’21, Vladimir Lay: Nepotizam je ogoljen

"HDZ ima maniru polupospanog vladara. Plašim se da i dalje misle da vladaju situacijom, mada gube utjecaj, iako presporo da bi izgubili vlast. Dok si na vlasti, bahat si i bezobrazan, što nije samo karakteristika HDZ-a u Karlovcu. Ne vjerujem da će promijeniti svoj stil. Ako ga ne promijene, bit će kažnjeni. Klijentelistički model se bliži kraju. Razvoj Karlovca i nepotizam se isključuju", komentira sociolog i politolog

Autor: Marin Bakić

Nakon održanih nedjeljnih izbora u Županijskoj skupštini Hrvatska demokratska zajednica ima sigurnu većinu, a kandidatkinja te stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke te aktualna vršiteljca dužnosti karlovačke županice Martina Furdek-Hajdin će u drugom krugu snage odmjeriti sa Stjepanom Mikulandrićem, kandidatom koalicije koju čine Socijaldemokratska partija Hrvatske i Hrvatska seljačka stranka. Dejan Mihajlović iz Samostalne demokratske srpske stranke je izabran za karlovačkog dožupana iz kvote srpske nacionalne manjine. HDZ i HSLS u Gradskom vijeću Karlovca imaju devet mandata, koalicija SDP-a, HSS-a, Narodne stranke – reformisti i Nezavisne liste “Naš Karlovac” pet, koalicija stranke Možemo i Nove ljevice četiri, Domovinski pokret dva, a koalicija Akcije umirovljenika zajedno i Hrvatske stranke umirovljenika je iznjedrila jedan mandat.

Damir Mandić, kandidat HDZ-a i HSLS-a za gradonačelnika, je na prošlim izborima s nevelikom razlikom u broju glasova pobijedio Davora Petračića, tada nezavisnog kandidata, u drugom krugu – prvi je dobio 8.580 glasova, a drugi 7.370. U prvom krugu 2017. godine Mandić je dobio 9.069 glasova, a ove godine u prvom krugu 9.364 glasa. Petračić, sada kandidat SDP-a, HSS-a, reformista i nezavisnih, je 2017. godine u prvom krugu dobio 4.393 glasa, a ove 6.534. Dakle, u tom pogledu Mandić je dobio oko 300 glasova više no za prošlih izbora u prvom krugu, a Petračić oko dvije tisuće. Kako gledate na to?

  • Mandić je u prvom krugu 2017. godine imao 9.069 glasova, a u drugom 8.580. Petračić je tada u prvom krugu imao 4.393 glasa, a u drugom 7.370. Prema tome, između prvog i drugog kruga izbora za gradonačelnika se događaju tektonski pomaci. Kako će ta tektonika izgledati sada u drugom krugu kada iza Mandića stoji samo HDZ, a iza Petračića SDP s koalicijskim partnerima? Teško je to procijeniti. Slutim da bi u drugom krugu moglo biti prilično tijesno. Izlaznost je u Hrvatskoj slaba. U prvom krugu 2017. godine je Ivan Sinčić, kandidat Živog zida, dobio 4.234 glasa. Nikola Badovinac mlađi, kandidat Hrvatske narodne stranke, dobio je u tada 1.286 glasova, a Davorin Andrijašević, kandidat Mosta, 1.191. Za Davora Bartolca, kandidata HSS-a i Stranke rada i solidarnosti, glasalo je tada 676 birača. Birači tih kandidata koji nisu prošli prvi krug prije četiri godine su se u međuvremenu pasivizirali ili priklonili očigledno Petračiću.

Što bi trebali napraviti Mandić i Petračić za pobjedu u drugom krugu?

  • Pristalica sam onoga što radi Dimitrije Birač iz Nove ljevice – obilazak terena i razgovor o problemima građana. Nisam vidio da se koalicija SDP-a time bavila, a opet je bez obzira na to njihova lista za Gradsko vijeće osvojila 20,32 posto glasova, a Petračić kao njihov kandidat za gradonačelnika 33,35 posto. Petračiću se mora priznati da govori o konkretnim problemima i rješenjima i da se ne opterećuje svjetonazorima, ali je potrebno veće prisustvo s građanima, što ne znači samo plakatiranje. Osobno me nitko nikad nije plakatima zadobio. Moguće je i posredstvom interneta pridobiti birače.

Što je stajalo HDZ apsolutne većine u Gradskom vijeću?

