Spika, Vladimir Lay: Karlovčani su okrenuli leđa Zvijezdi

"Jezgra je poput stare gospođe koja više nije seksi, nitko je ne gleda, nitko je ne želi zagrliti... Jezgra je poput stare gospođe koja više nije seksi, nitko je ne gleda, nitko je ne želi zagrliti...", kaže politolog, sociolog i polonist, autor sociološke studije izrađene za potrebe Urbanističkog plana uređenja Zvijezda

Autor: Marin Bakić

Vladimir Lay (foto Marin Bakić

Politologa, sociologa i polonista Vladimir Laya dio Karlovčana upoznao je kao autora sociološke studije koja je dio Prijedloga Urbanističkog plana uređenja “Zvijezda” o kojem se upravo provodi javna rasprava, a u srijedu je njegovo javno predstavljanje u Velikoj vijećnici Grada Karlovca s početkom u 10 i u 17 sati.

Vjerujete li da je moguće revitalizirati Zvijezdu?

  • To bi bio najjednostavniji odgovor. Ipak… Urađena je anketa stanovništva, ali mi je bilo važnije čuti stav politike i poduzetnika, kulturnjaka i ostalih. Napravio sam intervjue s pedeset osoba. Uzorak je predložio Grad Karlovac, a dopunio sam ga imenima po mom izboru. Uzorak je za mene bio vrlo reprezentativan, što se i vidi iz rezultata. No, da objasnim zašto smatram da je moguća revitalizacija. Uradio sam snimku majndsetova koja je pokazala da je Karlovac provincijalno društvo, a ne kažem to pežorativno. Ovo je mala i transparentna sredina u kojoj se svi međusobno poznaju i u njoj se stalno iznutra samoproizvode opozicione pozicije, pa je tako arhitekt Boris Morsan godinama djelatan na zaštiti spomenika kulture koja u praksi vodi propadanju. Desetljećima se sa svojim istomišljenicima bavi zaštitom, no s kojim rezultatom? Njihova zaštita nije samo stručna, uska, nego ukupni proces. Primjenjujem termin “proces Zvijezda”, a ne “revitalizacija” ili “obnova”. Na djelu je dugotrajan proces propadanja Zvijezde. Izrađivat će se plan upravljanja Zvijezdom u sklopu kojeg bi se vlasnici svih nekretnina u Zvijezdi popisali na način da vidimo kod svakoga od njih koliko je u njihovim idejama, mislima, džepu, sati u odnosu na ono što u džepu posjeduje. To je prividno uski start. Od velikih priča desetljećima ništa. Treba vidjeti što Grad, Republika Hrvatska, Karlovačka županija, Srpska pravoslavna crkva i Katolička crkva, te privatnici kane kao vlasnici. Mora se poštivati činjenica da su zgrade nečije vlasništvo i da je suma stanja rezultat postupaka vlasnika. To je stroga metoda i nitko do sada to nije radio, jer je to grdno. Velika je greška što je Grad prodao Veliku vojarnu, jer je očigledno da novi vlasnik ne zna što s njome.

Prije par godina se na Njuškalu prodavala za kunu.

  • Nije prodana?

Nije.

  • Zvijezda bi i za Zagreb bila velik zalogaj, a to je i Velika vojarna. Grad bi trebao djelovati temeljem urbanističkog plana upravljanja Zvijezdom. Ne mislim pritom na urbanistički plan uređenja. To je plan što i gdje namijeniti, a dalje od toga ne ide. Neće se samo temeljem tog dokumenta nešto pokrenuti. To će se učiniti jedino ako postoji plan upravljanja. Takav plan u Hrvatskoj još nije rađen. Koncepcijski sukob oko revitalizacije Zvijezde je jalov. Mogu se još desetljećima na tu temu natezati, a politici to odgovara. Dekan Veleučilišta u Karlovcu Branko Wassebauer želi nešto raditi, Grad mu to odobri, nešto se, dakle, napravi, Morsan viče, radi predstave, pa na tu predstavu dođe Socijaldemokratska partija Hrvatske… To su sve provincijalne pizdarije. Zvijezda je daleko po svojoj vrijednosti iznad vrijednosti svih pojedinačnih aktera. Ne pravim od nje religiju, ali činjenica jest da je prvi “idealni” renesansni grad u Europi. Danas je to ruina, no povijesna vrijednost je nedvojbena. Tko vidi važnost toga? Gradonačelnik Damir Jelić? Ne vidi nitko. Pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Martina Furdek-Hajdin, koja je arhitektica, osjeća ljubav prema gradu, kao i drugi koji gaje takve osjećaje, pa i sam ih gajim. Dakle, postoje neki kojima je stalo, a bitno je da više ne potpirujemo sukobe. Čitava Hrvatska se treba osloboditi te politike isključivosti.

