Ivan Mužar
Trebamo Centar za vode ne bismo li proveli strategiju zaštite i upravljanja rijekama
“Voda je život! Ona je preduvjet za ljudski, životinjski i biljni život kao i nezaobilazan resurs za gospodarstvo. Voda igra i ključnu ulogu u ciklusu regulacija klime. Zaštita vodnih resursa, slatkovodnih i slanih ekosustava, kao i vode za piće i kupanje jedan je od temelja zaštite okoliša u Europi“, stav je Europske komisije.
Kao što svi karlovčani ponosno znaju, Karlovac se smjestio na četiri rijeke – Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri. Najznačajnije od njih su ipak i dvije najveće – Kupa i Korana – koje izravno utječu ili su utjecale na položaj i razvoj urbanog područja. Takvo vodeno bogatstvo dužni smo u kvalitetno štititi i upravljati njime sada i ubuduće.
Ekološko društvo Pan prepoznalo je važnost i značaj karlovačkih rijeka i pristupila kreiranju i provedbi projekta za njihovo upravljanje i zaštitu. Tako je i nastala Lokalna agenda za karlovačke rijeke za razdoblje od 2012. do 2017. godine, koju je Gradsko vijeće jednoglasno usvojilo kao strateški dokument.
Tako su postavljeni temelji za osnivanje Centra za vode Ekološkog društva Pan-Karlovac kao indikatora održivosti projekta Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka. Trenutačno postoji niz aktivnosti koje se provode u svrhu zaštite okoliša te prikupljanje podataka o stanju karlovačkih rijeka, ali su neovisne jedne o drugima. Primarni cilj Centra za vode bio bi objedinjavanje svih tih podataka na jednom mjestu te njihova stručna analiza. Ne može se upravljati nečime što se ne mjeri. Stoga, da bi se na održivi i učinkovit način moglo upravljati rijekama, mora se imati uvid o njihovom stanju, stanju okoliša uz rijeke i ekosustava vezanih u rijeke. Za uspješno funkcioniranje ovog centra potrebna je šira suglasnost zajednice, a planira se da će mu djelovanje biti usko povezano uz projekt karlovačkog slatkovodnog akvarija.
Dobra ima najmanje izravnih utjecaja na sam Karlovac. Ona je ujedno i ponornica koja izvire iz dva izvora, kod Skrada i Bukova vrha. Duljine je 107,9 kilometara i ulijeva se u Kupu pokraj Karlovca. Na Dobri postoje dvije hidroelektrane – akumulacijsko-protočnu HE Gojak, koja je u rad puštena 1959. godine, i noviju, HE Lešće, koja radi od 2010. godine. Izgradnja potonje postala je vrlo kontroverzna jer se nije obraćala pažnja na potrebu zaštite prirode u tom krškom području. Projekt je bio ostvaren po studiji utjecaja na okoliš izrađene 1980. godine! Konačni rezultat je da se cijena izgradnje sa 65 milijuna eura popela na vrtoglavih 150 milijuna, da je kanjon Dobre nizvodno nepovratno potopljen sa svim svojim pećinskim sustavom i da je u Karlovcu rijeka počela erodirati obalu i raditi ogromne štete na prometnicama. Dakle, pogodovanje građevinskom lobiju na kratke staze u svrhu kratkotrajnog povećanja bruto društvenog proizvoda daje puno veću štetu u budućnosti. Takve stvari više nikada ne bismo smjeli dopustiti, jer se tako izigravaju i pozitivni pravni propisi Republike Hrvatske, ali i Europske unije.
Također, u gornjem toku Dobre se mogu naći mnoge salmonidne vrste riba, kao što su potočna i kalifornijska pastrva, lipljan i mladica, a u donjem toku plotica, podust, klen, mrena i štuka. Dobra je prvenstveno rijeka od turističkog značaja za Karlovac. Uz njen tok postoje mnoga vikend naselja, na njoj se vozi rafting i pogodna je za ribolov. Svi ovi oblici turizma na Dobri su se osjetno smanjili od 2010. godine zbog puštanja u rad HE Lešće, jer je razina vode postala nepredvidljiva i opasnost za kupače i ribolovce.
