Do prvog rujna sljedeće godine moram predati rukopis novog romana koji se zove “Ciganin, ali najljepši”. To mi je možda i najteži zadatak u životu. U njemu tematiziram sukob Roma i Hrvata u Međimurju. Pitanje je kada će eskalirati u nasilje – poručuje u Knjižnici za mlade u Karlovcu, u petak na predstavljanju svojeg djela iz 2013. godine “Črna mati zemla”, književnik Kristian Novak.
Pojašnjava da su odnosi između Roma i Hrvata u Međimurju bili mnogo bolji 1990-ih godina, a da su se 2000-ih pogoršali.
– Nose se noževi u škole, a neke angažiraju zaštitare. Policija se u nekoliko navrata opekla pogrešnim postupanjem i izgubila nekoliko sudskih sporova, pa je sada previše oprezna. Pitanje je vremena kada će netko uzeti pravdu u svoje ruke – smatra Novak, kroatolog koji je rođen 1979. godine međimurskoj radničkoj obitelji u Baden-Badenu, živi u Zagrebu, predaje na Sveučilištu u Rijeci, a potječe iz Svetog Martina na Muri.
Drži da se milodarima Romima kod njih stvara dugotrajna ovisnost.
– A Međimurci imaju poseban odnos prema radu i privatnoj imovini, pa dolazi do sukoba zbog načina života s onima koji ne dijele te vrijednosti – analizira Novak, koji je u pripremama za pisanje tog romana istraživao romsku zajednicu i kroz izravne kontakte s njezinim pripadnicima.
Pomogao je dvjema djevojkama iz te zajednice da završe srednje škole i upišu studije. Romi s druge strane smatraju, nastavlja, da je nepravedno što u pravilu ne mogu dobiti zaposlenje, mada, kaže, odbijaju niskoplaćene poslove, koji su pravilo u Međimurju. Problem vidi i u političkoj korektnosti.
Ne treba govoriti uvijeno, nego poticati kontakte, izravnu komunikaciju između dviju zajednica – smatra Novak.
Kao romanopisac se naslanja na međimursko naslijeđe i probleme. Prvi roman “Obješeni”, primjerice, bavi se problemom samoubojstava koji su, Novak objašnjava, česti u Međimurju. Objavio ga je 2005. godine u izdanju čakovečkog nakladnika Insula, no kritika ga nije zamijetila.
– Problem je što u Hrvatskoj malotko zamjećuje romane izdane kod manjih izdavača ili ako ih izdaju sami autori. Načelno, možeš izdati najbolji hrvatski roman kao samizdat, a da to nitko ne zamijeti. Kad sam bio član žirija za dodjelu Tportalove nagrade, inzistirao sam da se obrati pozornost posebno na takve romane. No, nije bilo dobrih, očigledno ipak bolje romane preuzmu veći nakladnici – kaže Novak.
U “Črna mati zemla”, romanu kojeg je izdao Algoritam, a nagradio Tportal, opisuje kako mladi pisac Matija Dolenčec otkriva potpisnute priče iz svoga djetinjstva.
– Bavim se problemom sjećanja. Možemo li se sjetiti što se točno zbilo nekoga dana? Sjećanje i pamćenje su kreativni procesi. Istraživanja kažu da svaka osoba jednom dnevno u prosjeku šest puta izgovori laž. To je tema koja me zanima od djetinjstva i koja je dominantna u prvom dijelu romana – veli Novak.
Kad je roman pisao, nije to radio s namjerom da napiše knjigu, nego je jednostavno “pisao za sebe”.
Nisam mogao izbaciti iz romana međimurski dijalekt, jer je besmisleno da Međimurci međusobno razgovaraju na standardnom hrvatskom jeziku, no morao sam taj dijalekt ublažiti, da bude razumljiv čitateljstvu koje nije iz Međimurja – kaže Novak.
Najavljena je filmska ekranizacija tog romana.