Mi ili oni…

  • Zalažem se za politiku inkluzivnosti. Hajdemo sinergijski djelovati. Prvo bismo morali prestati ratovati. Ako je Zvijezda zajednička vrijednost, smanjimo sukobe, da ne ovladaju, što je sad slučaj. Zatim treba izraditi plan upravljanja. Bit će vrlo konkretan. Izradit ću – imam vremena i volje – dosje ulagača. Možda će 90 posto mogućih ulagača, odnosno vlasnika nekretnina reći da ih ne zanima ulaganje u Zvijezdu, ali hajdemo vidjeti o kojem se broju radi. Tada možemo vidjeti i na koji način ih podržati. Lokali u Radićevoj ulici se prazne, a toga ne bi bilo kada bi Grad imao politiku o Zvijezdi. Grad ne samo da bi trebao poštedjeti obrtnike koji rade u Zvijezdi, nego donirati. Potrebna su, dakle, četiri koraka. Prvo je smanjivanje intenziteta sukoba. Moraju postojati, to je sloboda govora, ali ne smiju zavladati i rasprave o Zvijezdi učiniti jalovima. Drugo, potrebno je sinergijsko djelovanje, treće, potrebno je izraditi plan upravljanja i gospodarenja na način da ulagačima, ako ih se prepozna, Grad žestoko pogoduje, a potom, četvrto, da se, na tragu ideje Davora Petračića, obnovi čitava infrastruktura u Zvijezdi, pa da se podigne njezina ukupna vrijednost. To je odlična ideja. Danas ako kupiš kuću, sutra će te propasti jedna instalacija, preksutra druga. Dakle, potrebna je do sada nerazrađena strategija i taktika. Analizirao sam to. Svi tvrde da se nešto pokušavalo. Nije. Svi su važni kad se sukobljavaju, ali što se zna napraviti na biti posla?

Tko se sukobljava oko Zvijezde?

  • Više je sukoba. Osnovni je zbog krute i staromodne zaštite spomenika kulture. To su one priče o obnovi kuća s određenim materijalima i po određenim propozicijama. Što to znači? Izvana se trebaju poštovati konzervatorski uvjeti, ali je potpuno nebitno što se radi u interijeru. Ne zanima me što ćeš urediti unutar zgrada.

U načelu i jest tako.

  • No, postavljaju se zapreke koje poskupljuju ulaganja. To se ne smije raditi. Moraš ulagačima omogućiti da smanje troškove, a da se u isto vrijeme zadrži zgrada kakva je bila u povijesti. Uglavnom, taj sukob sada kopni. Morsan stari i nema više toliko energije. Malo je pretjerao.

Dakle, predvodnik je tog koncepta?

  • On i drugi članovi Udruge za zaštitu i razvoj prirodne i kulturne baštine Karlovca. Ne svi.

Drugi koncept je…

  • To da se ne maltretira po poskupljivalačkoj tehnici obnavljanja bilo čega.

U studiji ste to nazvali sukobom “žive” i “spomeničke” Zvijezde?

  • Tako je. Odlično si to rezimirao. Ne volim govoriti o “živoj” Zvijezdi, jer više nije živa, pa zvuči kao nedostižni ideal. Kolega koji je prije 30 godina radio sociološku studiju je postavio pitanje što će nam lijepe zgrade bez ljudi. To je jebena istina. Nisam primijetio da se Karlovac brine za žive.

Najbolje su zbrinuti mrtvi?

