“Nisam prestar da se igram s igračkama. Lutak Pinokio s kojim nastupam me podsjeća na sudski proces kojega je Gradska toplana pokrenula protiv mene dok je njezin direktor bio Inoslav Latković. Bio je to jedan od suludih sudskih postupaka, kojega sam, naravno, dobio. Među prvima sam se u Karlovcu izdvojio iz središnjeg toplinskog sustava. Bez obzira što sam to učinio čak prije njezinog nastanka, Gradska toplana mi je uporno slala račune. Kada sam uvidio da tehnički i ljudski argumenti padaju na neplodno tlo, počeo sam se šaliti s tom karlovačkom gradskom tvrtkom. U jednom povratu računa sam im napisao kako ih upozoravam da će im od silnih laži narasti nos poput Pinokijevog i da mi sve više liče na Muppet show. Drugom prilikom sam im napisao da boluju od Münchausenovog sindroma i preporučio im psihološku pomoć. Zbog tih šala su me tužili za sramoćenje i vrijeđanje. Postupak je trajao dvije godine, do 2016. Ta Latkovićeva ekshibicija je stajala Gradsku toplanu tridesetak tisuća kuna. U obrazloženju presude je sudac dobro “oprao” direktora. Presudu sam odnio na stol tadašnjem gradonačelniku Damiru Jeliću i zatražio od njega da kazni direktora na način da ovaj taj trošak plati iz svoga džepa. Od tada je Pinokio moja maskotica”, objašnjava donedavni gradski vijećnik Živog zida, a sadašnji kandidat te stranke za karlovačkog dogradonačelnika Marijan Fudurić zašto je pored njega nerijetko za njegovih javnih istupa lutka.
Raste li mu nos?
- Raste. Gradonačelniku Damiru Mandiću sam nekoliko puta za zasjedanja Gradskog vijeća Karlovca kazao da je Pinokio narastao nos nakon njegovih odgovora. Direktor Gradske toplane Hrvoje Klobučar nastavlja sa sumanutim sudskim postupcima koje je pokrenuo njegov prethodnik. Procjenjujem da je ta tvrtka do sada potrošila više od dva milijuna kuna na takve sudske postupke. Bilo bi bolje da je taj novac uložen u obnovu postrojenja kako bi građani konačno dobili kvalitetno i jeftino grijanje.
Nikako da se riješite toplane.
- Prije četiri godine sam dobio sudski spor – Gradska toplana me tužila zbog izdvajanja. Toj tvrtki ne plaćam ništa, niti taj famozni paušal za kojeg tvrde u toj tvrtki da se treba plaćati, unatoč izdvajanju. Žao mi je drugih građana Karlovca i svesrdno pomažem onome tko mi se obrati vezano za grijanje. Pomažem im tehnički, ali i pravno uz pomoć mog zagrebačkog odvjetnika. To radim besplatno, naravno. Sve što moraju platiti su putni troškovi odvjetnika. Pišemo tužbe, podneske i žalbe besplatno. Tko god je s nama bio u kombinaciji dobio je sudski spor. Radimo na terenu i dajemo veliku podršku Karlovčanima.
Radi li taj odvjetnik besplatno za građane ili ga Vi osobno plaćate?
- Njega u konačnici plati Gradska toplana jer gubi sporove. Siguran je u dobivanje spora s obzirom na svoje znanje i moju pomoć.
O kojem broju sporova je riječ?
- U mojoj grupi je bilo dvadesetak izdvojenih iz središnjeg toplinskog sustava. Svi su, kao što sam napomenuo, dobili sudske sporove. Direktor se dvoumi hoće li prihvatiti izdvajanje građana koji su posljednji dobili sudske sporove jer je navodno stigla nekakva presuda Europskog suda za ljudska prava u korist nekog bugarskog toplinara. Po mome sudu, ta je presuda nevažna za naše slučajeve.
Što kaže ta presuda?
