U utorak su karlovački mediji prenijeli vijest da se u najmnogoljudnijoj gradskoj četvrti Novi centar gradi nova energetski učinkovita poslovno-stambena zgrada, prometnica i pješačko-biciklističku staza. Zgradu će raditi privatni vlasnik samog zemljišta, a prometnicu i stazu Grad Karlovac.
Dio javnosti s razlogom negoduje protiv ove izgradnje jer će to značiti da će na onom komadu livade biti zgrada dovoljno visoka ipak da prekrije pogled iz zgrade u Krležinoj koja sada gleda na livadu. Također, razumije se da tamo više neće biti livade, što mnoge smeta jer smatraju da tamo nije mjesto bilo kakvoj građevini. I sam sam godinama na toj livadi kao mali igrao nogomet s vršnjacima i starijim dečkima u kvartu. Tu sam odrastao, stotinu metara dalje. Ipak, ta livada je početkom 2000-ih prodana Termocommercu, ovaj je prodao Aquaestilu kroz određenu kompenzaciju, a potonji je prodao Fraku koji sada tamo ima biznis-planove. Konačno, dio građana negoduje jer se i dalje sa sigurnošću ne zna što će tamo biti – neka trgovačka kuća ili zaista ono što se sada najavljuje.
Bez obzira što je već u medijima pisalo da svakako ide podzemna etaža, prizemlje za prodajni salon Fraka, prvi kat za poslovne prostore, a preostala tri kata za stanove, njih 24 – ipak je vladajuća stranka u pitanju. Sjećamo se zemljišta u Grabriku za koje se jamčilo i obećavalo da će se obavezati budućeg kupca na izgradnju vrtića, između ostalog. Pa od toga ništa.
Dakle, idućih tjedana vidjet će se kakvi su stvarni planove vlasnika, što će tamo na kraju biti.
U ovom trenutku iz postojeće situacije dvije su vrlo zanimljive stvari vezane isključivo uz lokalnu vlast i jedne od njenih filijala, vijeća gradskih četvrti. Prva se tiče demokracije, a druga javnog interesa.
Krenimo od demokracije. Izvanredna je izjava Vijeća Gradske četvrti Novi centar da je „posebno važno za istaknuti kod realizacije ovog projekta suglasje privatnog investitora, javne uprave i građana koji žive na tom području putem Vijeća Gradske četvrti i predstavnika stanara.“ Istovremeno ona je varljiva jer navodi na krivi zaključak da je zadnjih godina na ovu temu zaista bilo razgovora, pregovora na trilateralnoj bazi – Grad, investitor i stanari. Da su vijeća gradskih četvrti nedemokratska i da slijede privatne i klijentelističke interese vladajuće stranke, dobro je poznato. Vijećnik sam u Grabriku pa znam na koji način jednoglasno članovi vladajuće stranke donose odluke i kakav je mehanizam procedure. Ali isto tako smatram da to nije razlog ni za nesudjelovanje u jedinicama mjesne uprave niti za bojkot mjesnih izbora.
Sada bi bilo dobro upozoriti sve one koji su prošle godine glasno zagovarali bojkot mjesnih izbora jer kao ništa se ne može promijeniti i sve je unaprijed izgubljeno – da ne mogu to raditi, a onda u isto vrijeme zahtijevati demokraciju odozdo, mobilizaciju stanara radi čuvanja javnog interesa i tako dalje. Da, sada u mjesnoj samoupravi gotovo da i nema demokracije. I da, za promjenu i na tom nivou vlasti moramo se izboriti, nitko nam neće ništa pokloniti.
Zbog navedenih razloga, Vijeće Gradske četvrti Novi centar i jest u poziciji da u svojem priopćenju na facebook stranicama daje izjavu kako „ovakva ‘pametno-zelena zgrada’ pristaje ovom dijelu našeg kvarta i sretni smo da ćemo ju upravo mi u gradu imati.“ Znaju da to nije istina, ali isto tako znaju da nikakvog otpora unutar četvrti nemaju i još neko vrijeme neće imati. Za promjenu ovih namjera nije dovoljno imati tri ili četiri, pa čak niti šest, odnosno formalnu većinu od 11 vijećnika. Potrebno je imati vezu sa stanarima, odnosno izglede da će se veći dio stanara odazvati na neku akciju, bila ona peticija, referendum, zbor građana i slično.