  • I otišli. Zgodno si mi spustio jednom prilikom kada si studiju koju sam napisao nazvao zvijezdocentričnom i u pravu si. Međutim, dobio sam taj zadatak, pa sam se utupio u to. Život se u svim gradovima premješta, a u Karlovcu se pomaknuo u Novi Centar. Ne možeš piliti ljude – otišli su iz Zvijezde da povećaju životni standard. Bilo bi zanimljivo napisati studiju tko je u Karlovcu porijeklom iz Zvijezde. Nekad je bila okupljalište, tu je bilo središte zbivanja, a danas je najviše Karlovčana u Supernovoj. Kakav Korzo? Ono što nazivamo korzom u Karlovcu ne zaslužuje taj naziv. Znamo što je korzo, to je šetalište. I u Osijeku je korzo izumrlo. Rijeka ima i dalje korzo, jer je to pješačka zona koju ne možeš profulati. Ugasi se knjižara Algoritma u Supernovoj, odnosno premještena je na Korzo, pa je i tamo ugašena. To nameće pitanje koliko se u Karlovcu čita, no to je druga stvar. Ne možemo očekivati da će Zvijezda postati centar samo na bazi neke ideje. Što je grad veći, policentričniji je. No, da se tu mogu napraviti barem četiri funkcije, moguće je. Jedna je prostor ugodnog stanovanja. Zatim, može se poticati otvaranje ureda u Zvijezdi. To su tihi uredi, a ne bučne poslovne jedinice. Zvijezda nema niti jedan dućan!

Ima u “staračkom”.

  • Za mene je to kiosk. Bio sam tamo, vidio razmjere toga, što je to?! Ako kažeš da je to dućan nisi logičan. Gradska uprava ne shvaća da bi Grad trebao vojarnu, barem djelomice, obnoviti i pokrenuti sa svoje strane neke procese, i da uz to imaju dućan. Četvrta funkcija se odnosi na mlade i tu podržavam Wasserbauera u potpunosti. Studentski dom je u šancu i jebe nam se što je narušen bedem! U funkciji žive Zvijezde je da tamo bude studentski dom, a Morsan, Josip Žunić i ostali i dalje tvrde da treba biti izgrađen na Gazi. Zar im nije stalo do žive Zvijezde? Kojim tkivom ćemo praviti živu Zvijezdu? A Veleučilište je već tamo. Mogu se i neki stanovi obnavljati za studente pokraj doma, jer su sada rasuti po Karlovcu. Dodatno, zašto rubni dio Zvijezde ne bi bio namijenjen za život umirovljenika? Zvijezda je mirna i može se šetati po njoj i slično. Kad god to nekome predložim napadnu me. A zašto ne? To je neki šovinizam?

Dobizam.

  • Može se raditi i spomenička Zvijezda, ali je prvenstveno bitna živa. Nadalje, Zvijezda može biti dom nevladinih organizacija. Strašno loše stoje u Karlovcu, pa su se u Gradu narogušili kad sam to spomenuo, tvrdeći da NVO-i ništa ne plaćaju… To nije politički odgovor. Politički odgovor bi bio da ih se ohrabri. Pričao sam o tome sa Sašom Đurićem, predsjednikom Streličarskog kluba “Dubovac”. U Haulikovoj ulici imaju sjedište i pričao mi je što su tamo samostalno radili, probijali zidove i ostalo, da urede prostor. Rojc u Puli je sjedište nezavisne kulture, stavljen je u funkciju ponovno, ali to je istarski mozak, a ovdje je kordunaški, razumiješ? U Gradu odmah takve mogućnosti ruše s obrazloženjem da nemaju novca, da su loši u privlačenju sredstava i slično. U redu, nisu svi sposobni kao Udruga za društveni razvoj “KA-MATRIX” – maheri su. Za svaku od ovih ideja treba vidjeti investitorski karton. Kada je Wasserbauer “navalio” na vojarnu “Ban Josip Jelačić” – a neki drugi navalili na njega da ne ulazi u to, a Grad ga je podržao – imao je neki financijski plan. Isto tako je Glazbena škola Karlovac zainteresirana za zgradu Ka-mode u kojoj bi radili koncertnu dvoranu, za što imaju talijansku novčanu potporu. Najviše me zanimaju oni koji imaju ne samo ideju, nego i odmah pletu poput pauka mrežu koja od zamisli stvara “kruto agregatno stanje”. Iz analitičko-strukturalnog kuta, socijalno-akterskog pristupa kojeg imam, vrlo konkretne analize investitora – bez obzira na možebitan skroman rezultat te analize – moj odgovor bi bio da to ima smisla.

Profesor Morsan argumentira da bi izgradnja čitavog kampusa na Gazi bila jeftinija od rekonstrukcije vojarne u šancu u studentski dom. Čini mi se da su njegove zamisli logičnije od onoga što se radi.

  • To je točno.

