Nikola Tesla bio je najslabiji u marketingu, jer su mu ukrali sve izume koje su mogli, no ipak ga je njegova genijalnost održala. A mi moramo osmisliti priču o Tesli i Karlovcu koja “drži vodu” i koja je zanimljiva, koja daje Karlovcu pravu dimenziju. Bit će puno posla da od toga nešto “ispilimo”. Teško je “od šuba” nešto smisliti, to je zahtjevan posao. Ta priča mora senzibilizirati, a opet ne smije biti pretenciozna niti podcjenjivačka, jer se ne smije steći dojam da je samo kroz Karlovac “proletio”, te mora postojati koncept plasiranja te priče. Znam da bi trebalo i da se moglo više učiniti – kaže marketinški stručnjak Vladimir Travica.
Utjecaj profesora Sekulića
Sudjelovao je u utorak na tribini “Nikola Tesla i Karlovac – perspektive” koju je u Knjižnici za mlade organizirala Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka u partnerstvu s Udrugom za poticanje kreativnosti i razvoj nezavisne kulture “Poluga” te Kinoklubom Karlovac u sklopu projekta “Tesliraj Karlovac” kojim se obilježava 160 godina od rođenja karlovačkog maturanta, velikog izumitelja koji je u našem gradu živio tri godine. I sam je isticao da su to bile za njega iznimno važne godine, jer se, zahvaljujući svom profesoru strojarstva i aritmetike Martinu Sekuliću, zainteresirao za fiziku. Damir Mandić, ravnatelj Gimnazije Karlovac, koja obilježava 250 godina postojanja, između ostalog i Tesla Radio Festivalom, koji se održava 24. i 25. lipnja u šancu, oduševljen je idejom da se Sekuliću podigne na zgradi Gimnazije spomen-ploča.
Krajem listopada će u Galeriji “Vjekoslav Karas” biti izloženo više od tisuću učila renoviranih uglavnom sredstvima Ministarstva kulture koja imaju status pokretnih kulturnih dobara. Tada ćemo više govoriti o Tesli. Sama činjenica da je pohađao našu školu daje joj na prepoznatljivosti. Inače, učila su u Gimnaziju došla 1859. s nekim plakatima među kojima je bila i ilustracija slapova Niagare. Vjerojatno je taj plakat gledao i Tesla, pa ga je i nadahnuo – kaže Mandić.
Podsjeća da je Projektni biro ACM po narudžbi Grada prije pet godina izradio idejno rješenje za Centar inovativnosti “Nikola Tesla” kod Gimnazije. Rješenje predviđa rekonstrukciju oronule kuće pokraj zgrade Gimnazije i uređenje ostatka gimnazijskog okoliša, a da njegova funkcija bude prvenstveno u svrhu provedbe vježbi iz prirodoslovnih predmeta, odnosno poticanje inovatorstva kod đaka. Tu bi bio i izložbeni postav koji bi prikazivao glavne Tesline izume, njegovu svjedodžbu i ostale arhivske materijale. Zamišljeno je i da to bude energetski samoodrživ prostor.
Stao sam bespogovorno iza tog projekta, no naišli smo na otpore u zbornici, jer to rješenje zadire u arboretum. Kritizirani smo i da radimo velike spomenike, a nemamo sportsku dvoranu. Uočena je i namjera da centar bude neovisan od škole, a inzistiramo na tome da to bude gimnazijska priča. Grad je preuzeo obvezu rekonstrukcije zgrade na adresi Rakovac 6 gdje bi bio postav, kabineti i praktikumi fizike. Upitno je koliko možemo dobiti sredstava za to iz fondova Europske unije, no cilj nam je da rekonstrukcija te zgrade bude početak tesliranja. Ako uspijemo zatvoriti financijsku konstrukciju da ostvarimo što smo naumili, Grad to ne bi stajalo ništa, a dobili bismo prostor za prirodoslovlje uz izložbeni. Nije to megalomanski projekt, raniji je bio futuristički – veli Mandić.
