Što čini, gdje je „centar“ Karlovca? Centar je onaj dio prostora grada što se na engleskom naziva city.
Koji je to dio grada u Karlovcu koji nazivamo i doživljavamo „centrom“ / „sitijem“? To je prostor između dva središnja karlovačka mosta preko Kupe, jednog cestovnog – onog iz smjera Banije i drugog, željezničkog. To je prostor kojem je „kičma“ Korzo, zapravo Trg Petra Zrinskog. S jedne strane Korza centar grada se prostire do Kupe a s druge do zelene šetnice po vanjskom bedemu Zvijezde. Uzgred, Korzo (tal. corso) predstavlja najčešće glavnu gradsku ulicu i svojevrsni izlog grada, odnosno glavno gradsko šetalište u hrvatskim većim gradovima.
Je li ono što se naziva Novi centar, prostor preko pruge gdje su danas kompleks gradske tržnice i „Kaufland“ – centar grada? Nije. „Novi centar“ je bio naziv planerske urbanističke namjere, ali kao takav nije zaživio i danas zapravo nema smisla. Tamo se ide na plac, u trgovine. Jednostavno, kada se ide u centar grada ne ide se u „Novi centar“. Nadalje, jesu li naselja“ Grabrik i Lušćić – karlovački centri? Jesu centri obitavanja brojnih stanovnika, svojevrsni „dormitoriji“ s po kojom trgovinom, uslužnim radnjama, caffeima.
Je li „Supernova“ centar grada? Jest, ali tek kao centar subotnje šoping aktivnosti. U prošlosti živahna gradska četvrt Banija ili pak četvrti Drežnik, Gaza ili Švarča na brdašcu iznad grada zasigurno nisu nešto središnje, centralno za urbanitet i život Karlovčana.
Da zaključimo, kada se kaže u ovome gradu – „idem u centar“ to znači da se ide u gore opisani prostor između dva mosta, od Kupe do vanjskog oboda Zvijezde. Sama Zvijezda danas nije „živa Zvijezda“, da jest sigurno bi uz navedeni dio bila dodatni, stari dio centra grada.
Što nedostaje centru Karlovca? Središte nema niti jedan punokrvni, živi, prisustvom ljudi ispunjeni, pravi trg. Primjeri iz mnogih slično velikih gradova u Hrvatskoj pokazuju da tako poimani trgovi postoje. Zašto je tomu tako? Pri odgovoru na to pitanje ne ulazimo detaljnije u vrlo zanimljive i poučne povijesno razvojne priče o karlovačkim trgovima, nego rezimiramo što se na prostorima koji se nominalno imenuju trgovima danas događa i nalazi.
Prije toga pojasnimo – što je bi to u gradu, u urbsu – trg? Što znači pojam „trg“? Trg kao prostorno-društvena pojava ima svoju povijest i značaj. U starom Rimu to je bio forum, u antičkoj Grčkoj agora, javni prostor na koju su svi mogli doći, susretati se, razgovarati, i još mnogo, mnogo toga. Trg je neizbježno i tada i poslije, u renesansi i kasnije sve do danas jedan uvijek širi i veći, otvoreni prostor, određeno socijalno žarište koje privlači ljude da u njega dolaze, da se vide i u njemu povremeno borave kao u nekom „dnevnom boravku“.
Karlovački centar je po površini nedvojbeno mali prostor. U razmjerima onoga što se danas administrativno naziva Karlovcem, imajući na umu samo gradske četvrti, ne i udaljenije, periferne pretežno ruralne prostore, to je nedvojbeno tako. Na tako malom, a važnom središnjem prostoru „živi, od ljudi pješaka osvojeni trgovi“„ dodatno vidljivo nedostaju. Karlovac u svome centru, u sitiju, tako definirane trgove ima samo nominalno. Pogledajmo redom što je s prostorima koji se nominalno zovu trgovima.