- Bugarska ima drugačiji zakon koji se odnosi na energetiku. Po njemu se razlikuju toplinska energija za grijanje stanova i zajedničkih prostorija kao što su hodnici i stubišta te energija koju isijavaju cijevi u stanu. Mi ne grijemo stubišta i hodnike. Uglavnom, spor o kojemu je odlučivao Europski sud za ljudska prava odnosio se samo na grijanje zajedničkih prostorija. Gospođa to nije plaćala, pa je spor izgubila. Po hrvatskom zakonu, ukupna cijena toplinske energije se sastoji od energije i od snage, to jest fiksne mjesečne naknade. Ako vas je zakonodavac oslobodio plaćanja toplinske energije, oslobodio vas je cjeline. Gradska toplana unatoč tome one koji su se izdvojili traži da nastavlja plaćati dio te cjeline, što nema veze sa zdravim mozgom. Ostali troškovi se odnose na održavanje toplinske podstanice, što se plaća iz zajedničke pričuve, a to je pak pitanje međuvlasničkih odnosa koji se ne tiču Gradske toplane. Ta tvrtka uglavnom ne sklapa ugovore. Ako pak sklopi, sklapa sa zajedničkim mjerilom. To je u biti njezino mjerilo. Dakle, Gradska toplana sklapa ugovor s vlastitim predmetom.
Zakon razlikuje proizvođača i distributera toplinske energije, kupca i krajnjeg kupca?
- Proizvođač, distributer i kupac je Gradska toplana, a kupac je krajnji korisnik.
Zato sklapa ugovor sa samom sobom, odnosno s kupcem?
- Tko to igdje u svijetu sklapa ugovor s predmetom kao što je mjerilo? Nelogično je da se predmet žali na kvalitetu usluge. To mjerilo nije zajedničko nego njihovo. Gradska toplana ne želi sklapati ugovore s novim mjernim mjestom, nakon ugradnje kalorimetara. Sklapaju ugovore s takozvanim zajedničkim mjerilom kao mjestom razgraničenja. To i jest mjesto razgraničenja, ali između njihovih dviju djelatnosti – opskrbljivača i kupca. Mjesto razgraničenja kupca i krajnjeg kupca je novo mjerilo. Unatoč tome što potrošnju očitava s tog novog mjerila, ne želi s ljudima sklapati ugovore. Koja je onda svrha ugradnje kalorimetara i ulaganja u tu svrhu, ako sve ostaje po starom komunističkom sustavu? To je Gradskoj toplani lakše jer onda može i dalje naplaćivati taj famozni fiksni dio, to jest snagu. Kada zatraže uvećanje cijena, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji moraju predočiti sve stavke u cijeni tog proizvoda, odnosno usluge. Koji su to dodatni troškovi na koje se pozivaju? To su troškovi ljetnog nerada. U tom poduzeću se isplaćuje 12 plaća, a radi se šest mjeseci. Žalosno je što građani Karlovca plaćaju njihov nerad.
Kako je u nama srodnim sredinama?
- Zakon o tržištu toplinske energije je rađen po HEP toplinarstvu u Zagrebu. Ta tvrtka je vlasnik toplinskih stanica i održava toplinsku stanicu, što je pokriveno plaćanjem snage. Gradska toplana i još neke druge se švercaju uz taj zakon – naplaćuju fiksni dio računa, ali građani posebno plate, ako treba na stanici nešto mijenjati. Svakoj zgradi Gradska toplana godišnje uzme 60.000 kuna za taj paušal, a godišnje dođe tri ili četiri puta godišnje na pet minuta radi vizualnog pregleda instalacija i da eventualno napune i ispuste sustav.
Kako je u Slavonskom Brodu, Vinkovcima…
- Slično kao i u Karlovcu. I tamo građani pate. Toplinari od osnutka hrvatske države spavaju zimski san – ne rade ništa na poboljšanju opreme i cjevovoda. Što je u Karlovcu napravljeno? Ništa. Toplana je propala s 80 milijuna kuna gubitka, a Gradska toplana je nezakonito osnovana, u svrhu prevare vjerovnika.
Tada to nije bilo nezakonito – jedna tvrtka je propala, osnovana je druga.
