“Ovo je najteže doba ikada za novinarstvo. Dezinformira se na sve teme. Ranije su zanatlije provjeravali podatke i bili odgovorni prema zajednici, a sada je svatko novinar. Profesionalni novinar mora čuvati standard provjere podataka i uređivanja te zadržati skepsu i naviku postavljanja pitanja. Istinu moramo izvijestiti tek kada smo sigurni u nju. Novinari imaju temeljnu obvezu obrane istine. Ako to izostane, živimo kaotično društvo”, kaže Andon Baltakov, generalni direktor Bugarskog nacionalnog radija koji je sudjelovao u četvrtak na 14. skupu novinara iz Jugoistočne Europe kojega su, posredstvom mreže, organizirali u Forum medija Jugoistočne Europe (South East Europe Media Forum – SEEMF), Fond Konrad Adenauer (KAS Medienprogramm Südosteuropa) i Srednjeeuropska inicijativa (Central European Initiative -CEI).
Sudionici su se nalazili u više gradova, odnosno država, a hrvatski u Fažani. Raspravljalo se novinarstvu u doba pandemije. Većina sugovornika se slaže da je za koronakrize uvećano povjerenje građana u novinarstvo i novinare jer je informacija potrebnija no ranije, ali se također bilježe i smanjenje zarade medijskih kuća, u nekim zemljama i uvećanje političkih pritisaka na novinare.
Često se pitam je li ova naša profesija vrijedna truda, ali ustrajemo zbog pojedinaca koji ne mogu podnijeti da živimo laž i nepravdu.
Milorad Ivanović, glavni urednik srpskog izdanja časopisa Newsweek i izvršni urednik lista Blic
“Očuvanje zdravlja i sigurnosti ovisi o informacijama, a sada se susrećemo s infodemijom – hiperprodukcijom podataka. Tradicionalni mediji se natječu s društvenim mrežama i to stvara dodatnu potrebu za provjerom podataka, što Europska komisija potiče i podržava”, kaže voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.
Problem je što su se u jednom trenutku za pandemije mnogi čitatelji okrenuli različitim nepouzdanim izvorima i šarlatanima u potrazi za informacijama i tumačenjima glede koronavirusa, a taj problem u Sloveniji vidi Nadja Podobnik, urednica u Slovenskoj tiskovnoj agenciji (STA).
Dodatno, s novom vlašću u Sloveniji je povećan pritisak na medijske slobode. Predložili su novu medijsku regulaciju koju doživljavamo kao prijetnju slobodi izvještavanja.
Nadja Podobnik
Redakcije su se uslijed smanjenih prihoda morale presložiti, mnoge su bile prisiljene na otpuštanje, a zamjenica urednika beogradskog tjednika Vreme Jovana Gligorijević napominje da mnogi novinari moraju raditi dodatne, ne-novinarske, poslove da bi preživjeli.
Treba nam više no ikada novinarska etika. Samo nas je ona spasila kao novinare.
Jovana Gligorijević
“Koliko god tehnologija napredovala, valja se uvijek vraćati osnovama novinarskog zanata koje ne posjeduje zadnjih godina popularno takozvano građansko novinarstvo”, dodaje Alfred Lela, glavni urednik albanskog portala Politiko.
“Nacional prati pandemiju periodički, a ne svakodnevno. Nastojimo u javnost plasirati glas razuma i otvoriti prostor za struku”, kaže Berislav Jelinić, glavni urednik hrvatskog tjednika Nacional.
Sadržaj novine je najvažniji i budžet i marketing ne utječu na nj. Ta nas je politika dovela do samoodrživosti – nemamo kredite i minuse na bankovnim računima, nismo smanjivali plaće niti otpuštali zaposlenike. Dapače, zapošljavamo vanjske suradnike. Sve je to omogućio pristup koji svodi kompromise sa sadržajem na minimalnu razinu.
Berislav Jelinić