Mrežnica je najbolji primjer rijeke u kršu. Izvire zapadno od Slunja i ulijeva se u Koranu na Mostanju. Vrlo je kratkoga toka – svega 64 kilometara – ali s iznimnim prirodnim bogatstvom od čak 93 sedrene barijere na svom toku. Upravo zbog toga Mrežnica je i najosjetljivija na djelovanje čovjeka, ali i najbistrija rijeka, jer, protječući kroz sve te vapnenjačke slojeve, voda se filtrira. Postoji inicijativa da se Mrežnica proglasi parkom prirode te očuva i zaštiti. Najveći problem s kojim se susreće je prevelika i nezakonita izgradnja na obalama te fekalno zagađenje koje je s time povezano. U budućnosti će možda postojati još jedna moguća ugroza za ovu kršku ljepoticu. Nizinska pruga, koja je sada još samo u planu, prati skoro cijeli tok Mrežnice u Karlovačkoj županiji i siječe je na jednom dijelu, pa bi se takvo planiranje u budućnosti moralo izbjeći i korigirati trasu radi zaštite.
Mrežnica je raznolika u svom toku tako da na vrlo malenoj udaljenosti možemo naići i na salmonidne vrste poput pastrva, ali i na ciprinide, kao što su šarani, koji su zastupljeniji u donjem toku. Također u njoj nailazimo i na klena, mrenu, podusta, ploticu, linjaka, grgeča, crvenperku i štuku.
Mrežnica je sve privlačnija turistička destinacija. Uz njen tok postoje mnoga turistička naselja koja ju ujedno i ugrožavaju. Sve je više kupališnih turista iz Zagreba kao i Karlovca Mrežnica privlači ljepotom i zelenilom. U budućnost bi se trebalo više povesti računa o održivom turizmu koji ne bi naštetio ljepoti ove rijeke.
Korana možda ima najznačajniju ulogu, ona je gradska duša i ljepotica. Uz nju su u povijesti nastajali prvi parkovi, prva uređena kupališta i prvi hoteli. Izvor Korane nalazi se u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a ulijeva se u Kupu u Karlovcu 134,2 kilometra nizvodno. Korana donosi jednu prepoznatljivu i dodanu vrijednost koju ima malo koji grad u Hrvatskoj. Doslovno usred Karlovca postoji rijeka na kojoj se građani okupljaju radi kupanja, sporta, zabave i druženja. Korana dokida sve poznate barijere koje su toliko učestale u ovom području, a to je bijeg od života na rijekama i percepcija rijeka kao prepreka, a ne kao kolijevke života. Uređenjem Foginovog kupališta vraćen je Korani identitet kojega je izgubila kroz godine zapuštanja i nebrige. U planu je izrada studije korištenja Korane Od ušća do ušća koja obuhvaća prostor od ušća Korane u Kupu pa do ušća Mrežnice u Koranu. Studija bi obuhvaćala urbanističke, sportsko-rekreativne, turističke i gospodarske sadržaje. Potrebna je i veća angažiranost oko rješavanja problema slapa koji je trenutačno previsok na desnoj strani te se u podnožju zadržava voda, jer ne postoji protok. Nadati se je da će se obje obale Korane u Gradu vrednovati kao visoko zaštićeno područje strogih uvjeta zaštite okoliša i područje oslobođeno od gradnje, a tu se prvenstveno misli na izgradnju kampa. U planu je i izgradnja više protočnih hidrocentrala na koranskim slapovima kod kojih se također treba voditi računa o očuvanju prirode i okoliša. Osvrnuo bih se još samo i na plan izgradnje dvije HE – Barilović i Lučica. Nalaze se u energetskom planu Karlovačke županije, a njihova izgradnja je predviđena na mjestima gdje ne postoje slapovi, nego bi se rijeka ondje trebala pregraditi, što nije prihvatljivo radi njezine dodatne segmentacije koja dovodi do izolacije pojedinih ribljih populacija.