Zar nismo mogli imati višestruku korist – jeftinije izgrađen studentski dom, uklanjanje izgradnje u šancu i revitalizaciju Gaze, koja je vrlo zanemarena, te komunikaciju između ta dva kvarta – Gaze gdje bi bio studentski dom i Zvijezde gdje bi ostalo Veleučilište? Odlučilo se zadržati za narednih sto godina izgradnju u šancu i ne revitalizirati Gazu. Problem je u tome što s Morsanom nitko ne raspravlja. Morsanovi argumenti ne nailaze na protuargumente, nego se na njegov spomen odmahuje rukom ili etiketira. To je problem i toga što ne postoji javnost gdje bi se takva polemika vodila, odnosno nedostatak takve rasprave je dokaz da javnost ne postoji. Možete li polemizirati s time?

  • Znam da se problem vojarne nije raspravio. Slažem se da ne postoji javnost u Karlovcu. Obrazovan sam politološki i sociološki i stalno razmišljam na taj način. Karlovac ukupno stagnira u materijalnom bogatstvu. Građani permanentno siromaše godinama. Gradska uprava u smislu podizanja čitavog Karlovca u otvaranju radnih mjesta – a nije njezina uloga da to radi, ali može podupirati takve aktivnosti raznim potezima – ne radi dovoljno. To je upravljanje koje nije polučilo uspjeh. To je razvojni neuspjeh. Ne zanimaju me niti Hrvatska demokratska zajednica niti SDP, nego kategorije razvoj-stagnacija, živo-mrtvo, uspjeh-neuspjeh. No, nije samo problem vlasti. Što rade karlovački poduzetnici, osim dvojice tajkuna? Kakav je to uspjeh na tržištima?

Rade tiho.

  • Tko? Ti drugi?

Nisu svi kauboji.

  • To je u redu primjedba i odmah je usvajam. Međutim, radi se o učinku tog tihog. Zašto je devet i pol tisuća nezaposlenih? To je stravična brojka. Nikoga ne branim, nego se držim “žive” Zvijezde. U tom pogledu, ako se netko zainatio da nešto gradi i obnavlja kao što se Wasserbauer zainatio, gledam to pozitivno. Ne zanima me toliko onečišćenje građenjem, nego svi aduti da se stave na obnovu. To neće ići brzo, no ako ćemo se stalno brinuti za “djevičanstvo” izvornog profila Zvijezde – mada postoje namjere da se bedemi u jednom dijelu i rekonstruiraju – gdje ćemo stići?

Govorimo o nedostatku koncepcije, a za to je odgovorna politika. Svaka čast Veleučilištu.

  • Nema vizije. U tome i jest problem. Karlovac ima strategiju razvoja, no u biti je nema. Nema niti stava. Nitko sa strategijom i vizijom ne bi prodao Veliku vojarnu. To je indikator nedostatka vizije.

Što Vam je rekao gradonačelnik kada ste s njime razgovarali u sklopu izrade studije?

  • Ugodan je sugovornik, obrazovan, ali je ezoteričan. Ne odnosi se spram zbiljskog svijeta. Zvijezda je zbiljski fenomen. Zahtijeva zbiljski odnos. Već na razini jezika kod njega zbilje nema. Studentski dom je Grad “pustio” da se može pričati kako se Zvijezda revitalizira. Kako je doprinos Grada tome? Tako što je to dozvolio. To je bila ta “igra”. Ne opredjeljujem se na toj temi niti za Grad niti za Wasserbauera niti za Morsana, nego za živu Zvijezdu. Ona mi je temeljni i jedini cilj. Naravno, ne pod svaku cijenu, ali rekonstrukcija vojarne u šancu nije bila visoka.

Ne pod koju cijenu?

  • Da se napravi niz kriminalnih radnji za revitalizacije, što je moguće. Zvijezda je poput stare gospođe koja više nije seksi, nitko je ne gleda, nitko je ne želi zagrliti… Jedan je htio otvoriti dućan u Radićevoj, u crkvenom prostoru, pa odustao, jer je procijenio da neće imati dovoljno prometa. Crkva bi dala – pričao sam s njezinim predstavnicima – bez najma godinu dana prostor, ali nitko nije zainteresiran. Puno detalja potvrđuje da život sahne i nikog živog ne jebe što život sahne. Lako popravimo fasadu koja se urušava, ali “obnova” broja ljudi, ljudi s novcima, mladih, onih s idejama je jako teška.

