PRESSTRES: Dva su izbora – gore ili najgore

Autor: Marin Bakić

Autor: Shumona Sharna. Izvor: https://www.flickr.com/photos/45040432@N07/

PUT POD NOGE

Manjak državnog proračuna iznosi 18,8 milijardi kuna, javni dug 85 posto brutodruštvenog proizvoda, a, zbroji-oduzmi, Hrvatska je jedna od najzaduženijih država članica Europske unije. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac najavljuju već uobičajene mjere štednje, a između ostalog najavljuju i uštede u spajanju agencija kao da se to nije moglo već uraditi.

Gojko Drljača u uvodniku Jutarnjeg lista ih kritizira na granici ismijavanja. “Posebno valja upozoriti kako u vremenu kad se rezovi i uštede čine kao neminovnost, Vlada iz čista mira uspijeva zboriti i o nekim ‘uštedama’ koje su zapravo ništa drugo nego smanjenje prihoda. Srezat će, navodno, 330 milijuna parafiskalnih nameta, smanjiti vodni doprinos… I tko će, tvrde, donijeti uštede. Kome? Kako? Koliko? Zašto uopće pričaju u kontekstu deficita o takvim ‘uštedama’?”, veli Drljača.

“Postojeća razina duga osudila je zemlju na višegodišnje zaostajanje ili gotovo brutalnu rasprodaju javne i nacionalne imovine, ali mi taj problem nismo osvijestili”, kaže Ljubica Gatarić u Večernjem listu, poručivši nam tako da imamo izbor između goreg i najgoreg.

IZ ŠUPLJEG U PRAZNO DO POBJEDE

Vlada bi uskoro, piše Bojana Mrvoš Pavić u Novom listu, mogla ponuditi dio dionica Hrvatske elektroprivrede na otkup građanima i tako pribaviti dvije milijarde kune potrebnih za daljnja ulaganja. No, u isto vrijeme Vlada razmatra da HEP-u uzme 60 posto prošlogodišnje dobiti, što je opet dvije milijarde kuna. Jedan plus jedan je dva, a dva minus jedan je opet jedan. Zar ne? U čemu je “kvaka”?

“(…) upućeni u poslovanje HEP-a nam odgovaraju kako se Vlada javnom ponudom dionica HEP-a samo želi dodvoriti biračima uoči izbora, pri čelu samom HEP-u neće naštetiti”, stoji u članku B. Mrvoš Pavić.

PERONOSPORA 21. STOLJEĆA

Bolest vinove loze s kraja 19. stoljeća uzrokovala je masovna iseljavanja iz Dalmacije u Amerike, a Slobodna Dalmacija na naslovnici upozorava: “Iz Italije prijeti smrt maslinama!”

Od Talijana smo u prošlosti dobivali kulturu i izrabljivanje resursa, a sada bismo mogli dobiti Xylellu fastidiosu, bakteriju koja uzrokuje – saznajemo u članku Stanislava Solda – brzo sušenje maslina. Mikroorganizam ljupkog imena uništava maslinu od lista do korijena.

“Opasnu bakteriju prenose kukci, otporna je na standardna zaštitna sredstva, a jedini način za njezino uništenje jest uklanjanje cijelog zaraženog stabla”, kaže Soldo.

Ugrožena su i ostala stabla, a muku muče s njom trenutačno u regiji Apulja.

MINI HAAG

Ratni zločini u Mrkonjić Gradu, Livnu i na Kupresu predmet su navodne istrage bosanskohercegovačkog tužiteljstva, što je uzbudilo umirovljene hrvatske časnike i generale, neslužbeno saznaje Renata Rašović iz Večernjeg lista. Po zapovjednoj odgovornosti mogli bi se teretiti Ante Gotovina, Damir Krstičević, Stanko Sopta, Zlatan Mijo Jelić, Ljubo Ćesić Rojs i Ante Kotromanović.

TRAGIČNO MORE

Svakog dana izbjeglice doživljavaju havariju u Sredozemnom moru, a Tihomir Ponoš iz Novog lista, analizirajući taj problem, ne bavi se onime što Europska unija može učiniti trenutačno jer, realno, može učiniti malo, nego se približio uzroku pišući o građanskom ratu u Libiji. Samo lani je iz te zemlje na talijansku obalu doplovilo više od 170.000 imigranata. Libija, jednostavno, više nije država. U njoj postoje dvije vlade, jedna je islamistička i zauzima veći dio sjeverozapada države, a sjedište joj je u Tripoliju, dok drugu priznaje ostatak svijeta. Ona kontrolira istočni i jugozapadni dio zemlje. Njezino središte je u Tobruku.

I za vladavine Moammara Gadafija Libija je bila, kaže Ponoš, poznata kao zemlja iz koje je dolazio velik broj afričkih izbjeglica u Europu, no nakon njegova srvgnuća došlo je do kolapsa države koja više ne može spriječiti, da mračnim “poduzetnicima”, koji skupo naplaćuju prelazak mora, a pružaju, recimo to tako, lošu uslugu, ta zemlja ne posluži kao baza emigriranje na Stari kontinent.

“Islamističke su stranke vremenom uspostavile kontrolu nad Općim nacionalnim kongresom. Nakon rušenja nekoliko vlada, pokušaja državnog udara, razmišljanja o ponovnoj uspostavi monarhije u Libiji, u lipnju prošle godine održani su izbori na koje se odazvalo samo 18 posto birača, a islamisti su odbili priznati te rezultate izbora tvrdeći da i zbog malog odaziva nisu ni legalni ni legitimni”, piše Ponoš.

Teško se tu ne složiti s islamistima. Još je jedino valjda u Karlovcu moguće da nekakva “Domoljubna koalicija” proglasi pobjedu na izborima na koje je izašlo 20 posto birača. Bili su to mjesni izbori, no princip je isti.

PREŠAO MJERU

“‘U Njemačkoj vlada financijski nacionalizam koji je prerastao u financijski rasizam’, piše u svojoj knjizi grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzais”, izvještava Večernjakov autor inicijala A. M.

Grčki šef diplomacije je njemački student. “‘Još u prošlosti Njemačku su u drugim zemljama zanimali minerali i rudna bogatstva, kojih nema u Njemačkoj. I sada se radi o našim izvorima minerala i energenata. Još je Hitler imao karte s lokacijama naših izvora rudnih bogatstava’, piše Nikos Kotzias”, stoji u Večernjem listu.

Njemačka s punim pravom može, a i trebala bi, proglasiti grčkog ministra nepoželjnom osobom. Ako je već studirao u Njemačkoj, valjda je upoznat s procesom denacifikacije koju je ta nacija temeljito provela. Ako je u Europi netko na rubu rasizma, to su Grci u odnosu na Makedonce.

DRŽAVA LOŠEG STANJA

Novi finski premijer zove se Juha, a preziva Sipila. Vođa Središnje finske stranke najavljuje mjere štednje nakon godina stagnacije, izvještava Večernji list. Koalirat će sa koja želi izbaciti Grčku iz EU, a koja grčka rudna bogatstva Finci žele čitat ćemo valjda u novoj Kotziasovoj knjizi.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije