Vivaldi optimalan za proslavu 30 godina Karlovačkog komornog orkestra

Milenković, u dvostrukoj ulozi dirigenta i solista, ostvario je uzornu stilsku jasnoću baroknog zvuka pažljivo odabranim tempima, živim i zanimljivim valovima dinamičkih kontrasta i agogike. Bilo je uzbudljivo pratiti potpunu koncentraciju i predanost izvedbi svakog pojedinog člana orkestra kao i njihovo očigledno uživanje u Milenkovićevom virtuozitetu i sočnom perfekcionizmu. Uzlet koji zrači iz svake njegove glazbene fraze, pjevnih ulomaka i vrtoglavih pasaža ponio je sve glazbenike i uskladio zajednički muzikalitet koji je pulsirao iz nekog iskonskog izvorišta same glazbe. Taj je glazbeni vrtlog obuhvatio i publiku te je radost i iskrenost glazbenog doživljaja dodirnula podjednako pasionirane ljubitelje klasične glazbe kao i sve one koji samo povremeno ili slučajno dolaze na takve koncerte. Te su večeri svi prisutni znali odgovor na staro pitanje grčkih filozofa - može li nas glazba učiniti boljim ljudima? Čak je i pljeskanje između stavaka zbog istinskog oduševljenja  umjesto neugodne dobilo donekle simpatičnu konotaciju

Autor: Ljiljana Ščerdov

Koncert Karlovačkog komornog orkestra sa Stefanom Milenkovićem, Dom OS HV Zrinski, Karlovac, 3. 10. 2017. Foto Demjan Rožman

Karlovački komorni orkestar poklonio je u drugo listopada u Domu Oružanih snaga Hrvatske vojske “Zrinski” Karlovčanima uzbudljiv glazbeni doživljaj i u svečanom raspoloženju obilježio 30. obljetnicu svojeg djelovanja.

Gost večeri bio je violinist svjetske reputacije Stefan Milenković koji je s karlovačkim ansamblom izveo četiri koncerta za violinu op. 8 Antonija Vivaldija, poznata pod nazivom „Četiri godišnja doba“, te treći stavak violinskog koncerta u h-molu Niccolòa Paganinija popularno nazvanim „La campanella“ („Zvono“). Teško da postoje svjetski popularnije klasične skladbe od spomenutih te je oduševljenje publike u prepunoj dvorani bilo iskreno i neupitno.

Cijeli je koncert svojom koncepcijom – odabirom zvjezdano slavnih skladbi i soliste – imao, uz glazbenu, i posebnu namjenu, da našim sugrađanima ponovno pokaže vrijednosti koje već 30 godina njeguje karlovačka grupa glazbenika i zaljubljenika u glazbu. Cilj je ostvaren u najsjajnijem smislu, usrećivši podjednako brojnu publiku i same glazbenike, unijevši optimizam i želju za novim, budućim glazbenim događajima.

Prije glazbenog dijela koncerta, djelovanje i značaj Karlovačkog komornog orkestra  predstavljeni su publici kroz zanimljive crtice. Nakon svečarskih govora i čestitki, ravnateljica Glazbene škole Karlovac Snježana Mrljak i gradonačelnik Damir Mandić podijelili su priznanja glazbenicima koji su članovi orkestra od njegova osnutka – violinistu Velimiru Cvijanoviću, violinisticama Željki Stojanov i Mariji Barać, pijanistici Lani Bradač – te tadašnjem ravnatelju Željku Mikiću.

Karlovački komorni orkestar osnovan je 1987. godine na inicijativu nastavnika gudačkog odjela Glazbene škole Karlovac. Sastav orkestra mijenjao se tijekom godina ovisno o prisutnim glazbenicima i nekad uključivao, osim profesionalnih glazbenika i odlične glazbene amatere. Većina članova orkestra  uvijek su profesori škole, a uz njih tu su i najbolji srednjoškolci kao i bivši učenici, sada studenti Muzičke akademije. Intenzivnija koncertna djelatnost Orkestra započela je 1990. godine. Nastupajući redovno dva do tri puta godišnje pred karlovačkom publikom, Karlovački komorni orkestar vrlo brzo stvorio je novu kvalitetu gradskog kulturnog i glazbenog života. Nizali su se samostalni koncerti kao i zajednički koncerti i suradnja s Prvim hrvatskim pjevačim društvom «Zora», Chorusom Carolostadien, Karlovačkim vokalnim oktetom, brojnim solistima profesionalnim glazbenicima i talentiranim učenicima glazbene škole.

Od 1996. godine Orkestar ima gradsku potporu što svjedoči da su karlovački gradski oci prepoznali važnost novog profiliranja karlovačke glazbeno-kulturne scene. I ovoga puta gradsko je poglavarstvo, što se tiče glazbene umjetnosti, imalo istu dalekovidnost kao i nekoliko puta ranije. Mislimo time na davnu odluku gradskog poglavarstva iz 1804. godine zahvaljujući kojoj imamo najstariju samostalnu glazbenu školu u Hrvatskoj kao i na gradsku potporu nekadašnjem simfonijskom orkestru koji je u našem gradu djelovao od 1949. do 1966. godine.

