Diana Šare
Pomaknimo konkretnim projektima karlovački turizam s mrtve točke
Karlovac je u studenom 2012. godine na sajmu u Luganu The Swiss International Holiday Exhibition dobio nagradu Zeleni grad Hrvatske, koju dodjeljuje Znanstveni odbor za dodjelu Švicarske turističke nagrade u kategoriji Prirodni raj. U obrazloženju stoji: Strateški položaj Karlovca u središtu Hrvatske, gdje se susreću planine i ravnice, rijeke i prekrasni šareni parkovi, gdje se može opustiti i utonuti u prirodu, samo su neki od razloga koji su nas doveli do odluke da Karlovcu dodijelimo ovu prestižnu nagradu.
Priznanje iznimno veseli, pogotovo stoga što znamo da je to samo posljednja u nizu od desetak nacionalnih i međunarodnih turističkih nagrada koje je Karlovac primio u posljednje tri godine. Ona istodobno tjera na razmišljanje: gdje bismo tek bili da se stvarno i sustavno radi na unapređenju turizma?
Objašnjenje nagrade u potpunosti prati rezultate anketnog ispitivanja provedenog na temu stupnja zadovoljstva turista elementima karlovačke turističke ponude – vrlo visok stupanj zadovoljstva (ocjena 4,45 i više ) izrazili su parkovima i zelenim površinama te ljepotom krajolika. Nizak stupanj zadovoljstva (ocjena 3,5 i manje) ispitanici su, između ostaloga, izrazili brojnošću i raznolikošću događaja, zabavnim sadržajima i suvenirima.
Analizirajući stanje u turizmu na području Karlovca neizbježno se nailazi na veći broj studija i projekata (Studija održivog razvoja kulturnog turizma za stari grad Dubovac, Brendiranje Karlovca, projekt Preporod karlovačke gradske Zvijezde, studija Načela i mogućnosti rekonstrukcije i revitalizacije karlovačke Zvijezde – fortifikacijski aspekt, studija Karlovačka Zvijezda – jučer, sutra, danas, Urbanističko arhitektonske pretpostavke za zaštitu i gospodarski razvoj karlovačke Zvijezde i njene okoline, studija Strateško-marketinško usmjerenje turističkog razvoja grada Karlovca sa Zvijezdom kao polazištem, Strateške smjernice razvoja turizma grada Karlovca 2011.-2014.) koje kruni Strategija razvoja turizma Grada Karlovca 2012.-2020.
Zanemarimo li da je na neke od navedenih dokumenata utrošena poprilična količina novca, a da je njihov učinak slab, odnosno da su konkretni potezi i rezultati gotovo zanemarivi, valja ipak naglasiti dvije stvari.
Dokumenti su uglavnom usuglašeni u tome što je u gradu vrijedno razvijati s aspekta turizma – Zvijezda, Stari grad Dubovac i rijeke ističu se kao logični elementi koji će Karlovac izdvojiti u odnosu na slične gradove u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tome valja pridodati pivarsku tradiciju te vojnu baštinu – prva je općepoznata i prepoznata zahvaljujući u prvom redu Karlovačkim danima piva, dok je druga bliska tek zaljubljenicima u vojnu povijest.
Gore pobrojani dokumenti, s druge strane, stvorili su vrijednu bazu projektnih ideja i prijedloga koje je sada potrebno konačno razraditi u detalje i sprovesti u djelo – potrebno je definirati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne akcijske planove koji će precizirati nositelje zadataka, troškove pojedinog projekta i izvore njegova financiranja te rokove izvršenja. U protivnom će sve i dalje ostati mrtvo slovo na papiru.
Da bi se karlovački turizam pomaknuo s mrtve točke, potrebno je u prvom redu oformiti tim stručnjaka, iskusnih turističkih profesionalaca koji su prošli sito i rešeto procesa stvaranja turističkog proizvoda, koji će se s jedne strane baviti provedbom akcijskog plana, a s druge djelovati kao predstavnik javnog sektora i posrednik u komunikaciji s ostalim dionicima koji se bave turizmom – gospodarskim i civilnim sektorom. Uspostava takvog tima stručnjaka ukloniti će problem nedostatka koordinacije među nositeljima turističke ponude te dovesti do sustavnog upravljanja gradom kao turističkim odredištem, što trenutačno nije slučaj.
Svojedobno predložena ideja o formiranju turističkog klastera, koji bi bio pravna osoba i koji bi s vremenom prerastao u turistički klaster Karlovačke županije, nešto je što bi Grad i Karlovačka županija također trebali podržati. Posljednjih godina klasterska politika je važan sastavni dio gospodarske politike diljem Europe i favorizira se u smislu jačanja konkurentnosti regija.
Ne smije se nikako zaboraviti da se paralelno s razvojem Karlovca kao turističke destinacije mora raditi i na turističkom razvoju i stvaranju novih turističkih proizvoda i sadržaja u ruralnom prstenu grada, odnosno u gradovima i općinama u njegovoj neposrednoj blizini, čime će se produžiti vrijeme boravka turista, a to je glavni prioritet razvoja turizma u Karlovcu.
I naposljetku, trendovi u turizmu posljednjih godina pokazuju da novi turist zazire od masovnosti, teži individualizmu, spontanosti doživljaja i kreativnosti odmora. Novi turist ide za autentičnim iskustvom, kontaktima s lokalnim stanovništvom, uživanjem u izvornoj ili oplemenjenoj sredini. Isto tako, očigledna je segmentacija turističke potražnje – sve veći značaj dobiva turizam posebnih interesa kao što su sportsko-rekreacijski, sportsko-ribolovni, biciklistički, konjički, seoski, kulturni turizam i slično. U tom smislu Karlovac i njegova okolica posjeduju značajke turističke atrakcijske osnove i imaju sve predispozicije da postanu i odredišna umjesto samo tranzitna destinacija.
Vrijeme je da definiramo konkretne projekte – što, tko, do kada – i krenemo ozbiljno raditi.