- Da, s istim ljudima koji čak nisu niti stolice promijenili u kancelarijama. Nova tvrtka nema veze s dugovima stare, ali je objeručke prihvatila njezine korisnike.
Je li neki sud to proglasio nezakonitim?
- Bilo je nekoliko kaznenih prijava, ali Državno odvjetništvo ništa nije uradilo. Kada je stara otišla u stečaj, Gradsko vijeće Karlovca, na čelu s Nadom Murganić, je jednostavno prenijelo koncesiju sa stare na novu toplanu. To je bilo protuzakonito.
S obzirom da je stanje u Karlovcu odraz nacionalnog problema toplinarstva, a vidimo da postoje problemi i u drugim europskim zemljama, kako biste zaobišli u Karlovcu čitav taj sustav, a omogućili grijanje? Neodgovorno podrivate sustav grijanja u Karlovcu?
- Ne podrivam, dapače, čak sam nudio rješenja problema. Toplana ne treba ulaziti u utopijske projekte kao što je obnova onoga što oni nazivaju vrelovodom, a što bi bilo ispravno nazvati mlakovodom. Plašim se da će proći još mnogo vremena prije no što počnemo koristiti geotermalne vode za grijanje. Riječ je o predizbornom mazanju očiju. Prije sedam ili osam godina su doveli stručnjake iz Vrbovskog koji su trebali omogućiti da se počnemo grijati na pelete.
Što predlažete?
- Svih ovih godina su za svaki kvart mogli napraviti novu plinsku kotlovnicu – u Grabriku za Grabrik i Rakovac, na Luščiću, Novom centru i na Baniji. I dalje bi se radilo o središnjem toplinskom sustavu, a toplani nitko ne bi oduzeo posao iz ruku. Direktori ne shvaćaju da središnji sustav može imati i četiri kotlovnice, pa i više. Takvim ulaganjem bi se skratio cjevovod za 70 posto i građani bi imali kvalitetniju i jeftiniju uslugu.
Ali bi i dalje postojali problemi s opskrbljivačem, kupcem, krajnjim kupcem i ostalome što proizlazi iz zakonodavnog okvira?
- To se mora mijenjati. Svi zakoni moraju biti u skladu s Ustavom, a ovaj nije nimalo. U pravu je predsjednik Zoran Milanović kada kaže da se radi hajdučija s Ustavom.
Ako biste osvojili vlast u Karlovcu, kako biste na lokalnoj razini, s ovlastima lokalne uprave, riješili taj problem?
- Pa rekao sam.
Minirate djelatnost Gradske toplane? Problem je širi no što su njezine ovlasti?
- Gradska toplana ima ovlaštene inženjere koje plaća i koji su o tome trebali razmišljati. Već sam rekao kako se to kvartovski mogu riješiti.
Opet preostaju problemi koji proizlaze iz zakonodavstva…
- Ugovorni odnosi se mogu vrlo lako promijeniti. Niti jednoj toplani u Hrvatskoj nije zabranjeno, u dogovoru s Herom, donijeti vlastite opće uvjete poslovanja. Ako bi se sklopio ugovor na osnovu Zakona o obveznim odnosima, problem bi se riješio. Koji drugi zakon veće toplanu, ako ne taj?
Postoji poseban zakon koji se odnosi na toplinarstvo.
- Ali nije usklađen s Ustavom. Ne može tamo stajati da smo dužni pustiti djelatnike toplane u svoj stan do naših uređaja. Po Ustavu, policajac ne smije ući u stan bez naloga, a djelatnik toplane smije… Oprema u toplinskoj stanici je vlasništvo suvlasnika zgrade i s time toplana nema veze. Po Zakonu, tu smo opremu dužni dati na održavanje toplani. Pa valjda suvlasnici odlučuju kome će je dati.
Pretpostavimo da Gradska toplana ima najbolju volju da postupa u skladu s Vašim preporukama, kako da to učini, ako je problem širi i iznad njezine razine?
