Zbog izrade projektnog prijedloga za udrugu Potrošačica – društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske – morala sam potražiti vrijednost indeksa razvijenosti za pojedine općine i gradove. Najveća razvojna skupina u kojoj jedinica lokalne samouprave može biti je VIII, a najmanja I. Iznenadih se kad vidjeh da čak 7 od 12 Jedinica lokalne samouprave na čijem području planiramo provedbu spada u osmu razvojnu skupinu. Stoga sam išla pogledati vrijednosti indeksa razvijenosti za svih 36 Jedinica lokalne samouprave na području Primorsko-goranske županije. Društvo Potrošačica je prošle godine sjedište udruge preselilo iz Karlovca u Vrbovsko zato što je Primorsko-goranska županija prepoznala da radimo od općeg interesa.
Na području Primorsko-goranske županije čak 17 od 36, odnosno 47,2 posto općina i gradova spada u najveću razvojnu skupinu. Štoviše, u Primorsko-goranskoj županiji nalazi se jedinica lokalne samouprave s najvećim indeksom razvijenosti. Općina Kostrena s indeksom razvijenosti JLS 117,842 zauzela je prvo mjesto u Hrvatskoj. Nakon Medulina, Zagreba i Dubrovnika na peto i šesto mjesto smjestile su se još dvije JLS s područja Primorsko-goranske županije. S indeksom razvijenosti JLS 115,637 na petom mjestu je Omišalj. Na šestom mjestu je Malinska – Dubašnica s indeksom razvijenosti 115,117. U prvih deset JLS iz cijele Hrvatske s indeksom razvijenosti 113,998 na deveto mjesto smjestio se Krk. Među prvih dvadeset naći ćemo još Punat (113,245), Viškovo (112,868) i Baška (111,930). Rijeka je s indeksom razvijenosti 108,308 također u razvojnoj skupini VIII.
U razvojnoj skupini VII je 8 od 36, odnosno 22,2 posto JLS u Primorsko-goranskoj županiji. Delnice, Fužine, Klana i Vinodolska općina spadaju u razvojnu skupinu VI. U razvojnu skupinu V spadaju Lovke, Ravna Gora i Čabar. Mrkopalj, Skrad, Brod Moravice i Vrbovsko spadaju u razvojnu skupinu IV. Niti jedna JLS u Primorsko-goranskoj županiji nema indeks razvijenosti manji od 98,050.
Niti jedna JLS u Primorsko-goranskoj županiji ne spada u razvojnu skupinu I, II ili III. Stoga samo 11,1 posto JLS u Primorsko-goranskoj županiji ima indeks razvijenosti manji od 100.
Situacija u Karlovačkoj županiji je potpuno drugačija. U Karlovačkoj županiji nema jedinice lokalne samouprave koja je u najvećoj razvojnoj skupini. Karlovac s indeksom razvijenosti 105,579 smjestio se na 99 mjesto u Hrvatskoj. Grad Karlovac je ujedno jedina JLS u Karlovačkoj županiji koja je u razvojnoj skupini VII. Dakle, u Karlovačkoj županiji je samo 4,54 posto JLS u razvojnoj skupini VII. Karlovac se nalazi se iza Lovrana (107,445), Mošćeničke Drage (107,188), Lopara (106,834), Kraljevice (106,628), Novog Vinodolskog (106,381), Raba (106,277) i Čavla (106,229).
Ispred Karlovca je čak 66,67 posto JLS s područja Primorsko-goranske županije. Drugi grad po indeksu razvijenosti u Karlovačkoj županiji je Duga Resa. Čak 80,56 posto JLS s područja Primorsko-goranske županije ima veći indeks razvijenosti od Duge Rese. Isto toliko JLS s područja Primorsko-goranske županije ima veći indeks razvijenosti od Ogulina. Od Ozlja i Rakovice veći indeks razvijenosti ima 88,89% JLS iz Primorsko-goranske županije.
U razvojnoj skupini VI s vrijednosti indeksa razvijenosti 102,249 na 189 mjesto smjestila se Duga Resa. Ogulin (102,052), Ozalj (100,149) i Rakovica (100,131) su u razvojnoj skupini V. Sve ostale jedinice lokalne samouprave u Karlovačkoj županiji imaju indeks razvijenosti manji od 100. Stoga u Karlovačkoj županiji čak 68,18 posto JLS spada u nedovoljno razvijene općine ili gradove.
Draganić, Josipdol, Kamanje, Barilović i Bosiljevo spadaju u razvojnu skupini IV. U razvojnoj skupini IV je 22,73 posto JLS s područja Karlovačke županije. U razvojnoj skupini III su Žakanje, Lasinja i Netretić.
Slunj je u razvojnoj skupini II. Tu su još općine Generalski Stol, Ribnik i Tounj. Čak 22,73% JLS s područja Karlovačke županije spada u razvojnu skupinu I. Najmanje razvijene su općine su Vojnić, Saborsko, Cetingrad, Plaški i Krnjak.
