“Na dan petrinjskog potresa krenuo sam na Borlin iz kuće na Dubovcu. U jednom trenutku se zatreslo. Nazvao me otac koji je bio u dvorištu i rekao da je vidio kako se platana naginje prema kući. Stoga smo zatražili da se ukloni. Možda je ta platana jedna od originalnih, i ostat ću bez hlada, kao što će se narušiti i vizura, ali nema izbora – ako se ne ukloni, past će na našu kuću – kaže Neven Ferenčina iz kuće na adresi Marmontova aleja 16, u kojoj je i ugostiteljski objekt “Valentino” u vlasništvu njegova oca Zdravka.
Prisjeća se da je 2004. godine susjedna platana, kod kućnog broja 18, uslijed nevremena pala na nogostup i parking. Na njezinom je mjestu posađena mladica, a sada je to nova visoka i vitka platana. Ona ispred njegove kuće je vidno nagnuta. Od petrinjskog potresa traže od službi da je se ukloni, a to bi se i moglo dogoditi uskoro – ako Hrvatske ceste, koje rade na cesti D6, dopuste karlovačkoj tvrtki Zelenilo ulazak na gradilište u tu svrhu.
Za to su dozvole ishođene. Županija karlovačka je 31. ožujka 2021. godine Gradu Karlovcu izdala dopuštenje uklanjanje te platane s oznakom S030 – uvjet je da se pripremi sadnja nove na istome mjestu. Dan ranije je svoju suglasnost Županiji dala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Karlovačke županije “Natura viva”, a drvored u Marmontovoj jest zaštićen od 1968. godine.
Još smo 30. travnja poslali upit Zelenilu u kojemu smo tražili odgovor je li točno da se planiraju uklanjati stabla u Marmontovoj aleji te, ako jest, koliko, kada i zašto, no nismo dobili odgovor i morali smo se obratiti povjereniku za informiranje. Isti smo upit kasnije poslali i Javnoj ustanovi “Natura viva”, a od njih i dalje očekujemo odgovor. Ta je ustanova naručila elaborat o stanju stabala, svih 104, kojeg je doktor znanosti Nikola Lacković izradio u veljači. Predlaže da se u roku dvije godine novim stablima zamijeni njih 13.
Elaborat je naručen ne bi li se utvrdilo koliko su radovi na rekonstrukciji državne ceste D6 utjecali na stabla, posebno korijenje. Ferenčina primjećuje da platane za dvogodišnjih radova nisu bile prikladno zaštićene.
- Nedopustivo je da se alat, ograde i građevinski materijal naslanjaju na platane. S druge strane, radovima na toj dionici D6 se pristupilo 2019. godine temeljem pet godina stare procjene o stanju platana. Cesta je spuštena, a korijenje je ostalo nezaštićeno – kaže Ferenčina.
S njim se slaže i Denis Frančišković iz Pana, udruge za zaštitu okoliša i prirode.
- Valjalo je izraditi procjenu stanja drvoreda prije početka radova i onda nakon završetka, kako bi se moglo uvidjeti kakve posljedice je to ulaganje ostavilo na platane. Institucije imaju obveze brinuti o drvoredu, a vidimo da stabla na Marmontovoj aleji nisu čak zaštićene niti daskama – kaže Frančišković.
“Ograditi stabla je minimalni standard”, kaže botaničar Antun Alegro mlađi, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Problem sa studijom doktora Lackovića je što se drži jednog modela korijenskog sustava platane koji može, ali i ne mora biti takav. Ove platane oduvijek rastu uz prometnicu koja je već desetljećima asfaltirana, okolo su dvorišta, pločnici i tako dalje. To za posljedicu ima da manja količina površinske vode dolazi do korijenja nego što bi došla da rastu na otvorenom tlu. Stoga sam vrlo siguran da te platane nemaju osobito razvijeni plitki dio korijenskog sustava, nego se vodom opskrbljuju iz dubljih slojeva, što je olakšano blizinom Kupe. Dakle, ne mislim da će oštećenja u toj mjeri utjecati na platane kako je navedeno u studiji. Isto se pokazalo u Nazorovoj gdje su sve platane još uvijek žive, a prošlo je već dovoljno vremena da se pokažu posljedice oštećenja zbog radova. Tablice za procjenu štete koje su korištene su paušalne, pokazuju neki prosjek i temelje se na nečijoj procjeni, to može tako biti, ali i ne mora. Život je znatno plastičniji nego što se to može prikazati u tablici. Postoji niz načina kako svako živo biće, pa tako i stablo pokušava kompenzirati nastala oštećenja.
Antun Alegro mlađi
“Loše je što nitko nije prepoznao da se tu radi o jednom od najstarijih drvoreda u Hrvatskoj koji iza sebe ima i odličnu povijesnu priču. Dakle to nisu samo platane, to su platane u Marmontovoj aleji i kao takvima im treba posvetiti posebnu pažnju. Nije isto ispiliti samo drvo ili drvo koje je dio kulturne baštine. Tu je trebalo učiniti sve da se minimiziraju oštećenja, a nije učinjeno ništa, da bi se sada post hoc procjenjivale štete i išlo u nekakvu ‘sanaciju'”, kritizira Alegro.
Živimo u vremenu kad su svima puna usta tradicije i baštine, a nikad se manje brige toj tradiciji i baštini nije poklanjalo. Jednak je trend s graditeljskom baštinom. Originali su prepušteni propadanju, a onda gradimo „ambijentalne rekonstrukcije“ koje više nisu baština nego Diznilend. Isto je s drvećem. Jest da je kontekst čitavog drvoreda važniji od pojedinih stabala, ali bez pojedinih stabala nema drvoreda. Jasno je da su neka stabla s vremenom propala, iako ih većina nije trebala propasti uz nešto primjerene brige. No svaku staru platanu treba pokušati zadržati pod svaku cijenu, jer one su ti „originali“, svjedoci Ilirskih provincija i elementi baštine koju bi trebali čuvati.
Antun Alegro mlađi
Zatražili smo i očitovanja Grada Karlovca, Hrvatskih cesta i Euroasfalta, izvođača radova, koja ćemo objaviti kada pristignu.