- Kad bi se napravila prva kotlovnica kakvu predlažem, grijanje bi bilo 30 posto jeftinije. Javna poduzeća moraju moliti kupca da bude korisnik njihovih usluga. Ženu morate moliti za neke stvari, u suprotnome vas može optužiti za silovanje. Javna poduzeća upravo siluju Karlovčane prisiljavajući ih da koriste njihove usluge, umjesto da ih zadobiju transparentnom poslovnom praksom i s unaprijed poznatim uvjetima.
Znadete li što je prirodni monopol?
- Znadem. U monopolu možete odbiti uslugu. Gradskoj toplani ne možete.
Ako biste postali dogradonačelnik, kako biste te stavove primijenili u praksi?
- Insistirao bih na sklapanju ugovora s korisnicima koji se ne mogu jednostrano mijenjati, kao što je sada slučaj.
Ne ulaze li korisnici u ugovorni odnos samim plaćanjem računa?
- Ulaze.
Dakle, ugovori postoje?
- Nastali su prisiljavanjem. Možete se odreći usluga Gradske toplane, a ona vas svejedno zgrabi i doživotno drži taocem. U brak se stupa vlastitom voljom, uz svjedoke. Ako dođe do trzavica, brak se može razvrgnuti. Protivite se sklapanju braka s toplanom, ali vas ona na silu oženi ili uda i ne dopušta vam iz tog braka izaći. Kako netko može tvrditi da ste u ugovornom odnosu s njime i da morate nešto plaćati, ako ne zaprimate uslugu? Nije li to suludo? Tko će mi u vlastitom stanu diktirati kako ću se grijati i što ću raditi? Možda bih se i vratio u sustav Gradske toplane, ako bi njezini uvjeti bili bolji.
Treba li snagu onda plaćati?
- Ne. Zakon je jasan, ali ga Gradska toplana tumači na svoj način.
I Vi ga tumačite na svoj.
- Ali ne samo ja, nego i svi sudovi, uključujući i Vrhovni sud, ali direktor ima svoju viziju – i dalje će povlačiti građane po sudovima i trošiti javni novac. Svi su sudovi rekli da onaj tko se izdvojio iz centralnog toplinskog sustava ne mora plaćati ništa.
Ako već gubi spor za sporom, zašto Gradska toplana insistira na svojim stavovima?
- Ne znam. To pokušavam saznati godinama. Onaj tko ne troši, ne treba platiti. Svakom normalnom čovjeku je jasno, ne znam zašto nije direktoru. Davne 2014. godine je Mandić bio direktor Gimnazije Karlovac. Tada je tu školsku ustanovu odvojio iz središnjeg toplinskog sustava s tvrdnjom: “Matematika je jasna”. Zašto taj gospodin nije socijalno osjetljiv spram građana Karlovca? Ako su građani pronašli jeftiniji način grijana, zašto im ne dozvoljava da se griju jeftinije? Trebao bi voditi brigu o građanima, a ne o tome kako će napuniti stranačke džepove i napraviti plavu kuću.
Mislite na sjedište Hrvatske demokratske zajednice u Zvijezdi?
- Da. Bilo bi krajnje vrijeme da Mandić prikaže građanima svu dokumentaciju o tome koliko su stajali kupnja i rušenje starog te izgradnja novog objekta, tko je to platio, koje tvrtke su to radile i jesu li one radile s Gradom Karlovcem, gradskim tvrtkama i ustanovama.
To je ulaganje HDZ-a, pa valjda imaju obvezu o tome izvijestiti tijela te stranke i članstvo.
- Pa neće tijela HDZ-a obavijestiti javnost. To je ulaganje zasigurno podmireno i poslovnim viškovima gradskih tvrtki, posebice Vodovoda i kanalizacije, poduzeća koje ostvaruje ekstraprofit na fiksnim dijelovima računa za vodoopskrbu koju ne bi smjelo naplaćivati toliko skupo. Za te fiksne dijelove računa građani ne dobivaju nikakvu protuuslugu.
Ekstraprofitom Vodovoda i kanalizacije je izgrađeno sjedište HDZ-a?
