Marijan Bakić
Karlovački sport dobio je svoju strategiju, ali mu je potrebna i strategija oporavka
Karlovački sport danas broji 133 udruge s oko pet tisuća natjecatelja koji djeluju na području Karlovca te su kroz njih zastupljeni gotovo svi sportovi. U 57 klubova u prioritetnim sportovima djeluje 2.600 natjecatelja. U 136 klubova 52 posto su treneri volonteri, 36 posto ostvaruje neku naknadu od kluba, četiri i pol posto su profesionalci u klubovima, a sedam i pol posto su profesionalni sportski učitelji s platne liste Karlovačke športske zajednice u 12 prioritetnih sportova. Rekreacijom se u Karlovcu bavi oko šest tisuća građana. Od toga su 4450 muškarci i 1580 žene.
U 2012. godini Grad je izdvojio za program javnih potreba u sportu više od 13 milijuna kuna. Izdvajanje sredstava za sport iz proračuna za 2013. godinu, usprkos recesiji i lošoj gospodarskoj situaciji, biti će nešto više nego prošle godine i iznosi 6,15 posto gradskog proračuna. Ako se u obzir uzme cjelokupno financijsko okruženje, tada ta sredstva nisu mala. Treba podsjetiti da su ta sredstva za sport prije dvadesetak godina bila znatno veća. Iznosila su oko deset posto gradskog proračuna, a na intervenciju ondašnjeg gradonačelnika smanjena su na način da dan-danas sport osjeća posljedice pomanjkanja novca. Također, za uspješnije djelovanje sportskih udruga neophodni su dodatni financijski izvori – oblici pomoći, poticaji i ulaganja, ukoliko se želi dostići razina europske uključenosti djece, mladeži i ostalih građana u sportske aktivnosti.
U većini klubova su Skupština i sudionici radionica KŠZ-a na temu izrade Strategije razvoja športa Karlovca do 2020. godine primijetili neorganiziran rad, što je ujedno i glavni razlog za neprolaznu ocjenu stanja u klubovima. Prvenstveno se to odnosi na stručni rad trenera i sportskih škola. Dakako da je pritom i financiranje limitirajući faktor razvoja, što nikako ne znači da se u tim okvirima ne može i kvalitetnije raditi.
Aktualni problemi sporta u gradu na Kupi i Korani povezani su kadrovskim, organizacijskim i materijalno-financijskim uvjetima. Zato je potrebno čim prije odrediti standarde i kriterije optimalnog stanja sporta te donijeti dugoročnu strategiju njegovog razvoja. Vizija i cilj novog vodstva krovne sportske asocijacije u Karlovcu ide u tom pravcu. Cilj je da se postigne više, da se sportskim uspjesima poveća popularnost i još više omasovi sport te da se talenti prepoznaju i zadržavaju u lokalnoj sredini kako bi povukli za sobom što više mladih, budućih sportaša.
KŠZ je stoga pokrenula izradu Strategije razvoja športa Karlovca do 2020. godine. Neki ciljevi strategije su već i postignuti – potpisani su ugovori s 12 profesionalnih trenera na neodređeno, čega do sada nije bilo. Pokrenuta je i legalizacija svih sportskih objekata u gradu koji nemaju uporabne dozvole.
Ono što je, međutim, karlovačkim klubovima prioritetno i doista im treba nisu samo reforme, nego učinkovit plan hitnog oporavka. Pitanje je kako ulagati u klubove da bi ostvarili svoju svrhu postojanja? Koje programe i u kojoj mjeri sufinancirati da bi se podržao vrhunski sport, a da bi se istovremeno postigla masovnost i što veće uključivanje mladih u sport?
Osim trenera profesionalaca, kojih u KŠZ trenutno ima 12, stručni kadrovi u sportu su i pomoćni klupski treneri, liječnici, suci, sportski psiholozi, sportski novinari i drugi. Tek njihovim povezivanjem i međusobnom koordinacijom dobiva se kvalitetan sustav sporta kakav je karakterističan za moderne i sportski orijentirane zemlje. Analizom sportskih rezultata pokazalo se da su vrhunski sportski rezultati postignuti najčešće u klubovima koji imaju profesionalne trenere. Cilj je da se njihov broj u skorijoj budućnosti poveća s 12 na 15. Istovremeno je i nadzor nad stručnim radom u klubovima izuzetno važan iz razloga unapređenja stručnog rada u sportu te eliminiranja loših posljedica nestručnog rada u procesu tjelesnog vježbanja čime bi se djeca, mladež, sportaši i građani zaštitili od nepedagoškog rada i improvizacije. Iz tih razloga bi trebalo osnovati kompetentno tijelo za praćenje rada trenera po klubovima.