Karlovac je kroz povijest uvijek imao vojne i puhačke orkestre, ali gudački rijetko jer on zahtijeva veću koncentraciju profesionalnih  glazbenika u jednoj generaciji. Slično je i u drugim gradovima te danas samo četiri grada u Hrvatskoj imaju gudačke orkestre kroz koje se prepoznaju kao centri urbane kulture. Značaj Karlovačkog komornog orkestra za afirmaciju karlovačke kulture odista je izuzetan te ju je do sada predstavio na uspješnim gostovanjima u Varaždinu, Čakovcu, Zadru, Ogulinu, Jastrebarskom, Dugoj Resi, Ozlju te više  puta u Zagrebu (u Zagrebačkoj katedrali, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,  Muzeju Mimara, Hrvatskome glazbenom zavodu i novoj zgradi Muzičke akademije) i prošle godine u Pečuhu u hrvatskom konzulatu. Još uvijek pamtimo njihove brojne dojmljive interpretacije, među kojima istaknimo koncerte povodom 15. obljetnice djelovanja (2002.), s Milenkovićem (2009.), u zagrebačkom Hrvatskom glazbenom zavodu (2011.) i Muzičkoj akademiji (2016.). Orkestar je 2012. godine snimio svoj prvi kompaktni nosač zvuka pod naslovom „Iz hrvatske glazbene baštine“.

Karlovački komorni orkestar, iako najčešće svira pod vodstvom prvog violiniste poput većine orkestara te vrste, uspješno je surađivao s dirigentima Aleksandrom Radivojevićem, Tomislavom Fačinijem, Mladenom Sedakom, Josipom Šegom, Ivanom Josipom Skenderom i prvim mladim karlovačkim dirigentom Vetonom Marevcijem. Kao solisti s Orkestrom su nastupali renomirani glazbenici, kao Ivanka Boljkovac, Danijel Martinović, Viktor i Ana Vidović,  Ivana Zahirović, Davorin Brozić.

Repertoar je najvećim dijelom određen gudačkim sastavom orkestra te se uglavnom sastoji od skladbi iz razdoblja bečke klasike i baroka uz povremena proširenja programa djelima romantičkih i suvremenih skladatelja.
Vivaldijevi koncerti, izvedeni prigodom obilježavanja svečane 30. obljetnice, optimalan su odabir kroz koji je slavljenički orkestar mogao pokazati brojne kvalitete, od uigranosti i ujednačenog poteza gudača do fleksibilne usklađenosti s visokim interpretativnim zahtjevima slavnoga solista. Milenković, u dvostrukoj ulozi dirigenta i solista, ostvario je uzornu stilsku jasnoću baroknog zvuka pažljivo odabranim tempima, živim i zanimljivim valovima dinamičkih kontrasta i agogike. Bilo je uzbudljivo pratiti potpunu koncentraciju i predanost izvedbi svakog pojedinog člana orkestra kao i njihovo očigledno uživanje u Milenkovićevom virtuozitetu i sočnom perfekcionizmu.

Uzlet koji zrači iz svake njegove glazbene fraze, pjevnih ulomaka i vrtoglavih pasaža ponio je sve glazbenike i uskladio zajednički muzikalitet koji je pulsirao iz nekog iskonskog izvorišta same glazbe. Taj je glazbeni vrtlog obuhvatio i publiku te je radost i iskrenost glazbenog doživljaja dodirnula podjednako pasionirane ljubitelje klasične glazbe kao i sve one koji samo povremeno ili slučajno dolaze na takve koncerte. Te su večeri svi prisutni znali odgovor na staro pitanje grčkih filozofa – može li nas glazba učiniti boljim ljudima? Čak je i pljeskanje između stavaka zbog istinskog oduševljenja  umjesto neugodne dobilo donekle simpatičnu konotaciju, iako se nadamo da će sljedećom prilikom biti u okviru uvriježenih običaja. Ovacije na kraju koncerta rezultirale su ponovljenim prštavim 3. stavkom „Oluja“ iz Vivaldijevog violinskog koncerta „Ljeto“ te, kao potpuni kontrast, stavkom Allemande iz Bachove 2. partite za violinu solo.

Ponosni smo na naš Karlovački komorni orkestar jer s njim Karlovac širi svoje lokalne granice i ponekad, kao i na ovom koncertu, nađemo se zapravo u europskoj koncertnoj dvorani. Trideset godina postojanja Karlovačkoga komornog orkestra predstavlja izuzetnu vrijednost temeljenu podjednako na respektabilnom entuzijazmu glazbenika i njihovoj ljubavi prema glazbi, podršci gradske uprave, ali i vitalnosti građanske publike.

Rad Akriviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije
Share on FacebookTweet about this on TwitterEmail this to someonePin on Pinterest