Na području bivše Jugoslavije poginulo je oko sto tisuća ljudi. No, žrtve kod nas ne predstavljaju razlog za okončanje neprijateljstva, nego obrnuto. Dvadeset godina nakon završetka rata koji nas je šokirao brutalnošću, mir kao da nije postao opća vrijednost. Organiziraju se vojne parade i zaziva novi Domovinski rat – poručio je s tribine “Demokracija, Gandhi i danas – kako djelovati”, koja se u utorak održala u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu, novinar Novog lista i publicist Boris Pavelić.
Događaj su organizirali Udruga za promicanje indijske kulturne baštine “Lotos” iz Zagreba, Veleposlanstvo Indije i Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”, a povodom otvaranja izložbe karikatura nadahnutih čuvenim borcem za indijsku nezavisnost koja je postavljena u Knjižnici za mlade u Banjavčićevoj ulici.
Gandijevac Radić
Predsjednik “Lotosa” Renato Petek, opisujući svjetski utjecaj koji je slavan Indijac imao, istaknuo je kako je Stjepan Radić za potrebe usmjerenja politike i članstva Seljačke stranke 1924. godine tiskao djelo Romaina Rollanda “Naš Gandhi”.
– Ohrabren sam ovom radionicom. Gandhi je univerzalno ime, a njegovo nasljeđe je i daje vidljivo. Zalagao se za demokraciju, nenasilje i strpljenje, što su vrline koje bismo trebali imati u svojim životima. Živimo u nesigurnom svijetu sukoba. Indija ima mnogih problema, no prevladava etika nenasilja – poručuje novi indijski veleposlanik u Hrvatskoj Sandeep Kumar.
Političar i sveučilišni profesor Josip Kregar kao mladac je pročitao Gandhijevu autobiografiju koja mu je pomogla da prevlada strah od javnih nastupa, jer i sam Gandhi piše o tome.
– Bajonete mogu osigurati silu kao sredstvo, ali ne i vlast. Sila ne može biti temelj poretka bez dobrovoljnog pristanka – kaže Kregar.
Interpretirao je nekoliko Gandhijevih misli.
– Niti jedna vlast ne može ignorirati ima li ili nema povjerenje javnosti. Stalno ga mora tražiti i dokazivati. To je Gandhi odavno znao. Kako može postojati zemlja u kojoj ne postoji povjerenje u institucije? U Hrvatskoj demokracija ne dolazi odozdo, ne djeluje na razini mjesnih zajednica i općina. Također, kod nas jao manjinama, a demokracija se upravo ogleda u položaju manjine. Gandhi daje prednost unutrašnjem pozivu koji nas tjera da se bavimo politikom unatoč društvenim preprekama – veli Kregar.
Vrijednosno i pragmatično nenasilje
Pavelić smatra da je mirna reintegracija Podunavlja zanemaren povijesni podvig.
– Mahatma Gandhi je baštinio nenasilje kao vrlinu, vrijednost, i tako je pridobio čitavu indijsku naciju za sebe, a i političare koji su izbjegavanje nasilja prigrlili kao političku taktiku. U hrvatskoj, pa i europskoj političkoj tradiciji gotovo da nemamo ličnost poput Gandhija, ali imamo reintegraciju hrvatskog Podunavlja kao primjer pragmatičnog nenasilja, a danas kao da nismo niti svjesni da smo to ostvarili – kaže Pavelić.
Iako Kregar smatra da može biti opasno “dati svijet u ruke idealistima”, smatra i da je idealizam potreban. Pavelić ne smatra da je gandijevski tip nenasilja idealističan.
– U 20. stoljeću oko tri milijarde ljudi živi u društvima koja su zahvaćena nenasilnom strukturnom promjenom. To su Indija, Južna Afrika, Istočna Europa, primjeri političara koji su baštinili nenasilje kao vrijednost su i Václav Havel te Martin Luther King – kaže Pavelić.
