“Karlovac je na raskršću puteva, a Osijek na kraju puta. S Karlovcem sam i dalje na medenom mjesecu”, kaže Slavonac koji se preselio nedavno u karlovački Zeleni neboder, a kojega možete vidjeti u šetnji s njemačkom ovčarkom Hertom, filozof, pisac Luka Matić, autor bloga “Skribomatić” koji je objavljivao ili objavljuje i na portalima Bilten i… Pročitaj više
Možete li se sjetiti najskuplje kave koju ste u životu platili? Svoju dobro pamtim. Arhivistička savjetovanja obično su se održavala u listopadu. Nije baš bilo uobičajeno da na njih ide bilo tko osim stručnih radnika, ali te 1979. godine išlo nas je 10 od 13 zaposlenih jer se savjetovanje održavalo blizu, u Stubičkim Toplicama. Sve… Pročitaj više
Neki dan na džez koncertu Bruna Matić kvarteta, na zgodnom mjestu za tu priliku u Banjavčićevoj ulici u Karlovcu, doživio sam taj događaj kao kulturološki revival davne karlovačke džez scene iz 1950-ih godina kada sam se sa džezom kao klinac prvi puta susreo u podrumu zgrade u kojoj sam stanovao zahvaljujući mom prvom susjedu Boži… Pročitaj više
Galerija slika osnovana je 12. srpnja 1945. godine, kao prva novoosnovana galerija nakon Drugog svjetskog rata. Prvi prostori Galerije bili su na adresi Kurelčeva 3, nakon tri godine Galerija seli u zgradu kazališta, a 1951. godina vraća se u prostore u Kurelčevoj ulici. Od 1963. godine Galerija je pod domenom Gradskog muzeja Karlovac, koji 1965…. Pročitaj više
Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac organiziralo je u srijedu i četvrtak Karlovcu dvodnevni susret “Čiji je ovo grad?”. Na skupu su uz karlovačke arhitekte i organizacije civilnog društva sudjelovali predstavnici društava arhitekata Varaždina, Zadra, Šibenika i Istre. Susret je organiziran kao dio uspostavljanja suradničke, zagovaračke platforme za integralno, participativno i suvremeno planiranje javnih prostora… Pročitaj više
Razdoblje 1970-ih godina biva ono koje je u većoj mjeri definiralo današnji izgled Novog centra, obogativši ga nizom izgrađenih projekata. Među njima posebno se ističe grupa zgrada kulturno-administrativne namjene izgrađenih u duhu brutalizma – periodu tranzicije kasnog modernizma u postmodernizam. Govorimo o trendu koji je istovremeno kolao graditeljskom praksom u svijetu i Jugoslaviji, o vremenu… Pročitaj više