Zrinski trg
U prošlosti je bio trgovački trg s Žitnom kućom. Na letku – malom planu pospane Turističke zajednice Karlovca piše da danas postoji Zrinski trg. U stvarnosti ga nema, postoji ulica Petra Zrinskog, to jest Korzo. Gdje je to? To je Vitezovićeva ulica koja od Korza vodi ka Kupi, s lijeva omeđena obnovljenom Žitnom kućom, a s desna velikom zgradom državnih službi. Vodi prema obližnjem na trg M. Šufflaya.
Trg M. Šufflaya
Ovaj trg nalazi se ispred starog trgovačkog centra zvanog „Karlovčanka“. Njegova površina je danas parking za posjetitelje i njihove automobile koji dolaze u ovaj središnji dio grada. Mahom u trgovine ili pak ustanove i firme kao što su Porezna uprava, Financijska agencija, banka, operateri mobilne telefonije i slično. Automobili su pojeli ovaj trg. Mjesta za ljude koji se tu šeću ili sjede u ugodnim lokalima tu nema. Malu nadoknadu za ovaj gubitak javnog prostora za dnevni boravak čine obližnji „Slatki centar“ i restoran „Tiffany“. Uzgred, centar grada vapi za podzemnom ili nadzemnom javnom garažom.
Trg M. Gupca
U tom lijepom prostoru središta na strani Korza prema Kupi nema parkinga, ali gotovo da nema niti ničeg drugog što bi ga pretvorilo u socijalno žarište, „susretalište“, ugodni dnevni boravak. Nema atrakcije, nema onog „magneta“ koji privlači ljude. Tu je tek jedna neugledna i neatraktivna malecka fontana, par željeznih neugodnih klupa i autobusno stajalište gradske i prigradskih linija. Nekoć je bila na njemu slastičarna, ali je nestala. Zanimljivo kao i u slučaju prethodnog trga u blizini, na početku gdje Radićeva ulica kreće u Zvijezdu je „Papas“, popularno i posjećeno mjesto „kafenisanja“, čavrljanja, ugode, sretanja. A tridesetak metara dalje je i posjećena „Catalpa“. A Matija Gubec zjapi prazan, prolazan, bez sadržaja i snage privlačenja.
Gradska uprava ne uviđa ovaj nedostatak u centru Karlovca. Ono što je pak odlučila napraviti i tako na neki način i pokazati kako se odnosi spram javne površine koja se zove trg je vidljivo na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u razvojno posustaloj Zvijezdi, ispred obnovljene zgrade gradske uprave. Trg je pretvoren u parking za njene zaposlenike i vanjske posjetitelje gradskih ureda. Uz zemne ostatke jedne stare kapelice.
Da rezimiramo, središte grada, Korzo i njemu obližnji prostori nemaju trg koji bi to bio u punom, klasičnom smislu riječi. Trgovi su potrošeni za parkiranje osobnih vozila, a ne za osobe, za puko prolaženje preko njih, oni su prepunjeni pogrešnim ili prazni bez sadržaja koji bi privukli građane i posjetitelje, turiste. U međuvremenu, kada se sastaju vani, gdje idu građani grada?
Čudno je to s trgovima u središtu grada. Kao da Karlovac nema svoj „aktivni urbanizam“, djelovanje ove struke u funkciji javnih interesa i potreba njegovih građana. Kao da građanima trgovi i socijalna žarišta na otvorenom ne trebaju. I na ovome pitanju „pozitiva“ pristup i aktivnosti koje idu za aktiviranjem Karlovca imaju što raditi u narednim mjesecima i godinama. Trgovi u središtu jesu potreba građana, možda ne primarna, ali jesu. Građani o mnogo čemu u ovome gradu ne govore puno i ne govore glasno. Pa niti o ovoj temi. Imaju ljudi, čini se, barem većina, dovoljno drugih problema u gradu koji kao niti Karlovačka županija nije bogataš.
