Dalibor Juras izradio je ovog tjedna u Naselju Marka Marulića u Karlovcu mural s likom Dragojle Jarnjević, a nakon toga je na suprotnoj strani ceste Leonard Lesić započeo izradu murala s likom Slavka Mihalića, a sve to u organizaciji Vijeća gradske četvrti Novi centar.
Književnica i učiteljica D. Jarnjević je rođena u Karlovcu 4. siječnja 1812., a preminula u rodnom gradu 12. ožujka 1875. godine. U Karlovcu je pohađala pučku školu na njemačkom jeziku, da bi u Grazu izučila krojački i kitničarski zanat. Kao privatna odgojiteljica je radila u Trstu i Veneciji. U Karlovac se vraća 1840. godine. Priključuje se hrvatskom narodnom preporodu, piše pjesme, drame, pripovijetke, romane i dnevnik kojeg je vodila od 1. siječnja 1833. do 10. studenog 1874. godine. “Intiman i introspektivan te često do neugodnosti otvoren Dnevnik označuje literarni i mentalni prijelaz iz hrvatskog preporodnog kolektivizma prosvjetiteljsko-didaktičkih nakana prema europskom romantičarskom individualizmu”, stoji u Karlovačkom leksikonu.
Vijeće Gradske četvrti Novi centar svojim programom rada iz 2019. godine planira u suradnji s udrugama civilnog društva sudjelovati u izradi murala s temom „Karlovačke povijesne ličnosti i karlovačke razglednice“. Ovom „tisuću godinama starom likovnom kategorijom“ odajemo počast karlovačkim umjetnicima, književnicima, znanstvenicima, glazbenicima, profesorima, akademicima, gospodarstvenicima, poznatim gradonačelnicima i drugima bez obzira jesu li rođeni u Karlovcu ili su boravili u njemu dio svog života. Istovremeno se ne želimo opterećivati političkim, vjerskim, nacionalnim ili nekim drugim „atributima“.
Josip Žunić, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Novi centar
“Naši će se sugrađani svih dobnih skupina tako prisjetiti ili upoznati s Karlovčanima koji su svojim postignućima pronijeli domovinom i svijetom ime Karlovca. Turisti će kroz prikazane ličnosti na muralima šetnjom Novim centrom upoznati povijesno i kulturno bogatstvo grada i murali bi za njih mogli predstavljati zanimljiv sadržaj. Naši će murali sigurno obogatiti prostor grada umjetničkim sadržajima, predstavljati bogatstvo ‘duha’ ovog prostora i imati dekorativni karakter. Smatramo da će imati i socijalnu dimenziju zbog boljeg povezivanja i zbližavanja stanovnika koji su ‘otuđeni’ u stanovima nebodera. Murali svakako predstavljaju moderan oblik urbane kulture. Dakle, našim zgradama i gradu pridodajemo estetsku, umjetničku vrijednost, kulturno i socijalno značenje, postajemo zanimljiviji turistima”, kaže Žunić.
Dodaje da će svakom muralu biti pridodan bar kod kojim će građani i turisti biti upućeni – pomoću svojih mobilnih uređaja – na prigodni tekst o osobi i vremenskom razdoblju.
Jesmo li danas „bogatiji“ prikazima Miroslava Krleže, Dragojle Jarnević, sutra Slavka Mihalića? Izbor sadržaja murala može biti bilo kakav – književnici, znanstvenici, umjetnici iz bilo kojih sredina – još k tome za Hrvatsku i svijet puno značajniji. Ili možda jopci, ljepotice ili bilo drugi sadržaji. Pitanje je, naravno, izbora. Smatram da je ovaj izbor – dobar. Imamo toliko puno – nama možda „slabo“ poznatih ili nepoznatih, ali u Hrvatskoj i svijetu – poznatih Karlovčana.
Josip Žunić