Gdje je Nikola postao Tesla
Inicijatori izgradnje Tesla centra je Danko Plevnik, novinar i publicist, koji je osmislio krilaticu da je Karlovac grad u kojem je Nikola postao Tesla.
Na Google pretraživaču Tesla daje 20,400.000 rezultata. To je dovoljno svima osim Karlovčanima. Tisuće je udruga koje poštuju Teslu i njegovu baštinu. Imamo mrtvi kapital kojeg ne znamo iskoristiti. Tesla ima svoju lokaciju na Mjesecu, a mi i dalje razmišljamo bismo li mu dali nešto u Karlovcu. Nije jednostavno bilo 1968. godine Matici hrvatskoj u Karlovcu, koju je vodio tada Ivan Jurković, podići spomen-ploču na pročelju Gimnazije. Da ju je podiglo Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”, te ploče vjerojatno danas ne bi bilo. Matica je osjetila da je Tesla pojam koji može okupiti različite slojeve. Kod nas je uvijek prerano, uvijek su rane svježe. A zamislite, u Vukovaru – koji je po antisrpstvu ispred Karlovca – postoji spomenik Tesli – kaže Plevnik.
Smatra da je ostvarenje Tesla centra osujetilo projekt izgradnje Slatkovodnog akvarija “Aquatika”.
Najedanput su to izmislili. Drago mi je da se to radi, no usporedbe nisu moguće, jer je Teslin centar svjetska ideja. Ne smijemo gubiti vrijeme, moramo se angažirati. Što se tiče brenda, možemo istaknuti i da Tesla u Karlovcu nije postao samo čuveni istraživač, nego i šahist, kartaš i biljarista – ističe Plevnik.
Dodaje da za Hrvate vrijeme ne postoji.
Od završetka Drugog svjetskog rata prošlo je 70 godina, a i dalje nam je to aktualna tema. Ne znamo što su vrijeme, brzina i reakcija. Nemamo poduzetničkog duha, pa molimo institucije i ustanove da nešto naprave. Tko god ima novac, može napraviti Teslin centar gdje poželi. Treba imati osjećaj za protok vremena, a to nemamo – veli Plevnik.
Autor idejnog rješenja za Centar inovativnosti “Nikola Tesla” arhitekt Stjepan Lipšinić također smatra da je nužno podcrtati kako je “u Karlovcu stvoren Tesla”.
Tu se u njemu upalila iskra genijalnosti. Da se to nije dogodilo, mogao je postati običan administrativan djelatnik, pravoslavni svećenik, pijanac ili nešto četvrto. No, tu se dogodilo nešto što je od njega napravilo svjetski genij. To nam daje prednost pred svim drugim mjestima. Ako to plasiramo na pravi način, bit ćemo atraktivni u svijetu i dolazit će nam mnogo posjetitelja – veli Lipšinić.
Blejimo
“Da se probije nešto, kod nas je uvijek prerano, a karavane prolaze”, slaže se i umirovljeni sveučilišni profesor Mirko Butković.
Nevjerojatno je što se sve radi u Sjedinjenim Državama i ostalim dijelovima svijeta na temu Tesle, a mi blejimo. Iskreno me razveselio muzej u Smiljanu – fantastičan je. Ne možemo to kopirati. Treba nam supermoderan laboratorij, da se vidi gdje je znanost danas. Ne smijemo čekati. Gimnaziju trebamo nazvati po Tesli. To bi bio prvi korak – mišljenja je Butković.
Milan Baškot, vlasnik tvrtke Europrom, naglašava da svaki projekt mora biti održiv, da se mora samofinancirati.
Postoje različite ideje koje treba objediniti u projekt koji će biti zanimljiv i turistima koji će to financirati. Amerikanci su tu maheri. Pored stručnih elemenata valja voditi računa o markentiškim. Priča ne smije biti vulgarna i mora biti vidljiva na razini Europe i svijeta. Bio sam u Muzeju “Staro selo” u Kumrovcu i razgovarao s ravnateljicom kad je naišao autubus Amerikanaca koji su došli obići rodnu kuću Josipa Broza. Priča o Tesli u Karlovcu se mora promovirati. Ta promocija će dovesti posjetitelje koji će projekt financirati. Ako se ne razrade svi elementi, bit ćemo u problemima – kaže Baškot.
