Svi moramo biti solidarni. Nitko ne voli otpad u svome dvorištu. Valja biti odgovoran prema onima koji žive blizu smetlišta. Stoga moramo odvajati na kućnome pragu kako bi što manje otpada odlazilo na odlagališta. Tako gradimo humano društvo solidarnosti i gospodarimo prirodnim resursima na pravi način. Uspostavimo dobar novi sustav gospodarenja otpadom čiji temelj mora biti kućno odvajanje otpada – poručuje Mirna Međimorec, nezavisna vijećnica u Općinskom vijeću Viškova te ekološka aktivistica djelatna u Kriznom eko stožeru Marišćina koja je aktivno sudjelovala u izradi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine.
Kao iskusna i upućena u problematiku gospodarenja otpadom bila je vrijedan izlagač na tribini održanoj pod pokroviteljstvom Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, a u organizaciji Udruge za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka u četvrtak u Knjižnici za mlade upravo na temu novodonesenog nacionalnog plana, odnosno onoga što će se na lokalnoj i županijskoj razini učiniti da se ispoštuje.
- Novim sustavom gospodarenja otpadom na kućnom pragom odvajamo dijelove otpada. Na samome smo dnu u Europskoj uniji po tome, jer sve vrste otpada miješamo i odlažemo na jedno mjesto. U Hrvatskoj se u skladu s europskim direktivama mora na kućnom pragu odvajati otpad, najmanje pedeset posto pojedinih frakcija. Do 2030. godine predviđeno je da se odvaja 70 posto otpada. Komunalna društva u Hrvatskoj nisu napravila gotovo ništa. Valjda su čekali novi plan, da mu se prilagode – kaže Međimorec.
Direktor karlovačke gradske tvrtke Čistoća Damir Jakšić ne slaže se da se baš ništa nije uradilo.
- Do kraja 2017. godine naše odlagalište, kao i svako drugo u zemlji, po Zakonu mora biti zatvoreno, a potom bi se trebalo odlagati u Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije. Uspjeli smo sačuvati supstancu brda na Ilovcu i imamo dovoljno kapaciteta da tamo odlažemo otpad u narednih pet ili šest godina. Napravili smo sortirnicu koja radi u dvije smjene. Sortirala je na kraju 2016. godine tri puta više papira no što je to bilo godinu ranije. Ispitujemo četiri različita modela prikupljanja u četiri različite gradske četvrti. Želimo time utvrditi najdjelotvorniji način. Zatekli smo sustav zelenih otoka. Karlovac ima 12.000 stanova i oko deset tisuća obiteljskih kuća. Spremni smo sada za malo žešću varijantu. Nismo čekali – osam do deset radnika radi na sortirnici. Sortiraju papir u dvije frakcije, za više nemamo dovoljno prostora. Plastiku pročistimo, a nedaleko Karlovca se nalazi sortirnica koja pročišćenu plastiku preuzima od nas. Radimo s tekstilom, stiroporom… Postoji mogućnost da prikupimo biootpad, no moramo imati mogućnost da ga pohranimo. To će biti kada se izgradi kompostana. Kanta za miješani komunalni otpad, kanta za ambalaže i kanta za biootpad je najbolji model. Najveći trošak je u prijevozu. Koristimo teške kamione koji troše 40 litara nafte. Po kolektivnom ugovoru, na njemu moraju biti tri radnika – s takvim velikim potrošačem dolaziš po kilogram otpada. Još ćemo pokušati razraditi taj model. Sustav mora biti održiv i relativno jeftin za građane. Ključni problem je, dakle, izdvajanje biootpada – kaže Jakšić.
Marija Tufeković, direktorica tvrtke Kodos, kaže kako je jasno da s prvim siječnjom 2018. godine neće proraditi.
- Morat ćemo napraviti preinaku dokumentacije izrađene prije stupanja u EU, a potom možemo raspisivati natječaje. Prilikom izračuna kapaciteta centra se računalo s time da će građani odvajati 50 posto otpada na kućnom pragu. Stoga nam je u interesu da se s time započne čim prije. Odabrana je tehnologija mehaničko-biološkog obrada – mehaničko odvajanje uz ponovnu uporabu tvari koje se mogu reciklirati, a nakon toga obrada biološkog dijela u miješanom komunalnom otpadu – veli M. Tufeković.
