Kao član Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca, odnosno autor četiri te koautor dvije knjige na temu Karlovca, promatrajući stanje obnove Zvijezde, došli smo do uvjerenja da Urbanistički plan Zvijezde iz 2017. godine treba mijenjati, pa smo se obratili gradskoj pročelnici za prostorno uređenje. Nije se radilo o problemu vezanom za događanja nastala obnovom infrastrukture. Riječ je o tome da nastali problem ne smije zanemariti brigu o revitalizaciji Zvijezde.
Više od 60 godina pratimo događanja u javnom životu Karlovca pa se usuđujemo reći da ne pamtimo primjer koliko se vremena i energije posvetilo jednoj temi s manje rezultata od rasprava o revitalizaciji Zvijezde. Sve do najnovijih intervencija u Karasovoj i Prešerenovoj ulici, na prste jedne ruke dalo bi se nabrojati građevine koje su rezultat višedesetljetne revitalizacije. Primjerice, u razdoblju socijalizma, kada se godišnje gradilo i do četiri stotine stanova, za Zvijezdu interesa nije bilo. De facto, Zvijezda je bila „posljednja rupa na svirali“.
Kada smo sredinom travnja ove godine zamolili našeg prijatelja Danka Plevnika fotografiju jedne karakteristične građevine iz Šimunićeve ulice, ovako je komentirao deset zgrada južno od Frankopanske: “Od njih su tri već ranije srušene, u dvije ne živi nitko, jedna je iseljena zbog opasnosti od rušenja, jednoj je ispala fasada, ‘dvije se drže’, a za samo jednu kaže ‘može se reći da funkcionira’“. Tekst je zaključio riječima: „Sve je šaka jada, nema više Šimunićeve, nekad Gospodske ulice. Ni Romi više ne žive tu“.
Fokusirajući se na zapuštene dijelove Zvijezde, Kinesku četvrt, na primjer, želimo ukazati na činjenicu da je danas odnos površine Zvijezde prema broju stanovnika nepovoljan, što je, u pogledu dogledne budućnosti, protivno srednjoročnim karlovačkim interesima. Najdulje za pet godina Karlovac će sa Zagrebom biti povezan dvotračnim kolosijekom obnovljenom željezničkom prugom čime će se udaljenost između Zagreba i Karlovca svesti na pola sata. S obzirom na prednosti Karlovca u odnosu na druge gradove središnje Hrvatske, za nj će to biti povijesna prekretnica jer će vrijednost stanova porasti.
Tjedan ili dva nakon Plevnikova opisa Šimunićeve, organizirali smo dronom fotografiranje te ulice, u dijelu južno od Frankopanske do Karasove. Očito, Šimunićeva će jednim dijelom postati veliko gradilište, važno za sudbinu većeg dijela Zvijezde do kraja ovog stoljeća. Međutim, problem vidimo u tome što će po postojećem UPU o obnovi Šimunićeve odlučivati samo Konzervatorski odjel u Karlovcu, iako situacija zahtijeva uključivanje ne samo konzervatora nego i urbanista, arhitekata, građevinara, možda i geodeta.
Valja se podsjetiti na iluziju kako će popločenje Radićeve ulice, 1950-ih najpopularnijeg karlovačkog korza, vratiti život Zvijezdi. Ideja je bila svekoliko prihvaćena pa je samo pitanje vremena da bude stvarno ostvarena, čemu sada nema prigovora. Međutim, ako Zvijezda ne bude znatno više napučena nego li je danas, krajnje je upitno hoće li se ili u kojoj mjeri u nju vratiti život. Zato skrećemo pozornost da je postojeći UPU iz 2017. ignorirao opservaciju arhitektice Višnje Lorencin, Karlovčanke čije je djevojačko ime Brezarić, umirovljene opatijske urbanistice koja je u vrijeme provođenja deliberativne ankete 2016., provođene pod motom „Odakle početi?“, na portalu Aktiviraj Karlovac objavila da Zvijezdi valja pristupiti točkasto i izričito rekla: “Nitko nema prava ignorirati notornu činjenicu da je jedini izlaz iz stanja propadanja – suvremeno građenje“.
U svojoj prošlosti Karlovac je, u pogledu razvoja imao iskustva konzultirati svoje ugledne sugrađane s karijerom u zemlji i svijetu. Bili su to Georgij Paro, Josip Vaništa, Slavko Goldstein, Marijan Matković, Radovan Nikšić pa i mnogi drugi. Danas u Kopenhagenu sa zavidnom karijerom imamo arhitekta i slikara Zorana Jurešu kojega bi, između ostalih arhitekata, također valjalo konzultirati o gradnji u Zvijezdi.
*preneseno s KAportala
**autor naslovne fotografije Marko Pekić, ustupio Radovan Radovinović