- Postoji opravdana sumnja da je tako. Uprihodili su 16 milijuna kuna na ime fiksnih dijelova računa, za što građani ne dobivaju nikakvu protuuslugu, a na bruto plaće radnika je utrošeno 14 milijuna kuna. Dakle, samo po toj stavci su zaradili dva milijuna kuna ekstraprofita, a tome valja pridodati prodaju vode za piće, odvodnju i pročišćavanje. Sve javne tvrtke bi trebale raditi na granici rentabilnosti, a ne s velikom dobiti. Njihovo megalomansko trošenje i zapošljavanje raznih nosioca spomenica i pomoćnika nosioca spomenica te čuvara pečata nije pojelo njihov financijski višak. Međutim, kamo taj višak odlazi? Zašto gradonačelniku nije palo na pamet da su te usluge preskupe? Malo koji grad u Hrvatskoj ima tri fiksna dijela na računu. Po uredbi Vlade Republike Hrvatske o najnižoj cijeni vodnih usluga znamo od čega se sastoji račun za vodne usluge – vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja, a jedino se zasebno iskazuju fiksni i varijabilni dio za vodoopskrbu. Taj fiksni dio se naknada nazivao naknada za održavanje sustava. S obzirom da je sustav jedan, to jest da je riječ o jednoj tvrtki, logično je da se naplaćuje jedna takva naknada – ne radi se o tri poduzeća. Tako varaju građane Karlovca, temeljem odluke Gradskog vijeća Karlovca na čelu s N. Murganić. Naknada za investicije je 2010. samo preimenovana u naknadu za razvoj, a naknada za investicije je iznosila 0,97 kuna po kubičnom metru, a potom je odmah skočila na 1,97 po “kubiku”, dakle za 103 posto. Godinu potom je voda poskupila za 16 posto, a onda i za 18. Potom su uveli fiksni i varijabilni dio vodoopskrbe i odvodnje, dakle dvije nove usluge umjesto održavanja sustava. Fiksni i varijabilni dio računa za pročišćavanje su uveli 2012. godine. Dakle, građani Karlovca Vodovodu i kanalizaciji plaćaju sedam stavaka računa, i još tri “državne” stavke. U konačnici, ako korisnika kubični metar vode stoji 70 kuna – 600 posto više od cijene same potrošnje.
Procijenili ste 2015. godine da će Gradska toplana propasti. Nije.
- Propala bi da Grad Karlovac u nju nije silan novac uložio. Fiksni dio računa kojeg građani plaćaju u biti je otplata kredita. Izmjena cjevovoda se najavljivala i dok je direktorica bila Ivana Fočić. Tada se ulaganje procjenjivalo na 70 milijuna kuna, a sada je vrijednost ulaganja 132 milijuna kuna. Kako? Direktor kaže da će cijena energije ostati ista, možda će čak i biti snižena, ako bi cijena energenata ostala ista, a da će takozvani paušal poskupjeti zbog tog velikog ulaganja. Koja je logika te investicije ako se unaprijed zna da će usluga poskupjeti? U isto vrijeme ne dirati 50 godina staru kotlovnicu je već graničenje s ludilom. To je kao da čovjeku od 90 godina mijenjate krvne žile, a srce mu je na izdisaju.
Nije li obnovljena prije petnaestak godina kada je plinoficirana?
- Nije. Tada je ugrađen plamenik, odnosno omogućeno je grijanje i na plin i na mazut, a kotao je ostao stari. Ima 50 megavata, a kapacitet mu je smanjen za 30 ili 40 posto. Bojim se jače zime jer taj kotao ne bi sam mogao grijati građane, pa bi se morali paliti pomoćni na mazut. O kakvoj ekološkoj osviještenosti onda govorimo? Gospodin Klobučar tvrdi da nisam za geotermu. Jesam, ali nisam za mazanje očiju. Ne samo da rade ražanj dok je zec u šumi nego taj zec još nije ni začet. Valja osposobiti kotlovnicu jer će se jedne zime dogoditi kolaps i prestanak isporuke toplinske energije. Za plinofikacije je zamračeno barem milijun i pol kuna. Bivši direktor Nikola Mejašić me tužio za klevetu zbog te izjave. Sudski spor je pravomoćno izgubio. U presudi je navedeno da sam dokazao kako je Toplana financijski oštećena. Gdje su sada Mejašić i Jelić, tadašnji gradonačelnik, kojemu sam tu presudu stavio na stol? S mjesta direktora sam i smijenjen jer sam otkrio kriminal. Samo sam malo zagrebao po površini i mnogo toga otkrio.
