Da gradonačelniku Damiru Jeliću i karlovačkoj gradskoj vlasti treba odati priznanje zbog toga što su ishodili više od 36 milijuna kuna za provedbu projekta Slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka valjda shvaćaju svi osim karlovačke oporbe. Uvijek kritična, ponekad ili čak često na pogrešan način, ruši vlastiti kredibilitet šutnjom o činjenici da je Karlovac uopće polučio tako značajan uspjeh.
Znak je to političkog sljepila jer, da su sazvali tiskovnu konferenciju povodom dobivanja novčane potpore za projekt, i na njoj čestitali otvoreno gradonačelniku i stručnjacima koji su operativno odradili posao, ali i Vladi Republike Hrvatske, koja je u biti dala ta sredstva s namjerom da ih naknadno povuče iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dobili bi na kredibilnosti i kao kritičari, a u isto vrijeme bi naglasili ulogu i Vlade predvođene Socijaldemokratskom partijom Hrvatske. Međutim, politika najjače oporbene stranke u Karlovcu za sada se svodi samo na to da šalju mnoštvo upita i da odgovore objavljuju na svojem fejsbučnom profilu. To je hvalevrijedno, ali je daleko od profilacije u kvalitetnu alternativu vladajućima.
Riznica aforizama Winston Churchill, konzervativni i mudri britanski državnik, svojevremeno je rekao i ovo: „S kritikom se ne moramo složiti, ali je potrebna. Ispunjava istu funkciju kao bol u tijelu. Upozorava na nezdrav odnos.“ Međutim, ta „bol“ dobiva na značaju ili primjetljivosti kada se ne propusti prilika da istakneš i „ugodu“, odnosno da vlast i pohvališ kad je očigledno da to treba učiniti. A i pohvala, kada dođe od najžešćih kritičara, ima veću težinu nego kada je izriču laskavci. Hrvatska demokratska zajednica i Jelić su, ne samo ovim opozicijskim propustom, nego prije svega uspjehom projekta pak zadobili veliki poen, rekli bismo spasonosni jer će nakon dvije godine, ako negdje u provedbi ne pogriješe, iza sebe imati veliki i privlačan politički proizvod i sjajan adut za predizbornu kampanju. U međuvremenu će i Nikola Hanžel, HDZ-ov donator, koji je, po mnogima, na sporan način dobio dozvolu za rekonstrukciju Hotela „Korana“, taj objekt obnoviti i staviti u funkciju. Na taj će način najpopularniji dio Karlovca dobiti svjež izgled.
Projekt KAquariuma bi trebao konačno uvelike riješiti problem narušenog takozvanog kulturnog krajolika i u potpunosti rugla od neizgrađenog autokampa. Upravo je to metoda kojom svaka vlast treba osigurati daljnju potporu građana, a ne politikanstvo, „prodaja magle“ i raspodjela političkog plijena među strankama i njihovim članstvom, to jest egzistencijalna ucjena građana za njihov glas.
Međutim, i sam gradonačelnik jedva da se oglasio oko svog najvećeg – jedinog većeg – uspjeha u svim svojim mandatima. Na tiskovnu konferenciju nije došao, nego se samo oglasio sa svog društvenih mreža. Mnogi su – na dobrom tragu – zaključili kako nije htio dovesti sebe u poziciju da se zahvali ministru Branku Grčiću i Vladi predvođenoj SDP-om, u skladu sa svojom strategijom okrivljavanja državne vlasti za probleme na lokalnoj razini. Niti u svojoj objavi na društvenim mrežama Vladu nije spomenuo. To pak ukazuje da je vlast i dalje na pozicijama da se stranački interesi pretpostavljaju gradskim. KAquarium, nadalje, više liči na izuzetak nego pravilo u funkcioniranju gradske vlasti. Činjenica da je on realno odraz sposobnosti Upravnog odjela za investicije i fondove Europske unije kojeg vodi Marina Grčić te Razvojne agencije Karlovačke županije na čelu s Viktorom Šegrtom ipak nimalo ne oduzima zasluge dužnosnicima jer su ih oni pustili da rade. Kada bi bilo moguće, bilo bi dobro kada bi se Odjel M. Grčić izuzeo od provedbe najavljenih mjera štednje, koje obuhvaćaju rezanje plaća, ukidanje regresa i slično. Kako je to malo vjerojatno, pohvalno bi bilo kada bi gradonačelnik rebalansom uložio dodatna sredstva u rad tog odjela, a samu pročelnicu novčano nagradio stimulacijom zbog odlično obavljenog posla. Teško da bi se javili glasovi negodovanja zbog odluke da se na tome ne štedi.
Prilika da Karlovac nastavi s uspješnim prijavama projekata za dobivanje sredstava iz EU fondova je mnogo. Za žaliti je što nije uspjela aplikacija koja se odnosi na vojni muzej na Turnju, no to ne znači da treba odustati od te teme za neke nove projekte i natječaje. Na području Karlovca su 1983. godine izbušena tri izvorišta geotermalne vode, jednog od najpopularnijih energenata u Europi, koja se većma okrenula obnovljivim izvorima energije. Bi li izvorišta nafte u Saudijskoj Arabiji zjapila neiskorištena trideset godina? Naravno da ne bi, a činjenica da Karlovac ne koristi svoju “naftu” je i više nego poražavajuća. No, ta prilika nije nestala. Toplinarstvo i zbrinjavanje otpada također su perspektivna područja za osmišljavanje i izradu projekata za EU i druge natječaje kao i sportsko-rekreacijski kompleksi, vodovod i odvodnja… Gotovo sve ima potencijal za privlačenje sredstava iz vanjskih izvora i rasterećenje nacionalnog i regionalnog i lokalnog proračuna. Tko to ne shvati, gubi u vrlo konkurentnom društvu jer stagnira, dok ostali napreduju.
Dodajmo da se uspjeh KAquarium dogodio uslijed zgražanja karlovačke “javnosti” zbog činjenice i načina na koji je suautor ISPA projekta, to jest projekta izgradnje pročistača otpadnih voda i obnove odvodnog sustava Krešimir Veble, napustio Vodovod i kanalizaciju. Ako je autor ISPA projekta kojim je u Karlovac uloženo 36 milijuna eura, na takav ružan način ispraćen iz gradskog sustava, trebaju li se i stručnjaci zaslužni za uspjeh KAquariuma plašiti slične sudbine?