A što će Kodos raditi, dok se ne otvori centar, primjerice u 2017. godini, pita se i Zlatibor Tomas iz Mosta nezavisnih lista.
- U financijski plan rada za ovu godinu su ušla sredstva za redovno poslovanje i za sufinanciranje pristupne ceste. Nakon što završimo studiju izvedivosti, radit ćemo elaborat zaštite okoliša i postupak ocjene o potrebi procjene. Prvo su rađeni idejni projekt, studija utjecaja na okoliš, pa je ishođena lokacijska dozvola, pa se sada radi studija izvedivosti kojoj ćemo prilagoditi sve ostale dokumente. Trebamo uraditi i svu dokumentaciju za pretovarne stanice. Planirane su tri – u Ogulinu, Karlovcu i Slunju. Postupak izvlaštenja za potrebe izgradnje pristupne ceste je pri kraju. Očekujem da ćemo ove godine dobiti sredstva za izgradnju ceste i da ćemo je izgraditi – dodaje M. Tufeković.
Ekološki aktivist Žarko Kotur ističe da je uobičajeno da se prvo uradi studija isplativosti, a potom sve ostalo. Denis Frančišković, također “zeleni” aktivist, se nada da će prilagodba dokumentacije biti zakonita.
Karlovac ima jedno, a predviđena su još dva reciklažna dvorišta. Ekološki aktivist Željko Obradović predlaže uvođenje pokretnog.
- To je ekonomičnije i djelotvornije. Takvo jedno vozilo je predviđeno za prikupljanje 38 frakcija otpada. Pozdravljam što Čistoća radi, no plašim se da državne institucije ne rade kako bi trebalo – smatra Obradović, dok Jakšić otkriva da posjeduju pokretno reciklažno dvorište, ali čekaju suglasnost ministarstva da ga stave u funkciju.
Umirovljeni liječnik Borivoj Vitas se zalaže za kažnjavanje neodgovornih stanovnika.
- Većina građana se ponaša užasno. Bez kontrola i kazni nema napretka. No, u Karlovcu je jedan komunalni redar – kaže Vitas.
“Znamo da problema ima i poznati su nam. Ministar Slaven Dobrović ovim planom nije rekao ništa novo. O svemu tome pričamo već deset godina. O reciklažnim dvorištima i kompostani smo pričali prije decenije. Zanima me rješenje. Kad i koliko reciklažnih dvorišta i kompostana treba napraviti te kakav sustav mrkva i batina uvesti da se građani urede”, poručuje političar, ekološki aktivist i kolumnist Kaportala Nikola Vuljanić.
“Za pozdraviti su koraci Čistoće unazad godinu i pol. No, ono što je direktor izložio nije dovoljno ambiciozno. Hoćemo li ovakvim načinom postići 50 posto odvajanja otpada na kućnom pragu, a treba težiti i većem postotku. Reciklažna dvorišta se mogu financirati vanjskim izvorima, ne gradskim. Koncept primarne selekcije uspijeva ako se približi građanima”, smatra Frančišković i dodaje:
- Grad nije ništa napravio po pitanju informiranja i educiranja do prije godinu ili dvije. Dobivali smo čestitke za blagdane, a nikada informativni letak. Bila ili ne Babina gora, primarnu selekciju je trebalo zaživjeti.
Umirovljenik Tomislav Kuhar također upozorava da se nije radilo dovoljno na podizanju svijesti među građanstvom na tu temu.
- Siguran sam da naši kontejneri za kućni otpad izgledaju kao i prije pola stoljeća. Na kućnom pragu u Karlovcu nije napravljeno ništa. Nismo dobili uputstva kako i zašto to raditi. U EU sedam posto zbrinjavanja kućnog otpada se odnosi na propagandu. Nismo učinili ništa na tom planu.