Otkako su Vas smijenili 2007. godine, ne puštate temu toplane.
- Krivo me shvaćate. Sve ovo radim isključivo za dobrobit Karlovčana. Nastojim grijanje dovesti u red kako bi korisnici imali sigurnu, kvalitetnu i jeftinu uslugu. Od tada do danas nisu nimalo promijenili način rada. Jedino nemam primjedbe na montere. Oni su vrijedni, ali im se povjeravaju sitni poslovi. Kada dođe vrijeme za krupne zahvate, zovu se kooperanti, a zna se i zašto – da bi se cijena uvećala, a zarada podijelila. Kako opravdati ulaganje u izmjenu cjevovoda od, navodno, 132 milijuna kuna, a izgradnja turanjske obilaznice stoji 150 milijuna kuna. Sada odvagnite ta ulaganja i te vrijednosti. Smiješno je uopće o tome razgovarati. Nisam protiv Gradske toplane. Sutra bih joj se vratio kao korisnik, da ponudi dobru uslugu, a ne sada kada gase grijanje čim se u podne pojave zrake sunca, a vani je 12 stupnjeva Celzija. Što bi se dogodilo da Elektra Karlovac smanji napon na 180 volti? Niti jedan uređaj ne bi radio. Gradska toplana nema što smanjivati temperaturu, a ja ću se grijati onoliko koliko hoću. Kada bismo zbrojili ono što je Grad uložio do sada, došli bismo do cijene izgradnje čitave nove toplane s cjevovodom.
Koja su tri glavna problema i rješenja Karlovca? Već smo ih spomenuli?
- Nije problem samo Gradska toplana, problem su sva gradska poduzeća. Nužna je cjelovita revizija poslovanja čitavog gradskog sustava. Zapošljavalo se sve i svja. Parkirališna mjesta u zlatna koka za Karlovac. Međutim, taj je posao povjeren gradskoj tvrtki Mladost. Iako su ugovorom bili dužni plaćati milijun kuna godišnje, mada taj posao vrijedi barem tri milijuna kuna – nisu niti taj milijun platili. Gradsko vijeće je donijelo odluku da im se oprosti tih milijun kuna za 2020. godinu i – pazite sad ovo – unaprijed za 2021. Pitao sam Mandića koja je svrha tog ugovora s Mladosti, ako je se unaprijed oslobodi obveze. Mogu uprihoditi između 12 i 14 milijuna kuna od naplate parkinga. Gdje je taj novac? Mladost je očigledno bankomat HDZ-a. Pozvao sam i DORH i Poreznu upravu da urade cjelovitu analizu poslovanja tvrtke Mladost. Grad je oštećen. Riječ je o kaznenom djelu.
Imate li dokaze?
- DORH treba provesti istragu. Karlovac ima 1290 parkirališnih mjesta. Pomnožite to s pet kuna, koliko je cijena sata parkiranja, i s 3.456 sati. Računajmo da je korišteno barem polovica tih parkirališnih mjesta, a realno je više. To je onda 12 milijuna kuna, a oni prikažu da su zaradili tri milijuna kuna godišnje. Kada kafiću padne promet, odmah se pojavi netko iz Porezne uprave u kontroli. Taman da je tako loša naplata, opet je riječ o sklapanju štetnog ugovora. Posao je mogao biti povjeren nekome drugome, pa da Grad dobije tih tri milijuna kuna koje bi mogao podijeliti umirovljenicima za Uskrs. Ovako ne može, jer je novac pojela Mladost. Tko zna kamo je otišao taj novac. To treba ispitati.