Koji su uzroci odumiranja Zvijezde i Karlovca općenito? U demografskoj studiji UPU Zvijezda stoji da je Karlovac od 1991. izgubio 13.000, a projektiran je na 120.000 stanovnika.

  • Urbanisti uvijek projektiraju da bi mogli raditi planove, građevinari da bi mogli koristiti buldožere i tako dalje. To je poznata i stara bolest. Otac mi je bio urbanist koji se bavio i Zvijezdom. Nije bio takav kakvima sam ih opisao. Karlovac je u ratu bio na prvoj crti bojišta. Razorena je masa života, prostora…

Jasan je utjecaj rata.

  • To je prva stvar. Uništen je na razne načine stabilitet velikog dijela domaćinstava i oni su nestali, otišli u inozemstvo… Ne postoje pouzdani podaci o tome. Gdje je nestalo 13.000 Karlovčana? Kopati to trajalo bi..

Nisu svi otišli “preko”.

  • U Srbiju?

Da.

  • Pa da, u tome i jest stvar. Nisu svi bili samo Srbi. Urušila se masa domaćinstava, a poznate su mi i neke biografije onih koji sada žive u Zagrebu. Dakle, to je bilo prvo usahnjivanje. Što se tiče Zvijezde, usahnjivanje je išlo “prirodnim” premještanjem žarišta u Novi centar. To je bio ogroman udar na Zvijezdu. Ako je Zvijezda važna, ako je to nešto vrijedno, kada je nastupio logičan razvitak Karlovca preko pruge nije se osvijestilo da se nađe u novoj situaciji zamjenski sadržaj. Ne može više po starome, jer stanovništvo odlazi. Zvijezda je, inače, klasno vrlo podijeljena.

Ima i krajnje siromašnih i bogatih.

  • Ima bukvalno gladnih, a s druge strane visoko situiranih.

Svugdje je tako.

  • Jest, ali ovo je na malom prostoru, u spomeničkoj cjelini. Hoćemo li voditi turiste gladnima? Karikiram.

Sirotinja je smetnja turističkom razvoju Zvijezde?

  • Samo kažem da su to bezizgledno siromašni. Ako je već tako, mora postojati program obnove njihovih stanova i program dodatne socijalne pomoći, pa ih pustiti da i dalje žive u svojim domovima. Ovako kako stvari stoje puštamo ih da skapavaju tamo. Ne razumijem to. Ako sam zbog toga socijalist, neka sam. Posrijedi je – a to je u Hrvatskoj uobičajeno postalo – bešćutnost.

Koje socijalne snage rasapa, kako ih nazivate u studiji, prepoznajete?

  • Proučavao sam “abortuse” planova o Zvijezdi. I u socijalizmu i u kapitalizmu upravljačke elite Karlovca su, što se Zvijezde tiče, bile neuspješne u proizvodnji zaštite života u Zvijezdi. Stotine je načina kako se nešto moglo napraviti. Centar se premjestio, pa je došao rat, a zatim pauperiziranje ogromne većine građana. Zašto je karlovačka industrija toliko propala, a postoji velika tradicija? Karlovačko poduzetništvo nije niti na koljenima više, nego je u gorem stanju. Nije svugdje toliki pad poduzetništva kao u Karlovcu.

U Sisku je, recimo, procvat.

  • Misliš da je tamo još veća propast? Ali tamo je zajebana stvar. Tamo je rafinerija koja se nije modernizirala. Željezara je u potpunosti zastarjela, a ostalo je nešto kemijske industrije. Karlovačka industrija je bila pluralnija, bilo je više entiteta. Usporedba Karlovca i Siska nije primjerena. U Karlovcu je industrija bila raznovrsnija, a Sisak je imao tu sreću ili nesreću da je imao te mastodonte koji se nisu modernizirali. Pričao sam nedavno sa šibensko-kninskim županom Goranom Paukom. Sretan je što su Slovenci sada uložili u Tvornicu lakih metala, iako su zadnji koji trebaju te proizvode. U svijetu to više nitko ne treba. Razumiješ koja je to sreća? TLM i njegovi proizvodi su već na tehnološkom rubu, a onda dođu Slovenci. No, vratimo se na socijalne snage rasapa glede Zvijezde. Užasno je važno uporno podsjećati na industrijsku prošlost Karlovca. Tu je bila masa nakupljenog znanja i energije. Djed moje bivše supruge je došao iz Pirota u Karlovac živjeti i raditi zbog kožarske industrije. To je samo jedna priča i dokaz da se radilo o pluralizmu, ako uspoređujemo sa Siskom. U razmjeru Jugoslavije Karlovac je bio industrijsko središte.