“Još je 1980-ih zakonom određeno da se u svim stambenim zgradama naprave prostorije za primarnu selekciju otpada. Od tada do danas tonemo. Zakon o održivom gospodarenju otpadom je donesen u srpnju 2013. godine. Od tada radimo planove i tražimo kako da izbjegnemo odredbe koje stavlja pred nas. Mislio sam da će primarna selekcija proći bez problema i grdno sam se prevario”, veli Marijan Butković, gradski vijećnik iz redova Hrvatske demokratske zajednice.
Mostovac Marinko Marinović je jedan od nezadovoljnih lokacijom centra za gospodarenje otpadom.
- Na Turnju, gdje je usko prometno grlo, nalaze se škola i vrtić. Znaju li odgovorni gdje je Babina gora? To je i protivno našem turističkom interesu – veli Marinović, a Frančišković upozorava i na udaljenost te lokacije, što uvećava trošak transporta.
Nezavisan gradski vijećnik Davor Petračić smatra da u Karlovcu ne postoji koncept gospodarenja otpadom.
- Trebao bi uključivati to da platim više, ako ne odvojim otpad. Niste nam omogućili infrastrukturu temeljem koje bi račun iznosio nula kuna. Sustav ne postoji – kaže Petračić.
“Čekamo središnju državu da uspostavi sustav naplate i kontrole kako bi se motiviralo građane, zatim je potrebno osigurati infrastrukturu, a potom i širiti kulturu. Sustav smo svi. Svatko od nas mora krenuti od sebe i promijeniti svoje ponašanje. Cilj nam je da na Babinu goru dođe ono što nema kamo. Započeli smo edukacije. Radimo na tome. Moraju se takve stvari uporno ponavljati, da bi ljudima to ušlo u svijest”, kaže M. Tufeković.
Tomas upozorava da sustav obračuna i naplate usluge nije pravedan.
- U Planu stoji da je davatelj usluga korisniku usluga dužan obračunati cijenu javne usluge razmjerno količini proizvedenog otpada.naplata odvoza otpada. To u Karlovcu ne radimo – ističe Tomas.
Gradski vijećnik iz redova Hrvatske konzervativne stranke Mihovil Stanišić upozorava na isti problem.
- I po starom planu gospodarenja otpadom je predviđena selekcija na kućnom pragu. Grad ima svoj plan, ali se o njegovoj provedbi nije nikad raspravljalo. Kada je prikazan koncept gospodarenja otpadom? Propustili smo priliku, jer sepreviše planira i čeka. Koji su rezultati rada? Do sada nije urađen ozbiljan posao. Moja obitelj 25 godina razdvaja otpad. Mjesečno mi se prazni kanta do dva puta, a plaćam punu cijenu. Želim pravičnost – poručuje Stanišić.
“Centralizirana smo država i ne možemo se na lokalnoj razini ponašati kako želimo. Čekamo godinama uredbu koja će definirati kako ćemo obračunavati naplatu odvoza otpada po količini. Ne smijemo formirati cijenu mimo podzakonskog akta. Tehnički se pripremamo za nov sustav naplate”, objašnjava Jakšić, no s njime nije suglasna M. Međimorec.
- Na Visokom upravnom sudu u Zagrebu je zagrebačka Čistoća izgubila spor zbog nezakonitog naplaćivanja odvoza otpada. Trebamo li dizati kolektivne tužbe ili ćete početi naplaćivati odvoz po količinama koje proizvodimo? Ne može se graditi gospodarenje otpadom kao unazad 50 godina, po sustavu dobrovoljnosti. Sustav odgovornosti podrazumijeva da imate svoje kante pod svojim brojem i točno određene dane kada ćete odvoziti. Mjesta za uštede ima i može se učinkovitije gospodariti otpadom, a građani bi trebali plaćati otpad po stvarnim količinama koje smo predali. Neki neće htjeti odvajati otpad doma, ali moraju biti svjesni toga da će plaćati veću cijenu usluge – kaže M. Međimorec.
Dostupan je tonski snimak rasprave.
