Tribina koja se održala u ponedjeljak u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”, u organizaciji mladog i sve prisutnijeg političkog aktivista Dimitrija Birača, predvodnika političke inicijative Za radnički Karlovac, pod nazivom „Zašto treba zabraniti rad nedjeljom u trgovini“ nakon uvoda o razlozima rada nedjeljom u hrvatskim trgovinama pretvorila se u zanimljivu tematsku raspravu o problemima radnika uopće, njihovom sindikalnom organiziranju, odnosu države prema radnim pravima, i slično. Govorile su i predsjednica i pravna savjetnica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić i Sandra Bahunek.
Birač je podsjetio prisutne na dosadašnje tematiziranje ovog problema te pojasnio zašto je praksa rada nedjeljom u trgovinama, što se posebno odnosi na žene, i političko pitanje. Istaknuo je da su predstavnici lokalne političke vlasti propustili priliku dati podršku inicijativi da se rad nedjeljom zabrani, ili bar adekvatno plati, jer naknade za rad nedjeljom i praznikom su vrlo male, s obzirom da je zakonodavac u tom pogledu bio dosta nejasan. Birač vjeruje da predstavnici lokalne vlasti mogu dosta učiniti po tom pitanju, ali nisu zainteresirani i obično se opravdavaju da je podjednako problem u kupcima koji nedjeljom odlaze u trgovine. Što se poslodavaca tiče, istaknuo je da se vodi bespoštedna borba za profit i da oni nisu spremni na ustupke, a radnici koji pokušaju javno upozoriti na taj problem boje se za svoj posao.
Z. Štulić ističe da se sindikat već dugo bori za slobodnu nedjelju, ali bez uspjeha. Razloga je više, od stava da je Hrvatska turistička zemlja i da je kupac kralj kojemu treba biti sve dostupno do nevoljkosti državnih institucija da se to pitanje konačno regulira na način kako je to u nekim drugim zemljama Europske unije, istaknuvši kao posebno pozitivan primjer susjednu Austriju.
- Trgovac u Hrvatskoj može tjedno raditi 168 sati (7 dana puta 24 sata), a u Austriji maksimalno 72 sata. Nedjeljom se u Austriji ne radi, a subotom je radno vrijeme trgovina do 18 sati. Rad subotom iza 13 sati plaća se više, i to 50 posto, jer se taj rad smatra nedruštvenim radnim vremenom – kaže Štulić i ističe da radnica za 24 sata rada nedjeljom dobije 188,00 kuna, a ima primjera gdje zaposlenice šest ili sedam tjedana rade bez dana odmora.
Predsjednica sindikata upozorava i na probleme ugovora o radu koji su u 95 posto slučajeva na određeno vrijeme, sindikalnog organiziranja koje nije poželjno u tvrtkama pa se često članovi sindikata uvode pod kategoriju „tajni član“, i čitav niz apsurdnih činjenica koje pokazuju da su nadležne državne institucije podcijenile trgovačku struku u kojoj može raditi bilo tko, sa vrlo ograničenim znanjem o trgovini, za vrlo mala primanja, vrlo često više sati nego je to dozvoljeno kolektivnim ugovorom koji su poslodavci otkazali. Usprkos svemu, vjeruje da treba napraviti novi prijedlog zakona koji će konačno riješiti status trgovaca kao potplaćenog i stresnog zanimanja u Hrvatskoj.
Pravna savjetnica Sindikata trgovine istaknula je da radnicima sa kojima kontaktiraju ističu važnost sindikalnog organiziranja te ih potiču na učlanjivanje. Usprkos svijesti da je važna sindikalna povezanost dosta je izražen negativan stav ili nezainteresiranost zaposlenih da se uključe u sindikat., što se povezuje sa negativnim iskustvima iz prethodnog sistema.
Po izlaganju organizatora i njihovih gostiju razvila se rasprava među posjetiteljima koji su iznosili svoja mišljenja o problemu, davali prijedloge ili prigovarali na nedovoljnoj odlučnosti sindikata. Bilo je i onih koji su se iznenadili saznavši, na primjer, da u Hrvatskoj ima preko 700 registriranih sindikalnih organizacija u pet sindikalnih centrala, od kojih su neki takozvani žuti sindikati, organizirani od strane poslodavca koji djeluju protiv promjena za koje se zalaže Sindikat trgovine.
Bilo je i prijedloga koji su nazvani „revolucionarnim“ zbog isticanja potrebe boljeg organiziranja i aktivnijeg djelovanja u zaštiti prava zaposlenih trgovaca i svih onih radnika koji rade previše sati za malu ili nikakvu naknadu, bez slobodnih dana, nedjeljom i praznikom. Sindikalistica Gordana Palajsa zaključuje da karlovačka inteligencija šuti, a nedostaje i građanske hrabrosti za rješavanje problema rada nedjeljom. Posebno pri tom ističe činjenicu da se većina članova ovog društva deklariraju kao vjernici, a indiferentni su prema činjenici da jedna skupina zaposlenika radi u tako ponižavajućim uvjetima. Ona smatra da to nije političko već duboko moralno pitanje koje se ne može riješiti na lokalnoj razini. Dodaje da bi na ovakvu tribinu mogla doći i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, jer je sve što je ovdje spomenuto jedan od razloga zašto mladi napuštaju Hrvatsku.
