Europski dani gradova i regija završeni su prošlog četvrtka i, kao i svake godine, već po 15. put, je posjetiteljima ponuđen uvid u dobre prakse na području urbanog i regionalnog razvoja u EU te mogućnost za kvalitetnu raspravu i povezivanje u partnerstva za buduće projekte održivog razvoja. Kao što smo mogli pročitati u pozivu, gradovima i regijama kroz ovu okupljanje pružena je i prilika da komentiraju 7. kohezijski izvještaj kojeg je Europska komisija objavila 9. listopada 2017., na datum otvorenja “otvorenih dana”. Izvještaj predstavlja analizu uspješnosti kohezijske politike u prošlosti, njezine rezultate, utjecaj te ulogu u budućnosti EU nakon 2020. S obzirom da će biti u svibnju 2018. odlučeno kako će izgledati višegodišnji financijski okvir, koji će odrediti kamo i koliko sredstava će EU godišnje namjeniti za provedbu zajedničkih politika, rasprave na uvodnoj sjednici u Europskom parlamentu najviše su se vrtjele oko toga kako zadržati financijski snažnu, a istovremeno i učinkovito, rezultatima orientiranu europsku kohezijsku politiku. Uz to naglašeno je i pitanje povjerenja u europske institucije i političare – jer europske politike mogu biti najnaprednije i razvojno orijentirane, ali ako građani EU nemaju povjerenja u njezine strukture, politike neće dobiti njihovu podršku. Raditi, dakle, treba usporedno – na dobivanju povjerenja kroz jačanje demokratičnosti EU, jačanju komuniciranja svega što se radi, kao i na stvaranju zajedničkih politika po mjeri građana iz različitih regija EU, što, naravno, nije lak posao.
Za regionalnih dana od 9. do 12. listopada tako smo mogli upoznati neke od zanimljivih i inovativnih projekata, koji se provode u europskim gradovima i regijama te rješavaju probleme na različitim područjima (nekonkurentno gospodarstvo, ekološki i socijalni problemi u gradovima, sigurnost, migracije) bitnima za svakodnevno funkcioniranje gradova i njihovih stanovnika. Takvi projekti još bi snažnije trebali biti poduprti kroz europske strukturne fondove odnosno kohezijsku politiku. Na 137 radionica prisustvovalo je oko šest tisuća posjetitelja. Regije i gradovi razumljeni su kao veliki motori gospodarskog razvoja i europske kohezije, kao ključni dionici, koji trebaju biti snažno uključeni u kreiranje zajedničkih politika EU. Dio diskusija odvijao se i na temu kako zapravo pojednostaviti postupke koji su korisnicima kohezijskih sredstava puno puta previše složeni ili jednostavno nisu u skladu s administrativnim kapacitetama korisnika, ponajviše onih, kojima bi razvojna sredstva trebala najviše pridonijeti – manje razvijenim regijama i gradovima. Zbog svoje legitiminosti, koju kohezijska politika kao zajednička politika EU, trenutno “teška” trećinu europskog budžeta, treba odgovorno čuvati, postupci i regulativa puno puta su rigorozni, predmet kritike izmorenih korisnika koji pozivaju na pojednostavljanje i korisnicima prijaznu provedbu. Prava mjera jednostavnosti, a još uvijek transparentnosti i učinkovitosti, kontinuirano se traži, ali može se, naravno, pronaći jedino kroz komunikaciju i otvorenost za promjene od strane svih struktura koje su uključene u planiranje, provedbu, monitoring i vrednovanje kohezijske politike.
Na sjednici koja je otvorila europske dane za gradove i regije glavna predstavnika organizatora (Europska komisija i Europski odbor regija) povjerenica za regionalni i urbani razvoj Corina Cretu i Karl-Heinz Lambertz, predsjednik Odbora regija, pozvali su prisutne da se aktivno uključe u kreiranje europskih politika i da još ima vremena da iznesu mišljenje o smjeru budućeg razvoja europske kohezijske politike. Lambertz je predstavio “Savezništvo za koheziju“. Radi se o savezništvu koje je kreirano kroz suradnju vodećih europskih udruženja gradova i regija te Europskog odbora regija. Saveznici su uvjereni da kohezijska politika – gospodarska, socijalna i teritorijalna treba ostati snažna europska politika kao dio europskog buđeta nakon 2020. Potpisom deklaracije podršku koheziji mogu dati nacionalne, lokalne, regionalne vlasti, mala i srednja poduzeća, nevladine organizacije, škole, fakulteti, kulturne organizacije i tako dalje. Savezništvo se zauzima za kohezijsku politiku kao dugoročnu investicijsku politiku EU koja podržava kreiranje novih radnih mjesta u svim gradovima i regijama EU te međuregionalnu suradnju. U kontekstu Brexita, događanja u Španjolskoj, migracija… kohezijska politika kao politika koja bazira na konceptu solidarnosti toliko više je bitna za budućnost EU, koja treba biti budućnost svih njezinih stanovnika. Rezultati kohezijske politike po mišljenju savezništva trebaju biti bolje promovirani i komunicirani državljanima EU, treba još dalje bazirati na mehanizmu strukturnih fondova. Za njihovu korištenje treba postojati što više zajedničkih pravila. Pogotovo je potrebno osnažiti princip partnerstva, što znači da u kreiranju mehanizama kohezijske politike snažno surađuje teren – gradovi regije i ostali lokalni dionici, koji najbolje poznaju svoje potrebe i ciljeve te usvajaju integrirane razvojne strategije. Kohezijska politika nakon 2020 treba biti više koordinirana s ostalim zajedničkim politikama, ali uzimati u obzir regionalne razlike. Buduća kohezijska politika po mišljenju savezništva tako ne bi trebala biti podvržena uvjetovanju na razini EU, jer na neke makroekonomske indikatore gradovi i regije te ostali dionici nemaju izravnog utjecaja. Kohezija budućnosti trebala bi biti još bolja, snažnija te jednostavnija. Trebala bi biti utemeljena na suradnji svih razina upravljanja sa sredstvima strukturnih fondova.
Borba za učinkovitiju i snažniju koheziju u punom je, dakle, toku. S obzirom da lokalne vlasti jako dobro razumiju vrijednost strukturnih fondova za razvoj lokalnih zajednica vjerujemo, da će se savezništvo u sljedećim mjesecima sigurno osnažiti i da će kohezijska politika još dalje zadržati tako svoju simboličku kao i razvojnu komponentu.
