U okviru Jane’s walks ove godine priuštili smo si izlet po ljubljanskoj Gornjoj Šiški, koju karakterizira izniman spoj urbanog i ruralnog. Stanovnici su nam s ponosom objasnili kako je život u Gornjoj Šiški obojen zelenilom i lokalnom proizvodnjom hrane i sve to samo 20 minuta hoda od centra grada. Stanovnica koja je došla s malom djecom otkrila je šetačima kako djeca uživaju kad kod susjeda hrane životinje dok sama kod njih kupuje zdrave proizvode, na primjer domaće mljeko i jaja. Život u Gornjoj Šiški, dakle, odličan je spoj urbano-ruralne kulture, koji stanovnicima omogućuje visoku kvalitetu života i puno izbora načina provođenja slobodnog vremena, sve dostupno u minimalnih pola sata hoda. Uvodni idiličan dojam samo je povod za razmišljanje o povezanosti urbanog i ruralnog razvoja čega ćemo se danas dotaknuti u okviru Urbanoskopa.
Urbano-ruralna partnerstva, koordinacija ruralnog i urbanog razvoja, sve više postaju dio javnih regionalnih, nacionalnih i europskih razvojnih politika te zanimljiva za velike i male europske gradove. Odnos ruralnog i urbanog razvoja sve više nastoji se razumjeti ne u kompetetitivnom smislu nego se kroz partnerstva pokušava pronaći win-win model razvoja. Naravno, to nije uvijek lako, ali je svjest o važnosti značaja koordinacije sve veća na svim razinama. Ruralna područja urbanim centrovima osiguravaju hranu i vodu, obnovljive izvore energije, svježi zrak i biološku raznolikost, rekreaciju te prostor za njihovu širenje, dok urbana područja nude tržište za lokalne proizvode, radna mjesta, obrazovnu infrastrukturu i ostale usluge.
Jedan od projekata koji promovira aktivaciju perifernih djelova i ruralne okoline gradova u svrhu održivog urbanog razvoja je projekt TURAS , veći demonstracijski projekt koji se razvio nakon ideje o vrtu zajednice kojeg su stanovnici neke četvrti htjeli osnovati u Dublinu. Nakon istraživanja i povezivanja među različitim dionicima ideja se razvila u projektni prijedlog na području urbanog razvoja koji je bio posredovan Europskoj komisiji na procjenu i dopunu. Zajedno je projektni prijedlog nakon dodatnog razvoja na Komisiju posredovalo 30 različitih partnera (akademske institucije, lokalne vlasti, mala i srednja poduzeća) iz 11 gradova i regija EU (Aalborg, Brussels, Dublin City Council, London Borough of Barking and Dagenham, Ljubljana, Málaga, Nottingham, Rome, Rotterdam, Sofia, and the Verband Region Stuttgart). Zeleno svijetlo za početak dobio je u listopadu 2011., a završen je krajem 2016. godine. Projekt je bio vrijedan 8.869.490,70 EUR, iz EU programa FP7 povučeno je 6.813.819,30 EUR.
Cilj projekta bila je razmjena znanja i vještina između različitih dionika koji se bave upravljanjem gradova i njihovom povezivanju sa stanovnicima te različitim zajednicama u svrhu opunomoćenja gradova za susret s njhovim svakodnevnim problemima odnosno izazovima. Pored projektnog upravljanja i diseminacije, obrazovanja i eksploatacije rezultata provedba projekta se realizirala kroz sedam radnih paketa aktivnosti.
Kreairan je broj različitih internetskih alata, baza podataka i komunikacijskih alata, vezano na razvoj gradova poput urbane ekonomije, energije, regeneracije degradiranih područja, zelenih infrastruktura i urbanog dizajna. Osnovan je live WebGIS informacijski sustav, dakle geoinformacijski sustav za digitalni prikaz i analizu geografskih podataka i događaja, za koji osnova bili su podaci iz studija urbanih konteksta, napravljenih u okviru projekta. Interaktivni alat „geowiki“ razvijen u projektu omugučava dodavanje ažurnih informacija od strane stanovnika i urbanih zajednica. Partneri iz Dublina su kreirali bazu nekorištenih prostora u gradu, koju mogu dopunjavati stanovnici, a iz Sofije prezentacijski video o urbanom isturenju, koje se odnosi na procese suburbanizacije, ekspanzije stanovništva u periferne djelove gradova. Kreirana je aplikacija The Meadows Geotimeline koja povezuje lokalne povijesne događaje i znanje s mapom zajednice, znaći geopodacima. Svi internetni alati u okviru projekta kreirani su kroz open source software.
Važan klaster projekta predstavljale su aktivnosti povezane sa zelenim infrastrukturama, zelenim krovovima i zidovima te njihovim učinkom na bioraznolikost i ekonomičnost. Na osnovu terenskog rada i proučavanja stanja na području zelenih tehnologija razvijale su se vizije, strategije, akcijski planovi i alati za promociju zelenih infrastruktura i osvještavanju stanovnika i institucija o njihovom pozitivnom učinku na razvoj gradova.
U okviru projekta također su se razvili potporni alati za prostorno planiranje te prezentacija načina na osnovu kojih se u procese urbane regeneracije konkretnih područja uključuje kreativni dizajn. Za suvremenu prostornu planiranje kao važno se identificiralo i uključenje inovativnih alata za smanjivanje posljedica poplava u procese gradskog prostornog planiranja. Testiralo se više inovativnih rješenja na području novih usluga upravljanja s kišnicom, infrastruktura koja djeluje na osnovu obnovljivih izvora energije, a u sve procese uključivalo se stanovništvo sa svrhom postizanja pozitivnog utjecaja na njihovu mišljenje i aktivnost. Strategije i modeli za aktivaciju praznih prostora u gradu također su bili u fokusu projekta. Za svakog od partnerskih gradova razvile su se integrirane strategije za razvoj njihove održivosti, bolje upravljanje te opunomoćenje, a kroz procese diseminacije analize procesa, projektna rješenja te rezultati postignuti u okviru projekta pokušavali su se proširiti i ostale gradove EU.
Za urbanu-ruralnu komponentu projekta važan je klaster koji se bavio sa poboljšavanjem korištenja perifernih područja i područja u neposrednoj blizini gradova za kreiranje prehrambenih sustava proizvodnje i distribucije s uključenjem zajednice. U okviru raznih predavanja i radionica predstavili i proučavali su se alternativni modeli razvoja mreža opskrbe s hranom, analizirale lokalne prilike za proizvodnju zdravih, održivih poljoprivrednih produkata i usluga sa svrhom promocije i informiranja novih generacija budučih inovativnih poduzetnika, koji bi prehrambeni sektor trebali razumjeti kao iznimnu poslovnu priliku odnosno mogučnost zapošljavanja u gradovima. U tom kontekstu analizirala se i uloga gradske administracije u potpornim aktivnostima za poslovni sektor.
Veliki demonstracijski projekti koji uključuju široki raspon partnera iz više država jako su bitni, pogotovo zbog svojeg aplikativnog značaja te razvijenih rješenja, koje se mogu koristiti i u drugim gradovima i regijama.
Povezanošču i sukladnim razvojem urbanih i ruralnih djelova EU treba se baviti na pametan način, kroz suradnju i partnerstvo, a ne baviti se samo osiguravanjem što više sredstava za „ili – ili“ po svaku cjenu, i po cjenu cjelokupnog održivog nacionalnog i europskog razvoja.
