Milana Vuković Runjić: Ovo je najmračnije razdoblje hrvatskog izdavaštva

Autor: Marin Bakić

Milana Vuković Runjić i Marinko Polović, djelatnik Knjižnice za mlade. Foto: Igor Čepurkovski

Pitanje je hoće li moja knjižara dočekati jesen kao knjižara ili kao gostionica – odgovara Milana Vuković Runjić, hrvatska književnica, na promociji svog romana Hotel u oblacima 1914. u Knjižnici za mlade u Karlovcu na pitanje o stanju izdavaštva u Hrvatskoj.

Vlasnica je izdavačke kuće i knjižare u Zagrebu “Vuković i Runjić”. Dodaje na tribini održanoj u organizaciji Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” da su i neke druge knjižare poput Algoritma na rubu zatvaranja. Problem nije samo to što se u svijetu uopće manje čita, nego posebno i nesređeni odnosi, poglavito nelikvidnost.

  • Ovo je najmračnije razdoblje hrvatskog izdavaštva. Bilo bi zanimljivo vidjeti bi li kultura preživjela bez poticaja? Možda tri tjedna – dodaje M. Vuković Runjić.

Kakva smo kultura kada obezvređujemo vlastite književne klasike poput Anutna Gustava Matoša i Miroslava Krleže, koji mogu stajati uz bok svojim suvremenicima piscima, te kada postoje gradovi bez knjižara, pita se.

  • Knjižare su izumrle, a ako je nešto hram kulture, onda su to one. Srbija ima bolju prodaju knjiga, čini se da se tamo više čita, imaju i bolji sajam knjiga nego što je zagrebački. Međutim, situacija kod njih se samo razlikuje u nijansama od naše. Ne cvatu ruže u susjednim državama, ali niti u svijetu. U Engleskoj je pala cijena svim knjigama osim dječjim – nastavlja M. Vuković Runjić, autorica 22 naslova.

Radnja djela kojeg je prošle godine izdala, a upravo u Karlovcu promovirala, odvija se u imaginarnom hotelu za Srpanjske krize, vremenu od atentata na Franju Ferdinanda do ulaska u Prvi svjetski rat. Veliki društveni kroničar i kritičar Matoš umro je u ožujku te godine i autorica ga je “digla iz groba” na nekoliko dodatnih mjeseci i poigrala se s time kako bi on komentirao ta događanja.

  • Glavni junaci su okrunjene glave Austro-Ugarske, Njemačke i Rusije. Svi likovi koji se pojavljuju su jako povezani. Posebno su važni ti carevi, jer se i danas povjesničari spore oko toga tko je započeo Prvi svjetski rat. Tu nije jasna krivica kao u Drugom – kaže M. Vuković Runjić.

Hotel u oblacima predstavlja čistilište.

  • Likovi žive u tom hotelu i imaju strašne vizije budućnosti, pa da vidimo hoćemo li ih uspjeti spriječiti da uđu u rat. Sva trojica su intimno smatrala da su njihova carstva dovoljno čvrsta, a sva tri carstva su propala. Premda su carevi u svojim vizijama vidjeli posljedice svojih postupaka, taština je bila presnažna, da odstupe od njih – kaže M. Vuković Runjić.

Autorica svoj roman naziva mekim, jer je tema obrađena kroz nekoliko ljubavnih priča.