Druga stvar je javni interes. Znamo i to da aktualna vlast igra više prema posebnim interesima, bilo pojedinaca bilo same stranke, i da javni dolazi na red jedino ako se poklopi s privatnim i/ili stranačkim, ali je onda nužno javni interes i dalje podređen privatnom, odnosno stranačkom i prema tome oblikovan. Jedna ilustracija će poslužiti. U Grabriku je privatni investitor u tijeku izgradnje druge stambene zgrade, od, koliko čujem ukupno tri. Ovaj drugi investitor će u Novom centru napraviti, po svoj prilici, tih novih 24 stanova s poslovnim prostorom. Budući da u Karlovcu ima praznih stanova, očigledno je da je izgradnja novih stambenih kapaciteta primarno u privatnom interesu ulagača. Tim više što su, opet logično, skuplji od starih. Na taj način ne samo da se ide protiv javnog interesa zbog stvaranja dodatnih stambenih kapaciteta pa se ukupni stambeni fond ne popunjava efikasno, nego raste i prosječna cijena kvadrata budući da privatniku ne pada na pamet prodavati po cijeni manjoj od tržišne. Zato, ako Grad u cijelom procesu po stoji po strani, odnosno ako je samo posrednik pri trgovanju zemljištima, onda on ide protiv javnog, a u korist privatnom interesu.
Slično je i kod poslovnih prostora. Svaka privatna investicija u izgradnju poslovnog prostora, bez obzira na to hoće li se prostor posredno iznajmljivati, ide protiv javnog interesa u kontekstu svih onih praznih poslovnih prostora razbacanih po Karlovcu, od Zvijezde, preko Korza pa na dalje. Naravno, nije na privatniku da se brine za javni interes, barem ne nasuprot svom interesu, ali jest na Gradu i on se mora angažirati i aktivirati. Njegovo djelovanje, razvijanje smislenog i pametnog prostornog plana, razvojne strategije – jedino može očuvati javni interes. Ako postoji potreba za poslovnim prostorom, pa zar nije na Gradu da onda tu potrebu realizira u skladu s javnim interesom? Možda je javni interes neka druga lokacija od one koju pikira privatnik? Možda ta lokacija polučuje niži trošak i izdatak za građane i tako dalje. Ako se pita privatnike, uvijek postoji potražnja jer bez potražnje oni ne mogu ni raditi. No, Grad istovremeno mora razumjeti koje su potrebe većine njegovih građana i kako te potrebe realizirati, odnosno kako organizirati odnose da bi se te potrebe realizirale.
Ako imamo sve ovo na umu, vidimo koliko je neozbiljno kad Vijeće Gradske četvrti Novi centar pojašnjava građanima kako je „Novi centar nekad bio područje livada, bara, Rakovačkog potoka…“, kad je bio dio „jednog rubnog i udaljenog dijela grada gdje nije bilo ništa od urbanog. Tek uz Mažuranićevu obalu nekoliko kuća.“ Dok je „danas Novi centar moderna četvrt s nizom institucija, infrastrukturno i komunalno najrazvijenija, prevladavaju zgrade i neboderi za stanovanje, a brojčano najveća u gradu.“ Pa gotovo 90 posto tog kvarta izgrađeno je u bivšem sistemu prema javnom interesu. Danas je sfera znanstvene fantastike da se u Karlovcu izgradi makar i pola kvarta s popratnim sadržajima. Najveći doseg su izgradnja jedne ili dvije stambene zgrade, koje gura privatni interes. Pritom taj ima bazičnu kalkulaciju – koliko su izdaci i koliko će iznositi primici. Svi popratni sadržaji samo mu povećavaju izdatke, što znači da mu smanjuju ukupnu dobit, a to je za njega nedopustivo. Nažalost, u ovome ima podršku današnje politike ili odsustva politike lokalne vlasti. Hoće li imati i iduće, to ćemo vidjeti nakon svibnja 2021.
