Hrvatska i Karlovac su bogati baštinom. Na nama je da je zaštitimo i da nam ne bude samo trošak. Želimo učiti od najboljih, a možda ćemo i mi na području valorizacije kulturne baštine biti primjer dobre prakse – poručuje dogradonačelnica Karlovca Marina Kolaković.
Sudjelovala je na tribini koja je u srijedu održana u Velikoj vijećnici Grada Karlovca na temu vrednovanja kulturne baštine i turizma. Održana je u sklopu Francuskog festivala u Hrvatskoj “Rendez – vous”. Organiziraju ga Francuski institut, te hrvatske i francuske državne institucije i Grad Zagreb. Traje od svibnja do kraja rujna, a naš je jedan od 22 grada u kojem je održan jedan događaj od niza najrazličitijih. Karlovac je odabran da ugosti raspravu o zaštiti i korištenju kulturne baštine, a okupljeni arhitekti, povjesničari umjetnosti i ostali građani imali su priliku upoznati se s praksama u francuskim gradovima Menton (Meta), La Rochelle (La Rošele) i Pau (Po). I u Francuskoj je veća odgovornost za brigu o baštini prebačena s državne na lokalnu razinu. Zajednički stav francuskih govornika je da je baština osnova lokalnog, nacionalnog i europskog identiteta, ono što ostavljamo naraštajima, ali ujedno i osnova za ekonomski razvoj.
U našem gradu ne želimo masovni turizam, iako smo na Azurnoj obali. Imamo malo plaža, a turisti koji nam dolaze dolaze zbog naše baštine. Kod nas kampova nema, a i vrlo je malo hotela – kaže pročelnica za kulturnu baštinu Mentona Josiane Tricotti.
Dodaje da već pola stoljeća Menton ima tridesetak tisuća stanovnika, to jest da se od tog broja ne odstupa, što je rezultat svjesno donesene i provedene odluke da se očuva kvaliteta života.
Menton je netipičan francuski grad, jer ima dosta barokne arhitekture. Imamo četiri muzeja, jedan od njih je posvećen piscu i filmašu Jeanu Cocteau, vrijedan 12 milijuna eura. Htjeli smo htjeli arhitektonski vrijednu zgradu. Namjera nam je odavati počast slavnima koji su živjeli u našem gradu. To je ekskluzivni turizam. Cilj je pridobiti lojalnost turista, onih koji dolaze bez obzira na godišnje doba, kupuju stanove i žele da grad živi. Tokom godine se održavaju radionice vrtlarenja, filozofski i historiografski skupovi i ostala događanja – kaže J. Tricotti.
Dogradonačelnica La Rochellea Anna Maria Spanno ističe potrebu da se građane istinski uključi u odlučivanje, a ne samo formalno i ne samo za pitanja baštine.
Prije provedbe velikih instrastrukturnih radova ispituje se javno mnijenje. Ako ulagač dobije pozitivno mišljenje, dobije i dozvolu. Preduvjet svega je sudjelovanje građana – kaže A. M. Spanno.
Kao primjer navodi kako su prije odluke o postavljanju nove javne rasvjete organizirali noćne vožnje autobusom za građane kako bi ih uključili u problematiku, a potom su građani sugestijama i stavovima kreirali i tu politiku.
Organizirali smo potom sastanke, skupove s građanima i stručnjacima. Građani su sudjelovali i u kreiranju prometne politike. Na radionicama je sudjelovalo više od sedam stotina građana, a 80 posto ih se izjasnilo za dodatno ograničenje brzine motornih vozila i veće korištenje bicikla u gradskoj jezgri. Treba biti konkretan, operativan, da građani ne izgube povjerenje. Važno je da na tim radionicama sudjeluju i gradonačelnik i stručnjaci iz gradske uprave. To ne smije biti lažan poziv na participaciju – napominje A. M. Spanno.
Renesansni dvorac u Pauu je bio stoljećima središte grada, kao i u Karlovcu Zvijezda, da bi se, kao i u Karlovcu širenjem na Kupu, a potom izgradnjom Novog Centra, grad širio dalje od središta. S druge strane rijeke Gave de Pau u doba protureformacije sagrađen je čitav niz samostana oko kojih se grad dalje razvijao. Stoljeće, do Velike depresije, Pau je bio omiljeno zimovalište bogatih Engleza, Rusa, Amerikanaca i Nijemaca. U to doba su se izgradile mnoge vile, parkovi, igrališta za golf, hipodrom, kazino…
Nakon Drugog svjetskog rata društvo je bilo više usredotočeno na ponovnu izgradnju društva, nego na očuvanje baštine. Tako su se 1962. počele graditi nove četvrti. Stanovnici ih ne vole, ali je moj posao da ih bolje upoznaju – kaže ravnateljica odsjeka za valorizaciju baštine Paua Caroline Cousin.
Drugim riječima, štiti se i moderna izgradnja.
Kad su se četvrti počele graditi, uklonjeno je pedesetak starih vila i neki parkovi, ali je očuvan ambijent. Čitav grad je zaštićena zona, a od 2012. Potiče se obnova baštine i njezina prenamjena. Tako je arhiv u jednoj staroj tvornici – veli C. Cousin.
Grad je naložio obnovu pročelja uz sankcije, ako se to ne učini.
Postavljamo izložbe i organiziramo konferencije o zaštiti i korištenju baštine. Radimo i geografski informacijski sustav u kojem će biti popisana sva baština, a to je šest tisuća objekata koji će biti opisani i čija će povijest biti navedena – kaže C. Cousin.