Vodstvo Mladosti je, po Vašem rezoniranju, nesposobno, nepošteno ili oboje?
- Ima svega. Inače, obavezno bismo proveli novu kontrolu diploma. Mislim da bih duže pohađao plesni tečaj no što je direktor Mladosti završio veleučilišni studij.
Možda ste netalentirani za ples.
- Možda. Ako je tako loša situacija, zašto gradonačelnik smijenio direktora? Bilo bi jeftinije kada neki zaposlenici gradskih tvrtki ne bi dolazili na posao. Previše je zaposlenika – sve i svašta je zaposleno da bi se stvorila stranačka mašinerija.
Koje biste još probleme istaknuli?
- Čistoću sprečava jedna ustavna tužba da uvede još jedan fiksni dio računa. Za sada je najpoštenija – ima jednu stavku i znamo što i koliko plaćamo. Međutim, nisu ispunjene najave da će se odvoz otpada naplaćivati po količini proizvedenog otpada. Inkasator pak radi sve poslove osim onih za koje je registriran. Kako se može dogoditi da Vodovod i kanalizacija te Čistoća imaju vlastita računovodstva, a Inkasator im vrši naplatu računa? Nešto je tu suvišno. Inkasator se treba posvetiti upravljanju zgradama, a ne da se referenti vozikaju u teretnom vozilu i zuje okolo. S obzirom da angažiraju obrtnike, takvo vozilo im ne treba. Vode sudske postupke za Vodovod i kanalizaciju, koji ima vlastitu pravnu službu. Čemu? To je van svake pameti.
Nosite li zaštitne maske?
- Nosim.
Kako gledate na relativizaciju koronakrize?
- Za sada se ne namjeravam cijepiti. Gdje je maska potrebna, nosim ju.
Neke Vaše stranačke su skeptične spram toga.
- Svatko može raditi što hoće, dok mu zakon dozvoljava. Živimo u demokraciji. Aludirate na vijećnika Filipa Jarnevića iz Živog zida i slučaj kada ga se tjeralo da nosi masku na sjednici Gradskog vijeća. Nije bilo zakonske obveze, pa niti osnove za to tada. Vijećnik HDZ-a je neopravdano stoga nasrnuo na Jarnevića. Feitla smatram gospodinom i nije mu to trebalo.
Biste li radije bili zamjenik gradonačelnika ili direktor Gradske toplane?
- Radije bih bio dogradonačelnik. Tada bih mogao više dati Karlovcu i mogao bih kontrolirati sva gradska poduzeća.
Živi zid je izračunao da Karlovac ima sedam tisuća ljudi manje nego prije pet godina. Kako doskočiti tom problemu?
- Valja dovesti u red gradske tvrtke i omogućiti svima, a ne samo podobnima, da se zaposle. Svi su zaposleni bez natječaja. Zanima me kako izgledaju sistematizacije radnih mjesta. Valja uraditi cjelovitu analizu.
Kako gledate na ideju osnivanja holdinga gradskih tvrtki?
- Karlovac je premali grad za tako nešto. Bolje bi bilo da ostanu ove tvrtke i da se drže svoga posla. Nitko od zaposlenika ne treba dobiti otkaz, samo im treba pronaći prikladno radno mjesto.
Pitaju li Vas bliski što će Vam politički angažman u životu? Nemate nikakve financijske koristi od toga?
- Nemam. Imam samo probleme. Teško mi je odbiti molbu da pomognem u vezi toplane, izdvajanja ili nekog sličnog problema. Uostalom, ne želim se zapustiti. U mirovini sam i bilo bi mi previše dosadno da ništa ne radim. Ustajem svakoga dana u 6.30 sati, odem na kavu pa pratim kako tek tada pojedinci iz gradskih tvrtki kreću na posao, mada im je radno vrijeme već počelo, kako se vozikaju u službenim automobilima i obilaze kafiće. Ako imaš solidnu plaću, moraš nešto i dati za nju. Je l’ tako?
