Autor stadiona Hrvatskog nogometnog kluba “Hajduk”, kojeg nazivamo kolokvijalno poljudskom ljepoticom, arhitekt Boris Magaš, malo je poznato, rođeni je Karlovčanin, a Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca njeguje sjećanje na njega i njegov arhitektonski opus. Prvotno je u studenom 2014. godine organizirala znanstveni simpozij njemu u čast, koji je održan u Velikoj vijećnici Grada Karlovca, a sada je izdala i zbornik radova s tog simpozija koji će biti predstavljen u ponedjeljak 30. svibnja 2016. godine u 18.30 sati, također u Velikoj vijećnici Grada. Zbornik će predstaviti ugledni arhitekti Nenad Fabijanić, Zlatko Karač, Boris Morsan i akademik Andrija Mutnjaković.
- Zbornik smo tek sada tiskali zbog financija, a kanili smo lani – kaže članica Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca Marina Majoli, koja na pomoći da se knjiga izda zahvaljuje Gradu Karlovcu, Karlovačkoj županiji, Lana karlovačkoj tiskari, Ljevaonici Duga Resa i HNK “Hajduk”.
Predsjednik Udruge i glavni urednik zbornika Zvonimir Gerber podsjeća da je pokrovitelj simpozija u Karlovcu bila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, koje je Magaš bio član.
- To je bilo više od lokalnog događaja koji je okupio kremu hrvatske arhitekture. To je bila naša prilika da vrednujemo Magaševu i Morsanovu ideju o karlovačkoj prostornoj koncepciji – veli Gerber.
Morsan objašnjava što je to takozvana Magaševa linija.
- Predložio je da se osmisli prostorna koncepcija Karlovca – gdje će se što nalaziti i razvijati. Nadalje, povukao je liniju, razgraničenje dijela grada s izgradnjom i onoga bez izgradnje – kaže Morsan.
To je linija od Kozjače do gažanskog nasipa, koja prolazi Ulicom kralja Tomislava, od koje se dijeli grad na dio u kojem se gradi i dio koji se pokušava sačuvati ovakav kakav jest – prostor uz Kupu bi predstavljao prvi dio, a uz Koranu drugi.
- Tako se čuva veza Zvijezde s kulturnim krajolikom, zelenim pojasom uz Koranu. Gradsku jezgru i Karlovac ćemo očuvati, ako shvatimo da ne možemo Zvijezdu okruživati izgradnjom – pojašnjava Gerber.
Magaš je rođen u Karlovcu 22. kolovoza 1930. godine, a preminuo je u Rijeci 24. listopada 2013. Diplomirao je i doktorirao arhitekturu 1955. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1991. godine je redoviti član HAZU, a iste godine dobiva i Nagradu za životno djelo “Vladimir Nazor”. Osim stadiona Poljud znamenita su mu djela i Muzej revolucije u Sarajevu, hotelski kompleksi Solaris kod Šibenika i Haludovo na Krku, dječji vrtić u Mihaljevcu na Zagrebu, zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci, franjevački samostan na Krnjevu u Rijeci, te crkva i samostan blaženog Augustina Kažotića u Zagrebu.
