Položaj Miroslava Krleže danas je šizofren. Prekogrobno nastavlja dijeliti hrvatsku javnost. Kulturna rubrika jednog dnevnog lista je 2003. godine organizirala anketu među pedeset intelektualaca na temu tko je najbolji, a tko najprecjenjeniji hrvatski pisac. Krleža je u prvoj kategoriji dobio zlatnu, a u drugoj srebrnu medalju – kaže akademik Krešimir Nemec.
U petak je u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” održao predavanje “Krležino djelo danas – između estetike i ideologije” u kojem je naveo različite faze Krležinog stvaralaštva, društvene i političke uloge te percepcije njegova djela s karakteristikama tih faza. Unatoč tome što je ovaj pisac zakrilio umalo čitavu hrvatsku kulturu 20. stoljeća, studentima, đacima, pa i mladim znanstvenicima su njegov život i djelo, svjedoči Nemec, sve manje zanimljivi.
- Zbivaju se procesi koji ne idu Krleži u prilog. Prvo, propao je krležijanski model pisca kao savjesti društva. Drugo, poredak vrijednosti u književnosti i kulturi se sasvim izmijenio u odnosu na ranije. Vrijednost umjetnosti u društvu je pala. Djeluje se u medijskoj buci. Estetske vrijednosti koje su nekada gradile kanone sve su manje važne. U prvom planu je senzacionalizam. Pod pritiskom popularne kulture kanonizacija je počela obuhvaćati područje niskog i banalnog. Banalizacija je vidljiva ponajviše u obrazovnom sustavu – kaže Nemec.
Hoće li se Krležina djela nastaviti vrednovati, odnosno prevrednovati ovisi, dodaje Nemec, “od odnosa zajednice prema svojim velikanima”.
- Hoćemo li održati elitnu kulturu ili ćemo je pustiti da propadne? Ne treba se brinuti za kulturu spektakla i estradizacije, jer je već progutala kulturni prostor – veli Nemec.
Dostupan je tonski zapis predavanja kojeg su zajednički organizirali Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” i Matica hrvatska.