Koju smo još baštinu zapostavili?

  • Puna su usta o četiri rijeke, no kako je to pretvoreno u modernu ekonomiju prirodnih resursa? Ne postoji odnos prema rijekama kao podlogama ekonomije prirodnih resursa koje čine četvrtinu svjetskih prihoda. Čini mi se da ne postoji niti produktivna koncepcija upotrebe te četiri rijeke. Kada odvedem Zagrepčane na Ščulac, fascinirani su čistom vodom i prirodom, a tamo dolazi uglavnom lokalno stanovništvo na kupanje. Važno je da se izbjegne masovan turizam, no potencijali se uopće ne sagledavaju.

Vratimo se na socijalne snage rasapa…

  • To su sve vlasti do sada. Kasni se. Kolike su bile donacije karlovačke industrije za Zvijezdu? To je naizgled glupo pitanje. Bile su nula kuna. Mogli su neki projektni biroi velikih tvornica biti smješteni u Zvijezdi. Poduzetnička infrastruktura uvijek može pomoći. Do kraja mi je nejasno zašto su Karlovčani izdali Zvijezdu. Svi će reći da im je draga i lijepa. No, niti ne prošeće se Zvijezdom. Najizraženiji stav i iskaz izdaje Zvijezde je da o njoj uopće ne treba razgovarati, jer je previše zapuštena, a premalo je sredstava. Zamisli da postoji na Trgu bana Josipa Jelačića škrabica za doniranje u svrhu revitalizacije Zvijezde. Prije nego se ta škrabica u koju možemo ubaciti par kuna postavi potrebno je izraditi plan upravljanja. Neka se izabere otvaranje prvog dućana u Zvijezdi za građane tog kvarta. Pošto su siromašni, ne kupuju u buticima u Radićevoj. Ne postoji ništa što bi doprinijelo drugom tipu majndseta – vladajući je okretanje leđa Zvijezdi. Time se ukida odnos. U Šibeniku sam intervjuirao isto pedesetak osoba i dokučio nešto što sam utvrdio i u Karlovcu, a to je da postoje pošteni, logični i etični pojedinci koji nisu umreženi kroz nikakvu okupljalačku socijalnu matricu, pogotovo ne partijsku. Zvijezda je nadstranački problem, a sve stranke u Karlovcu su dokazale da ništa ne mogu. Pojedinci su sposobni i pametni, no kako ih umrežiti?

Pogotovo ako to ne žele.

  • Tako je, a pogotovo ako nema poticaja. Stalno čekam prvih par koraka. Nešto malo je urađeno. Zgrada parohije se polako obnavlja. To je pravi način. Daj mi točkastu obnovu. To odgovara i onom dosjeu investitora. Imam korak-po-korak metodologiju koja mora biti ispravno usmjerena. Ne zanima me brzina. Predvidio sam u studiji da bi se do 2030. Zvijezda mogla obnoviti. To smatram realnim s obzirom na pospanost i okretanje leđa, te tako male poduzetničke snage i nezainteresiranost uz nezainteresiranost gradske uprave, s izuzetkom UO za prostorno planiranje. U Karlovcu je takva kultura govora o Zvijezdi vrlo rijetka. To nije kritizerstvo. To je realistično, ozbiljno i zdravo. Ne zanima me kurčenje oko Zvijezde, nego hoćeš li se uključiti u akciju. E sad, prvo razbijanje ujedinjenja čine političke stranke.

U kojim ste sredinama radili slične studije?

  • Mnogo sam, dvadeset godina, radio na raznim prostornim i urbanističkim planovima. No, ovo mi je tek druga studija za spomeničku cjelinu. Prva je bila u Osijeku.

Izdvaja li se Karlovac po nečemu?