Plan KŠZ-a je svake godine oformiti i listu perspektivnih sportaša do 18 godina po sportskim granama, te voditi brigu o njihovim programima rada. S njima će klubovi moći potraživati i sufinanciranje troškova priprema, natjecanja, opreme i ostalo. Ukoliko financijska situacija bude povoljnija, KŠZ namjerava za najperspektivnije uvesti stipendije za konkretne programe koje perspektivni sportaši provode tijekom godine. Pojam vrhunskog sportaša odnosi se na sportaše koji postižu vrhunske rezultate na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima, a stariji su od 18 godina. Po kriterijima Hrvatskog olimpijskog odbora, to bi bili sportaši prve i druge kategorije, sukladno Pravilniku o kategorizaciji sportaša HOO. Za takve sportaše bi se trebala osigurati stipendija iz gradskog proračuna, odnosno raspodjele sredstava KŠZ-a ili iz nekih drugih izvora, a kao pomoć za izvanredne napore i troškove bavljenja vrhunskim sportom. Povezanost s HOO-om glede praćenja najtalentiranijih mladih sportaša trebat će se svakako poboljšati kako bi se zadržao kontinuitet sve do seniorskog uzrasta.
Iako Karlovac u prosjeku u odnosu na mnoge gradove u Hrvatskoj raspolaže s dovoljno sportskih borilišta, evidentan je nedostatak bazena za sve sportove na vodi, prostora za badminton i squash, vježbališta za golf ili teren od devet rupa te dodatnih sadržaja. Bazen u Karlovcu je već 60 godina predizborna tema lokalnih izbora tako da u njegovu izgradnju nitko ozbiljan više ne vjeruje. Realnija je izgradnja privatnih bazena. Jedan bazen biti će uskoro završen u krugu bivše tvornice Že-Če, a drugi se najavljuje izgraditi na mjestu nedavno srušenog hotela Korana. Izgradnja raznih borilišta za rekreativce na Vunskom polju sigurno bi pridonijela povećanju populacije građana koji se bavi rekreativnim sportom. U strategiji razvoja športa do 2020. godine, svakako bi trebalo predvidjeti i te nove sportske sadržaje, a možda ih financirati i iz fondova Europske unije.
Prema evidencijama KŠZ, u povremenim sportskim aktivnostima sudjeluje jedan dio karlovačke populacije. Međutim, u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, taj broj je još uvijek prenizak i ciljevi buduće strategije razvoja rekreacije građana trebali bi biti da se barem izjednači s Europom gdje se rekreacijom bavi između 30 posto i 70 posto građana. U svakom mjesnom odboru u kojem postoji sportski objekt za bavljenje rekreacijom potrebno bi bilo organizirati rekreaciju građana. Prelaskom škola na rad u jednoj smjeni oslobodio bi se i veliki dio dvoranskog kapaciteta u popodnevnim i večernjim satima, kako za amaterski i vrhunski sport, tako i za rekreacijski sport.
Očigledno je i da su prijeko potrebni kvalitetni kriteriji za rangiranje klubova pa je KŠZ pokrenula doradu istih. Na sjednici Skupštine KŠZ u veljači 2013. usvojen je prijedlog nacrta Strategije, a na dnevnom redu su bili i Kriteriji za kategorizaciju klubova. Skupština je zaključila da je prijedlog Kategorizacije u biti prijedlog financiranja klubova pa je sukladno tome i promijenjen naslov predloženog dokumenta. Dobili smo tako kriterije za financiranje klubova, a kategorizaciju još nemamo! Nije, nažalost, zaključeno da hitno treba poraditi i na prijedlogu kategorizacije klubova čiji temelj bi bila kategorizacija HOO-a koja je najmjerodavnija, a što je, opet, neposredno povezano s izradom Strategije.
Karlovačka športska obitelj se istinski nada da će strategija razvoja sporta omogućiti napredak sporta u gradu, s više novih sadržaja, te veći postotak onih koji se bave sportom. Konačno, točno je da je karlovačkom sportu potrebna Strategija koja je ujedno i strategija oporavka. Nedvojbeno je da će karlovački sport konačno dobiti zakon – vlastito „sveto pismo“ – po kojem će morati djelovati i koji će netko sposoban trebati provesti u praksi. To nimalo nije lako. Je li aktualna „sportska vlada“ Karlovca to u stanju učiniti? Ako ništa drugo ostat će zapamćena po tome što je pokrenula i sačinila dokument, Strategiju po kojoj će se ubuduće raditi. Konačno, strategija se ne može provoditi u jednom mandatu. Ona je trajna misija i obveza svih koji djeluju u sportu Karlovca, naročito onih koji su trenutno, a to i ubuduće budu, na čelu krovne sportske institucije grada.
Posla je puno, ali neke stvari Upravni odbor KŠZ nikako ne bi trebao preskakati i stavljati pod tepih poput, na primjer, izrade novog Pravilnika o izboru najboljih pojedinaca i klubova jer je i taj dokument neposredno povezan s već spomenutom strategijom i kriterijima.