Korana je, kao i Mrežnica, nastanjena sličnim ribljim vrstama – pastrve u gornjem toku, a sve nizvodnije pojavljuju se plotica, klen, podust, šaran, som, štuka, grgeč pa je tako vrlo popularno odredište mnogih ribolovaca.
Kupa razdvaja Karlovac na dva dijela, razdvaja Europu od Balkana, rekli bi Banijanci. Postala je granica jednim dijelom ne samo između Slovenije i Hrvatske, nego i cijelim tokom međa između „kulturne Europe“ i „divljeg Balkana“, a ta se granica ustalila u doba turskih prodora prema Beču. Kupa izvire u Nacionalnom parku Risnjak i teče na istok 296 kilometara, gdje se kod Siska ulijeva u Savu. Jedinstvena je po tome što je na njoj u Ozlju 1908. godine sagrađena hidroelektrana Ozalj – Munjara – koja je pomogla u razvoju karlovačkog gospodarstva, ali je i Karlovac bio drugi grad u Hrvatskoj koji se mogao podičiti električnom gradskom rasvjetom.
Danas se Kupa oporavlja od zagađenja izazvanog od tvornice kondenzatora u Semiču kada je poliklorirani bifenil, izuzetno otrovan spoj koji se taloži u masnom tkivu riba i ima genetske, mutogene, kancerogene i teratogene učinke – pušten u tok Lahinje, pritoke Kupe. Na žalost, i dalje je PCB prisutan u ribama u Kupi i proći će još dok sasvim ne nestane.
Karlovac svoj ubrzani gospodarski razvoj duguje plovnosti Kupe. Kupom se, iz Slavonije, dopremalo žito, drvo i druga roba do Karlovca, a zatim se cestama ta ista roba dopremala do mora. Trgovina postaje glavni zamašnjak razvoja Karlovca i uz sve veći priljev kapitala grade se monumentalne rezidencije bogatih trgovaca. Danas postoji plan vraćanja Kupe u plovno stanje do Karlovca, što se nadamo da će se u budućnosti i ostvariti.
Kupa je bogata ribom uzduž cijelog svog toka. U gornjem toku ima potočne pastrve, lipljana i klena, a nalazimo i na mladicu čak i u blizini Karlovca kao i na velika jata plotica i podusta. Donji tok nastanjuju deverika, šaran, som, štuka, grgeč i bolan.
Karlovac je kao grad na čvorištu četiri rijeke posebno ugrožen poplavama. U novijoj povijesti grada zabilježene su dvije velike – 1939. i 1966. godine. Nakon poplave iz 1966. započinje se s izgradnjom sustava za obranu od poplava na Korani i Kupi izgradnjom nasipa koji su do današnjeg dana nedovršeni. Uže područje grada je zaštićeno od poplavnih voda Kupe i Korane, ali prigradska naselja su i dalje na udaru, posebice naselja nizvodno od grada na Kupi, poput Šišljavića, i desna obala Korane nasuprot gradu. Kanal Kupa-Kupa u sadašnjem stanju radi samo s 20 posto kapaciteta, pa bi se primarno trebalo pobrinuti oko povećanja njegova kapaciteta, jer bi taj zahvat imao najkvalitetniji odnos između uloženog i dobivenog u smislu zaštite od poplava.
U pogledu zaštite rijeka od fekalnog i zagađenja industrijskim vodama zadnjih godina napravilo se mnogo. U završnoj fazi je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Karlovca koji će većinu otpadnih voda pročistiti i vratiti je u rijeke. Ključno je nastaviti s programom spajanja svih kućanstva Karlovca na pročistač kao i susjednih mjesta i gradova. Od industrije koja se smjestila uz rijeke Karlovačka pivovara napravila je vlastiti pročistač otpadnih voda, koji je u funkciji.