  • To je odlično pitanje. Uobičajeno se za ime nekog grada veže set asocijacija. Inače, moja prva supruga je odavde, sin mi je tu rođen, još sam 1969. dolazio u Karlovac, jer sam se zaljubio… Stoga sam uvijek imao osjećaj da je to produktivan grad, a 1969. je i bio. Strašno me razveselilo što je na četiri rijeke i što je bogat zelenilom. Radovao sam se dolasku u Karlovac. Danas tu živim i šetam uz Koranu, jer me. Danas Karlovac više nije produktivan i zapravo je, po mom dubokom uvjerenju, grad za ugodno življenje. Ali, kad nemaš love, jeb’o ti ugodno življenje, kad si frustriran koječime… Gledam temeljne vrijednosti Karlovca. Ako čujem da su na Rakovcu silovali neku djevojku nedavno, to me razočarava. Povremene tuče također razočaravaju, no divljaštvo se događa svugdje. Postoje privlačne i neprivlačne stvari, ugodno i neugodno u svakom gradu.

Problemi koje spominjemo kao što je neaktivnost nije samo karakteristika Karlovca, nego i ostalih sredina?

  • To je karakteristika Hrvatske. Hrvati su Hrvatskoj okrenuli leđa. Ne korim one koji su otišli u inozemstvo. Istražujem zašto se odlazi iz Hrvatske. To je odlična tema.

Koje su Vam početne teze?

  • Da ne mogu pristojno živjeti ovdje. Prvo, ne mogu se zaposliti. Mladi trebaju za djecu, za stan… Drugo, dio odlazi zato što im se gadi permanentni nacionalizam, manje ili više izražen. Kome modernom i kulturnom šmeka nacionalizam? Ambijent je ovdje odbijajući. Hrvatska prestaje biti ugodna za život. Ugoda je podcijenjen pojam. Masa toga u životu se odlučuje po tome je li nam nešto ugodno ili nije. Dakle, to dižem na vrlo visoku razinu socio-antropološke organizacije motivacije i djelovanja, pa neka to netko porekne. Hrvatska je u dvostrukoj gabuli – nazaduje u socio-psihološkoj atmosferi i odnosima te u smislu egzistencije građana. Mlado i staro stanovništvo, te manjine su najosjetljivije grupe i indikativne, ukazuju na modernost, demokratičnost i produktivnost društva, a uvijek dobivaju prvi po piksi. Manje ili više snažna i aktivna matica se nekako brine za sebe. U Hrvatskoj gladuje tisuću djece svakodnevno, a to se uopće ne spominje. Sada je već procijenjeno da je pola milijuna vrlo siromašnih, onih koji kumuju s elementarnom prehranom.

Što podrazumijevate pod lokomotiva-sustavom kojeg spominjete u studiji?

  • Zašto koristim taj izraz? Kad god hoćeš razgovarati o razvoju očigledno je da postoje aktivna jezgra te pasivno članstvo. Ako u nekoj bilo kojoj organizaciji nema onih koji “vuku”, ne razvija se. Šibenik sada ima “lokomotivu” i to se vidi na mnogo toga. Kada nema nikoga u lokomotivi, putnici ne izlaze van, ne preuzimaju ulogu vozača. Samo je manji broj stanovništva poduzetan. Ako grad nema lokomotivu, ne valja. Grad treba imati lokomotivu, a to je uvijek vrh vlasti i voditelji uprava. To se lijepo vidi na nomenklaturi gradske uprave svakog grada. Vlast bi morala biti lokomotiva, a u Karlovcu je troma. Čini mi se da se Zvijezdom ne bave niti dan u godini. Djelomično tu mislim i na upravu, s izuzetkom UO za prostorno uređenje i UO za investicije i europske fondove.

Vraćam se na već postavljeno pitanje što Vam je rekao gradonačelnik o Zvijezdi?

  • Ništa konkretno. Ništa mi nije rekao, tek da su nešto napravili i da je plan u izradi, da su dobili novac za to. Odgovor zbiljski što i kako vidi Zvijezdu nisam od njega čuo. Nije rekao ništa ružno ni glupo, nego – ništa. U odnosu na Zvijezdu nema aktivan stav. Trebao bi biti strojovođa, a uopće nije u lokomotivi. Čini mi se da tu fali volja.

Zašto?

  • Spomenička baština, osim verbalno i deklarativno, gradsku upravu ne zanima. Identifikacija nedostaje. Kako ćeš nešto raditi, a nemaš to u sebi? Energija se ulaže iz emotivnih slojeva. Želiš napraviti ono što je važno tvome srcu. Pročelnice M. Furdek-Hajdin i Marina Grčić razmišljaju Zvijezdu “iznutra”. Kužim da su poplave važnije. Pragmatično-politički Jelića mogu razumjeti, no kada i kako će Zvijezda ikada doći na dnevni red?
Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije