Kada bi se gradski proračun cijenio po jednoj brojci, odnosno po njegovom ukupnom iznosu koji za sljedeću godinu iznosi 463 milijuna kuna i koji je za 70 milijuna kuna ili gotovo jednu četvrtinu viši nego što je bio ovaj iz 2021. godine, ne vjerujem da bi se našao bilo tko tko bi bio protiv.
No jesu li stvari uistinu takve kakve se žele prikazati i nama vijećnicima i karlovačkoj javnosti – našim sugrađanima? Znam da će te, gradonačelniče, zajedno s Vašom ekipom iz Hrvatske demokratske zajednice, govoriti kako je sjajan, kako u sebi ima cijeli niz projekata, kako je razvojan, kako nosi prosperitet ovom gradu i još puno toga – o čemu ćete, kad dođete do riječi, nadugo i naširoko.
Zato ne mislim niti nadugo niti naširoko, tek želim našim sugrađanima skrenuti pozornost na par detalja iz ovog proračuna koji u osnovi razotkrivaju gdje smo – gdje je naš Karlovac i jesu li stvari baš tako ružičaste kakvima ih vi želite prikazati.
Prvo, ovaj proračun, kao i, na koncu, projekcije za naredne dvije godine, zasniva se na kreditnom zaduženju i financiranju projekata iz fondova Europske unije. Opet možemo pitati što je u tome loše.
A loše je, gradonačelniče, što, kad izmaknemo iz proračuna tu komponentu zaduživanja i EU financiranja, vidimo da naš proračun stagnira, da u osnovi nema stvarnog rasta i da je bez ove EU komponente jedno veliko ništa. Prihodi od poreza u sljedećoj se godini predviđaju na razini od 139 milijuna kuna, da bi u sljedeće dvije godine narasli na 146 milijuna kuna – samo sedam milijuna kuna ili pet posto.
Gdje je razvojna komponenta projekata koje financiramo iz Europske unije? Gdje je razvojna komponenta ostalih projekata? Odgovor je jednostavan. Razvojnih komponenti nema jer, ako nam ne raste ključni prihod grada – a to je porez na dohodak – koji se na koncu ostvaruje iz plaća naših sugrađana i ako će taj rasti samo pet posto u sljedeće tri godine, razvoja nema. Očito neće rasti plaće Karlovčana, niti će biti novog zapošljavanja, osim onog u gradskoj upravi, no o tom malo kasnije. Ovaj strašni porast poreznih prihoda vjerojatno će vam pojesti inflacija do kraja sljedeće godina. A onda idemo u negativu.
Stvari su još gore, ako se usporedimo s nama sličnim gradovima. Kad kažem sličnim, mislim na gradove podjednakog broja stanovnika.
Za usporedbu sam odabrala Pulu s 59 tisuća stanovnika, Sisak s 47 tisuća stanovnika, Varaždin s 47 tisuća stanovnika i jedan grad na obali koje se s pravom diči da je hrvatska Ibiza – Novalju. Zašto Novalju koja ima samo 3.663 stanovnika prema popisu iz 2011. godine? Zato da na slikovitom primjeru pokažem što znači imati razvojnu turističku komponentu. Vi se, gradonačelniče, zajedno s vašom ekipom dičite da je Karlovac grad na četiri rijeke, što nije sporno, perjanica kopnenog turizma, što je itekako sporno.
Iz uspoređivanja sam, da bi usporedba bila što kvalitetnija i bliža istini, izostavila primitke od financijske imovine i zaduživanja te se zadržala samo na ukupnim prihodima uključivo i one koje ostvarujemo od pomoći iz inozemstva i općeg (državnog) proračuna.
Da ne duljim evo kako tu stojimo.
Karlovac ima ukupne prihode od 397 milijuna kuna, što po glavi stanovnika iznosi 7.172 kuna, i to, da ne zaboravimo, s pomoćima izvana koje iznose 138 milijuna kuna.
Grad Pula ima ukupne prihode od 487 milijuna kuna, što, “prevedeno” na veličinu Karlovca, daje 459 milijuna kuna. Svaki stanovnik Pule raspolaže sa 8.235 kuna svog proračuna, što je 16 posto više od svakog stanovnika Karlovca.
Grad Sisak, koji je dijelio istu sudbinu Karlovca – tu prvenstveno mislim da propalu industriju – ima ukupne prihode od 375 milijuna kuna, ali kad taj podatak svedemo na ekvivalent veličinu Karlovca, tada dolazimo do toga da je to iznos od 437 milijuna kuna i da svaki stanovnik Siska raspolaže sa 7.850 kuna proračuna, što je deset posto više od Karlovca.
Grad Varaždin ima ukupne prihode od 466 milijuna kuna ili 553 milijuna kuna kad se svede na veličinu Karlovca, a svaki njegov stanovnik raspolaže sa 9.926 kuna, što je 40 posto više od naših sugrađana.
I na kraju Grad Novalja ima prihode od 62 milijuna kuna – svedeno na Karlovac to je 943 milijuna kuna, a svaki njezin stanovnik ima 16.926 proračunskih kuna 240 posto više.
I to nije sve kad pogledamo prihode od komunalnog doprinosa i naknade – a oni bi na svojevrstan način predstavljali nova ulaganja ili povrat od nekih prijašnjih ulaganja – i tu smo, gradonačelniče, najgori. Karlovac ima (ekvivalent gledano) 50 milijuna kuna iz ovog izvora, prvi sljedeći Varaždin 61 milijun, Pula 66 milijuna, Sisak 71, a Novalja 78 milijuna kuna.
Vama to sigurno ne zvoni na uzbunu, ali meni da, a i našim sugrađanima će jer je iz navedenog evidentno da ova uprava, pod vašim vodstvom, nema viziju, programe i metode da krenemo naprijed. Gradonačelniče, stagniramo i ne mrdamo iz debelog mulja koji nam je jedini izgleda ostao od naše četiri rijeke. Jednom karlovačkom riječju – žabokrečina.
No da vrag nije tako crn ipak Vas moram pohvaliti. Ono čega naš grad u odnosu na sve ove promatrane gradove ima više su upravni odjeli i službe u gradskoj upravi, pa dok apsolutni šampion Novalja sve svoje poslove obavlja s tri upravna odjela, Pula s devet, Sisak i Varaždin s pet vi to radite s 12 upravnih odjela i službi. Hajde, barem smo u nečemu prvi ili je to stara i poznata priča o uhljebljivanju koju ne volite nikako čuti.
Razgovarati kod ovakvog proračuna o rashodima bilo bi potpuno deplasirano, ali hajdemo apostrofirati samo jednu crticu. Znadete li, gradonačelniče – naravno da znate – da su ulaganja u na nogometnom stadionu Branko Čavlović Čavlek 3,7 milijuna kuna viša od ukupnih ulaganja u škole i vrtiće koji iznose 2,4 milijuna kuna (škole 1,1 – vrtići 1,3). Pri tome ne kažem da ne treba ulagati i u sportske objekte i u ine druge stvari koje ste u ovom proračunu pobrojali, ali gdje je tu razvojna komponenta? A ta razvojna komponenta se krije, ako niste znali, u privlačenju novih i novih žitelja u ovaj grad, a za to im treba dati razlog, a to nisu samo četiri rijeke, parkovi i priča o gradu susreta.
Evo zato ćemo glasati protiv.
*izlaganje na 6. sjednici Gradskog vijeća Karlovca u ime Kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske
**autor naslovne fotografije Miroslav Vajdić
