji četvorni metri zelenih površina predviđeni su za izgradnju poslovno-stambeno-vjerskog objekta. Utvrdili smo problem da ovaj dio grada nema park te smo krenuli zagovarati i argumentirati promjene te površine u prostornom planu. Događanja su rasla svojim obimom i s vremenom je lokalna udruga preuzela našu inicijativu i spriječila devastaciju ove posljednje zelene površine u tom dijelu grada – otkriva Šimpraga.
“Uređenjem Kranjčevićeve ulice nije bila predviđena sadnja drveća, pa smo se odlučili za to založiti posredstvom preko Vijeća Gradske četvrti Trešnjevka sjever. Odgovorili su nam kako je projekt završen i kako je sad prekasno za promjene. Naš odgovor bio je kako ništa nije prekasno dok se ne asfaltira, a niti onda nije prekasno. Uvijek se može mijenjati”, navodi još jednu zagrebačku inicijativu.
Jedna od inicijativa ove platforme je i oživljavanje tržnice Dolac organiziranjem Zagorkinog sajma knjiga. Ova inicijativa, iako nije ostvarena, ima mnogo potencijala, jer bi jedan od rezultata bio i najveći sajam knjiga na otvorenom, za što postoji interes s više strana.
Još jedna zanimljiva inicijativa tiče se širenjem mreže javnih česmi po Zagrebu nalik na Beč, Milano ili Beograd gdje su lokalne vlasti u kratko vrijeme postavile više stalnih ili mobilnih lokacija gdje se može doći do vode.
- Raspisali smo javni natječaj i dobili nekoliko rješenja koje se kasnije koriste za zagovaračku kampanju. Ove godine započelo se s postavljanjem javnih pumpi – objašnjava Šimpraga.
Inicijativa se trenutno bavi uređenjem staza uz potoke koji spajaju Sljeme i Savu. Jedan od takvih koji se i dalje može vidjeti je potok Črnomerec.
- Generalnim urbanističkim planom su već posljednjih pola stoljeća predviđeni zatvaranje potoka i izgradnja ceste. Potok je važniji od ceste, a jedno od naših argumenata za zašitu i uređenje je više zaštićenih i rijetkih vrsta koje se tu nalaze – ističe Šimpraga.
Osim Zagreba inicijativa je aktivna i u drugim gradovima.
- U Koprivnici smo imali niz akcija oko uređenja obala potoka u centru grada. Konačno je uređena šetnica uz potok, dok su se ekološke udruge potaknule na akcije čišćenja korita – veli Šimpraga.
Primjera gdje građani preuzimaju inicijativu i navode lokalne vlasti da odustanu od svojih namjera i poslušaju građane ima i u svijetu. Jedan od neizbježnih je berlinski aerodrom Tempelhoff.
- Nakon zatvaranja aerodroma građani su odlučili da se ovaj veliki prostor ne prodaje ili prenamjenjuje, nego da se ostavi kao zelena površina za provođenje slobodnog vremena – kaže Šimpraga.
Naglašava da promjene zahtijevaju dugotrajan rad, počevši od razine gradskih četvrti do gradskih vlasti.
- Važno je dobiti podršku od svih razina koje odlučuju o nekom prostoru. Također, sve inicijative je važno formalizirati, pustiti u sustav, a ne ostaviti isključivo na medijskim napisima – ističe Šimpraga.
Kroz upoznavanje s praksama, alatima, metodama i ciljevima rada, uvodno predavanje poslužilo je za informiranje sudionika daljnjih radionica zainteresiranih za društveni angažman na pitanjima javnog prostora u Karlovcu. Iduća radionica zakazana je za ponedjeljak s početkom u 12 sati, a sasatanak je kod fontane na karlovačkom Trgu bana Jelačića kako bi se odredile točke u gradu kojima će se posvetiti u daljnjoj fazi projekta.
Projekt u Karlovcu održava se u suradnji s Udrugom za društveni razvoj KA-MATRIX, Gradskim muzejom Karlovac, Kinoklubom Karlovac i Knjižnicom za mlade.
Grad na drugi pogled Karlovac podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova i Hrvatski audiovizualni savez.