Naš jedini svjetski brend
Botaničar Antun Alegro mlađi smatra da u Karlovcu nismo dovoljno svjesni da je Tesla naš jedini svjetski brend.
Svaki trenutak nečinjenja je izgubljen. Minimalna stvar je da Gimnazija bude imenovana po Tesli, a spajanje godišnjica je dobar povod za to. Sramimo se svjetskog genijalca. Nismo ga brendirali, iako je to ružan termin, no zašto Gimnazija mora imati nešto specijalno da bi se prikladno vrednovalo što je Tesla tu maturirao? – pita Alegro.
“Laboratoriji, visoko školstvo i razvoj – tu vidim budućnost Karlovca na Teslinim tekovinama”, drži liječnik i gradski vijećnik Josip Žunić.
Naše školstvo je, nažalost, i dalje sputano nekim okovima. Diplomski radovi se i dalje ne bave, nažalost, aktualnim problemima tvrtki i društva, kao što se to radi u svijetu, nego robujemo starim idejama i reprodukcijama. Optimist sam da ćemo krenuti u pravcu koji će se bazirati na tehnici, novim tehnologijama i biomedicini – smatra Žunić.
Aktivist Ivan Mužar smatra da ne postoji politička volja da se vrednuje Teslin boravak u Karlovcu i da je to glavni problem.
To se mnogo puta pokazalo. Spomenik je najbanalnije rješenje, no i to je zavrijedio. Trebamo ulagati u laboratorijske komplekse, što je puno teže, te u učila, ali počnimo s nečime minimalnim, možda s preimenovanjem Gimnazije, otvaranjem spomen-sobe u Gimnaziji i slično – predlaže Mužar.
Mandić je skeptičan prema tome da se rade turistički sadržaji u školi, jer se u nju ne može baš ulaziti “kako tko hoće”. “Ove godine smo izdvojili 40.000 kuna, a čitava priča iznosi više od 100.000 kuna, da zaštitimo učila. Rotarijanci su skupili više od 30.000 kuna”, naglašava. Drži da će se entuzijazam pojedinaca, prisutan na ovoj temi, morati pretočiti u sustav.
Već sada u sustavu imamo one kojima je posao da ponude neko svoje rješenje. Za sada imamo samo pokušaje. Inicijative treba podržavati i nadam se da ćemo u jednom trenutku “iskoristiti” Teslu. Preimenovanje škole se moglo i ranije odraditi, no to je instant-rješenje. Hoćemo li biti bolji grad ili bolja škola zbog toga? Nemam ništa protiv spomenika, dapače. Uđimo u tu priču kako spada, no preimenovanjem nećemo dobiti što trebamo. Duh na koji se pozivamo treba oživljavati. Gimnazija Karlovac je krenula to ostvarivati. Imamo svoj cilj i do njega ćemo doći. Želimo iznadprosječne laboratorije. Hoće li to biti za tri godine, dvije ili za godinu, ne mogu predvidjeti. Grad mora vidjeti što će s Teslom. Mi svoj dio radimo. Postoje pozvaniji koji se mogu angažirati oko kulturnog i turističkog vrednovanja Tesle – kaže Mandić.
Projekt “Tesliraj Karlovac” financijski pomaže Grad Karlovac.
Gradsko kazalište “Zorin dom” trećinu prihoda od prodanih ulaznica za predstave “Na Tri kralja” 6. i 7. travnja donirat će za potrebe snimanja igrano-dokumentarnog filma o Tesli u Karlovcu kojeg režira Ksenija Sanković iz Kinokluba, scenario potpisuje Ivana Francisković Olrom, a Teslu glumi Peđa Gvozdić.
