U Knjižnici za mlade, Banjavčićeva 8, Karlovac, održana je 17. studenog 2015. godine s početkom u 18 sati rasprava “Karlovac – urbanistički uređen ili neuređen”.
Uvodno predavanje održala je arhitektica Tatjana Basar, predsjednica Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac.
“Na Kupi živimo vrlo malo ili nimalo, a na Korani povremeno. Pokraj Kupe možda prođemo, no na njoj nema sadržaja. Radi se projekt Mažuranićeve obale, Šebetićeve i Vranyczanyjeve. Njime otvaramo mogućnost da grad izađe na svoju rijeku. Nadajmo se da će takvi zahvati koji Karlovca čine ugodnim biti isplativi. Neki dijelovi grada su popločenih nogostupa, a u Zvijezdi hodamo po rupama. To je pitanje dobrog planiranja. Ako se sredstva troše da se politički zadovolje pojedini mjesni odbori, radi se svugdje pomalo, a u biti nismo napravili ništa. Urbanizam uvijek treba težiti stvaranju javnih prostora. Zalažem se za uređenje šetnice do mosta u Mačekovoj uz Kupu preko Kvake do Starog grada.
Ako uzmemo u obzir radijus dosega dječjih vrtića, središte je dobro njima pokriveno, no ostali dijelovi grada ne toliko. Isto se odnosi i na razmještaj škola. Još je gore gledamo li kulturne i sportske sadržaje. Zorin dom, Gradska knjižnica, Gradski muzej i ostali sadržaji se nalaze gotovo isključivo samo na osi uz Ulicu kralja Tomislava. Premalo je i sportske infrastrukture.
Imamo tri trga u Zvijezdi. Drveni plac je zapušten. Trg bana Josipa Jelačića živi samo tri dana u godini, a Strossmayerov je parkiralište limenih ljubimaca. Prostor ispred Kauflanda je najživlji trg u gradu, a Trg hrvatskih branitelja funkcionira kao trg za mlade naraštaje. To je primjer dobro provedenog natječaja za spomen-obilježje. Dosegao je smisao i razvio novu priču u novom dijelu grada.
Naša stvarnost su ulice sa zakrpama i rupama, napuštene zgrade, pregršt napuštenih prostora. Nevjerojatna je devastacija prostora.
U Europi je trend “humanizacija” gradova. Urbanist Jan Gehl provodi u Kopenhagenu godinama prometni sustav po kojem se sve podređuje pješaku i biciklistu. Gradovi budućnosti su oni koji su “prijateljski” prema ljudima. S tom se njegovom tezom trebamo složiti. A naša stvarnost je nesklad. Na Baniji je Grad popločio nogostupe i prometnice, no to nije za sobom povuklo niti obnovu pročelja niti obnovu sadržaja.
Ne mogu prihvatiti da ne postoje ambicije, da se ništa ne događa i da prostore ne oplemenjujemo. Od završetka rata je prošlo 20 godina, a u Karlovcu se malo toga pomaklo nabolje ili ništa. Jedan Čakovec ima samo 28.000 stanovnika, a njegova pješačka zona izgleda impozantno. Naše ulice i trgovi nisu takvi. Osijek je svojom tradicijom provedbe javnih natječaja dobio vrlo smjela urbanistička rješenja, raznorodna i bogata događanjima. Grad to stanovnicima treba ponuditi – da doživiš različita iskustva prolaskom kroz grad. Osječka tvrđa ima fenomenalne, nama nezamislive, pješačke površine i dimenzije. Varaždin je također manji od Karlovca, a možemo se samo diviti očuvanjem tradicije i dopuštanjem da se uklopi nešto suvremeno u baštinu. Sa Zadrom se više niti izbliza ne možemo mjeriti.
Karlovac ne može popločiti niti svoju ulicu, a kamo li da bi ušao u unutrašnjost blokova i razvio dodatne intimne i kvalitetne prostore koje bi trebao imati, kao što je to u mnogim europskim gradovima.
Karlovac sa sadašnjim brojem stanovnika ne može imati samo jedan centar. Moderni gradovi “rastežu” sadržaje. Nedostaje nam artikuliranje ostalih dijelova grada kao i Zvijezde koju treba reartikulirati, jer je umnogome izgubila značaj središta.
Pozdravljam izradu Urbanističkog plana uređenja Zvijezde kao dokumenta koji će osigurati da se nešto promijeni. Niti jedan plan nije savršen, no drugačijim pristupom, uključivanjem sociologa, ekonomista, udruga i drugih se stvara prilika da izrada uspije. Pasivnost je dugo trajala. Dovoljno je arhitekata srednje i mlađe generacije koji mogu promijenti stanje. To što za tu svrhu nisu privučena sredstva iz EU fondova ne smije nas obeshrabriti, nego motivirati da priliku ne propustimo. Aktiviranjem korisnika prostor bi mogao zaživiti. Treba osmisliti programe. Pokušajmo pripremiti deset projekata, pa da barem jedan uspije. Od velikih planova najčešće ne bude ništa. Ako sada ne uspije ova priča o Zvijezdi, dosta mi je više te teme zbog jalovosti. Čini mi se da postoji konsenzus da moramo riješiti taj problem. Japanci se zgražaju izledom. Čude se i pitaju kada je tu završio rat. Ne treba raspršivati sredstva. Od pasivnosti radije biram grešku.
Čitav Karlovac je toliko malen grad da je uistinu smiješno da nema poštenu pješačku zonu. Nedostaje nam sadržaja. Valja ukinuti spomeničku rentu za one koji žele u Zvijezdi poslovati.
Predviđa se da nizinska pruga prolazi kroz središte Karlovca. DAGG je izradio realnu varijantu za njezinu trasu, no u Hrvatskim željeznicama forsiraju postojeću pod izlikom da su ugovori već sklopljeni, da se neke postaje ne mogu izmjestiti i tako dalje. Imamo zeleni neboder i niz sadržaja koji su neposredno vezani uz prugu. Ne vidim gdje bi se drugi trak stavio, a o frekventnosti teretnog željezničkog prometa ne treba niti razgovarati. Netko više brine o seksualnom životu vjeverica, nego o Karlovčanima koji žive u Sarajevskoj”, rekla je između ostalog T. Basar.
Po njezinom izlaganju se provela sadržajna i dinamična rasprava. Čitav tonski zapis se nalazi na sljedećoj poveznici: https://archive.org/details/KarlovacUreenIliNeureeen
Rasprava se provela u sklopu projekta “Partnerstvom do dobrog upravljanja” kojeg provode Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX, Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka i Grad Karlovac, a financira se iz Europskog socijalnog fonda Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Projekt, čija je vrijednost 162.311,14 kuna, jača kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva za uspostavu javno civilnog partnerstva s lokalnom samoupravom po pitanju održivog upravljanja povijesno/kulturnom baštinom – gradskom jezgrom.