  • Ta stranka non-stop slabi. Dobili su 2009. godine 11.657 glasova, 2013. 9.552, 2017. 8.267, a 2021. 7.447. Budući da oporba nije međusobno umrežena, HDZ i dalje pobjeđuje na lokalnoj razini. Za četiri godine će, ako se trend nastavi, a oporba ojača, doći do promjene. Mandić je bolji gradonačelnik od svog prethodnika Damira Jelića i usporio je pad potpore HDZ-u. Međutim, i dalje gube na ugledu jer ne izvršavaju obećanja.

Što HDZ mora napraviti da zaustavi pad potpore?

  • Problem je u mentalnom sklopu – navikli su vladati kako vladaju. HDZ ima maniru polupospanog vladara. Plašim se da i dalje misle da vladaju situacijom, mada gube utjecaj, iako presporo da bi izgubili vlast. Dok si na vlasti, bahat si i bezobrazan, što nije samo karakteristika HDZ-a u Karlovcu. Ne vjerujem da će promijeniti svoj stil. Ako ga ne promijene, bit će kažnjeni.

Tko god bio gradonačelnik, i kako god se završili pregovori u Gradskom vijeću, političari će morati biti “suradljiviji”, kako se izrazio Mandić?

  • Morat će. Mandić se predstavlja kao uključiv, a i osobno sam svjedočio nekim inkluzijama, ali i ekskluzijama. Taj fini čovjek i teolog znade biti bahat i bezobrazan. Teolozi su vrlo nadareni za društvenu svijest. Njegovi osobni kapaciteti za to postoje, ali on predstavlja karlovački HDZ koji uopće nije homogen – unutar sebe imaju tri struje. Prva je moderna, građanska i inkluzivna, u koju ubrajam Mandića. Druga je ona koja zabranjuje koncert Bajage & Instruktora, dakle desničarska. U sredini je desni centar ne naročito sklon suradnjama. Kako će se HDZ dogovoriti za više inkluzije? Te struje su u međusobnoj pat poziciji iz koje se ne može djelovati inovativno.

Gradonačelnik je kritizirao Petračića i SDP da na Gradskom vijeću Karlovca nisu prihvatili niti jedan prijedlog vlasti, što nije istina jer se mnoge odluke donose jednoglasno.

  • HDZ melje kao stroj dok vlada i ne tiče ga se opća dobrobit. Ne postoji dovoljno političke inteligencije da se iskorači iz tog tipa ponašanja. Petračiću skidaju plakate. To je barbarski i idiotski. Mandić sigurno to nije naredio, ali HDZ ne kontrolira svoje birače. HDZ je na vlasti, a oporbi skida plakate – to je jadno. HDZ nije homogen, a ujedinjena oporba se tek stvara.

Je li moguće da dio biračkog tijela HDZ-a, pa čak i članstva, za drugog kruga izbora da podršku Petračiću?

  • Jest. Posebno se to odnosi na one koji promišljaju stvarnost. Nezavisni su preuzeli vlast u nekoliko općina u Karlovačkoj županiji, a svi su oni prije bili u HDZ-u. Zahtjevniji birači mogu tako postupati.

Kritizirali ste kampanju i strategiju oporbe, no doživjela je uspjeh.

  • Da su nastupili zajedno, ostvarili bi veći. Međutim, centrala stranke Možemo je zabranila predizborno koaliranje s SDP-om. Teško je prognozirati ishod drugog kruga. Postoje grupacije za koje nije jasno kako će se opredijeliti.

U siječnju 2020. godine predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je proglasio “sanitarni kordon” prema Domovinskom pokretu, a u Zagrebu se u drugom krugu izbora za gradonačelnika susreću predsjednik stranke Možemo! Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro, predsjednik DP-a, te se stvaraju tenzije. Kakvi su poslijeizborni dogovori u Karlovcu uopće mogući s obzirom na ove elemente?

  • To je pitanje za milijun dolara.

Koliko to što su Možemo! i DP profilirani kao alternativne “stožernim” strankama otežava suradnju s njima?

  • Pitanje je odlično i važno za iduće tjedne. U Karlovcu su lijeve opcije pregovarale dok nije došla komanda iz Zagreba. Kamo će te dvije nove grupacije nego sa stožernim, ako žele sudjelovati na vlasti? DP podriva desno krilo HDZ-a – nastao je izmještanjem najdesnijeg krila HDZ-a. Škoro manipulira da je Možemo! krajnja ljevica.

Kako s obzirom na izborne uvjete koji idu u korist vlasti u Karlovcu ocjenjujete uspjehe vladajućih i opozicije?

  • Trendovi su da HDZ slabi, a oporba jača. Trend je spor, ali postojan. Čiji birači napuštaju Karlovac? Svake godine dolazi nova generacija birača. Nadalje, kovid-19 je uvjetovao odaziv na izbore. HDZ stalno gubi. Zašto? Nedvojbeno je da je i SDP krahirao. Generalni trend je da obje “stožerne stranke” slabe. HDZ pak s nikim ne koalira, dovoljan je samome sebi.

S HSLS-om koalira.

  • To nije ozbiljna stranka. Mogućnost suradnje postoji između lijevih opcija. Nije isključeno da DP naloži svojim vijećnicima da koaliraju s karlovačkim HDZ-om.

Je li nepotizam kao dio tehnologije vladanja potrošen koncept?

  • Jest. Moramo se strpjeti da to vidimo i u praksi. Nepotizam je ogoljen. U Karlovcu se već solidan broj mladih ne može zaposliti jer nije u HDZ-u, koliko god to u toj stranci demantirali. Klijentelistički model se bliži kraju. Razvoj Karlovca i nepotizam se isključuju.

Imaju li AUZ i HSU više karakteristike političkih stranaka ili sindikata?

  • Sindikata. Brinu se za konkretne potrebe umirovljenika. Od vladajućih se nadaju koristima. Kada bi se jezičac na vagi okrenuo na stranu oporbenih stranaka, priklonili bi se njima.

Čime je uvjetovana kronična kriza SDP-a?

  • Imao je loše vodeće kadrove. Stranka mora imati sposobne lidere. U obje velike stranke imamo destruktivne kadrove.

Može li se SDP ikada obnoviti uz jaki Možemo?

  • SDP i HDZ će stariti i premalo mijenjati, a Možemo je trenutačno vrlo koherentna stranka – dezintegracija se ubrzava kada se počne gubiti. Riječ je o smjeni generacija. Nove generacije političara su ambicioznije i obrazovanije. Tomašević je školovan na Cambridgeu, primjerice. Fascinira broj onih koji su u Zagrebu glasali za Možemo. Zagreb je pun obrazovanih sa željama i ambicijama. To su zahtjevniji birači koji guraju alternative SDP-u, koji više nije “stožerna” stranka, i HDZ-u, koji je u Zagrebu sada potučen do nogu.

HDZ je u Zagrebu neuspješan od takozvane zagrebačke krize iz 1996.

  • Tako je, pa je Milan Bandić zajahao konja bijeloga.

Što se dokučili o izborima na županijskoj razini?

  • Vrlo je jednostavna. HDZ suvereno može vladati samo u Slunju. U Županijskoj skupštini HDZ ima apsolutnu većinu. Za razliku od karlovačke gradske razine, tu je sve jasno. Vršiteljica dužnosti županice M. Furdek-Hajdin je zamalo pobijedila u prvom krugu. Bit će zanimljivo vidjeti kakav će rezultat u drugom krugu postići njezin protukandidat Mikulandrić. Vjerujem da će rezultati pokazati kako ni Karlovačka županija nije unisono HDZ-ovska. U HDZ-u je M. Furdek-Hajdin, u usporedbi s većinom HDZ-ovaca, supersonični avion, kako mi kažu iz te stranke.

Je li moguće da se Gradsko vijeće ne konstituira?

  • Jest. Da sam na mjestu vijećnika DP-a, zamolio bih centralu dopuštenje za koaliranje s lijevo-zelenom koalicijom, što bi bio novum i korak u smjeru promjene u Karlovcu. Ako im ne bude odgovarala, tu koaliciju uvijek mogu napustiti.

Bi li takozvana zeleno-lijeva koalicija htjela koalirati s DP-om?

  • Ako bi DP htio, i oni bi. U suprotnome će ostati u manjini i biti preglasavani kao do sada.

Je li u demokratskom pogledu ova situacija nova u Karlovcu – pregovaranje i dogovaranje umjesto preglasavanja?

  • Ova novost pokazuje da su u Karlovcu mogući i drugačiji procesi. HDZ-u nije ugodno što su izgubili apsolutnu većinu. To je pomak ka politici antijednoumlja. Jednoumlje vodi u pasivnost i sporost. Sada imamo proces na djelu protiv jednoumlja. Demokracija podrazumijeva pluralizam. U Karlovcu bolno dugo nedostaje pluralizma u vlasti. Ovaj grad ne zaslužuje toliki nedostatak pluralizma – pluralizam je razvojniji od jednoumlja.