2006.
Nadzorom inspekcije zaštite okoliša utvrđeno je da se sanacija na odlagalištu na Ilovcu provodi kombiniranom metodom baliranja, ali i klasičnom metodom odlaganja uz sabijanje. Slijedom svega navedenoga ponovno se ušlo u postupak procjene utjecaja na okoliš za koju je izrađena Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja.
8. veljače
Održana je druga javna rasprava o Studiji izbora lokacije za odlagalište otpada Karlovca.
16. veljače
Gradsko vijeće Karlovca donosi Zaključak u kojem ocjenjuje kao najpovoljnije i jednako vrijedne tri lokacije za novo odlagalište otpada – Babina gora, Lemić Brdo i Okić te prosljeđuje Zaključak Karlovačkoj županiji s prijedlogom da se županijska tijela uključe u aktivnosti oko izgradnje odlagališta komunalnog otpada.
Zanimljivo, u Glasniku Grada Karlovca br. 2 od 23. 2. 2006. nije objavljen taj zaključak, iako su ostale odluke i zaključci sa 7. sjednice Vijeća Grada Karlovca objavljene. Isto tako nema niti odluke sa sjednice Poglavarstva na tu temu, a koja je prethodila sjednici Vijeća. Slučajno?
Iako formalne odluke o novoj mikrolokaciji još nisu donijete, započela je priprema terena za izgradnju CGO-a „Babina gora“. S obzirom da još nije utvrđena katastarska čestica na kojoj će se graditi centar, za svaki slučaj se krči “malo više” nego što bi to trebalo i za veliki centar za gospodarenje otpadom jer u tom dijelu Babine gore je šuma većinom u državnom vlasništvu. Kako ta “priprema” terena izgleda sada, vidljivo je na slici i filmu snimljenom dronom na YouTube kanalu.
Postavlja se logično pitanje – kako su šumari iz karlovačke šumarije mogli znati gdje treba sjeći šumu kada još službene odluke nje bilo? Možda se odgovor na to pitanje nalazi u ovom tekstu objavljenom na KAportalu 18. travnja 2012. pod naslovom “Sabljarić više nije voditelj karlovačke Uprave šuma, ali ostaje kao savjetnik”: „Dugogodišnji voditelj Uprave šuma Karlovac (od 29. ožujka 2004. do 23. travnja 2012., op. R. Lj. i J. R.) i istaknuti HDZ-ovac Zoran Sabljarić više nije na ovoj dužnosti, ali će, kako saznajemo, u Upravi šuma ostati na ne tako loše plaćenom mjestu savjetnika […]. Osim kao upravitelja Šumarije Karlovac, građani Sabljarića možda i više poznaju kao bivšeg predsjednika NK Karlovca za čijeg je mandata NK Karlovac uz političku podršku njegovog prijatelja Branka Vukelića naglo prosperirao.“
To prijateljstvo prvih susjeda, seže još iz davnih dana, još od „malih nogu“ kada su dva prijatelja bezbrižne dane djetinjstva provodili u nekad Tušilovačkom Cerovcu, a sada Vukmanićkom. Ali, da ne bi ostalo nedorečeno zbog čega je bivši upravitelj karlovačke šumarije to prestao biti, prenosimo par rečenica iz teksta Ivone Škalamere i Zdravka Bičaka objavljenom isti dan u Večernjem listu pod naslovom “Zoran Sabljarić smijenjen s mjesta upravitelja Uprave šuma Karlovac“: „Zoran Sabljarić, dugogodišnji upravitelj Uprave šuma Karlovac, smijenjen je s te funkcije zbog dugogodišnjeg negativnog poslovanja. Samo lanjski minus karlovačke uprave iznosi 26 milijuna kuna. Sada već bivši upravitelj navodno je financirao sve, od nogometa nadalje, što je i dovelo do negativnog poslovanja čak i u segmentu ugostiteljstva […].“
Godine dolaska (2004.) bivšeg voditelja Uprave šuma Karlovac na to mjesto i godine kada je političkom odlukom određena lokacija za CGO „Babina gora“, prema izjavi Marinka Maradina, pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, u razgovoru, za Građevinar – znanstveno-stručni časopis, se poklapaju. Je li to slučajnost?
7. lipnja
Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, na temelju preliminarnih istraživačkih radova, je izradio informaciju za Poglavarstvo o prijedlogu lokacije Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na Babinoj gori.
9. lipnja
Poglavarstvo Karlovačke županije donijelo Zaključak o prihvaćanju lokacije Babina gora i naložilo županijskim odjelima i komunalnim tvrtkama da pristupe daljnjim radnjama na određivanju mikrolokacije i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Zanimljivo, taj zaključak nije objavljen u Glasniku Karlovačke županije br. 19 od 16. 6., zajedno s dvjema odlukama i zaključkom s te 13. sjednice. Objavljen je samo jedan zaključak, i to o izmjeni i dopuni Plana raspodjele decentraliziranih sredstava u zdravstvenim ustanovama u 2006. godini. Je li i to slučajno?
Prednost lokacije Babina gora, kao makrolokacije, u odnosu na Lemić Brdo i Okić, Maradin, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, ovako je pokušao objasniti u javnosti: „Nakon ispitivanja svih parametara ekonomske isplativosti u prednosti je makrolokacija Babina gora. Cjelokupan je prostor hidrološki homogen, dok bi u sada već bivšim potencijalnim lokacijama Okiću i Lemić brdu bilo potrebno vršiti dodatna istraživanja, što bi još više poskupjelo projekt. Babina gora je pred Lemić brdom i Okićem povoljnija i jer se nalazi u blizini Karlovca, najvećeg proizvođača otpada, na kojeg od ukupnih troškova na prijevoz otpada tri četvrtine.“ (Robert Badovinac: “Dugo iščekivana odluka“, Karlovački tjednik, br. 24, 15. lipanj 2006.)
Župan Ivica Horvat pojašnjava: „Najznačajniji je razlog što je to velika površina od gotovo milijun četvornih metara u državnom vlasništvu, trenutno na upravljanju Hrvatskih šuma, zatim određeni geološki uvjeti najpovoljniji, a u konačnici će to biti i ekonomski najisplativije.“(radio-mreznica.hr: „Babina gora nova lokacija odlagališta otpada!“, 9. lipnja 2006.)
Za one koji misle da se radi o nekom novom liku u ovoj karlovačkoj „smećarskoj sapunici“, ali s istim imenom i prezimenom kao i bivši direktor Vodovoda i kanalizacije, recimo da se varaju. Radi se upravo o bivšem direktoru te karlovačke komunalne tvrtke, onome što je par godina prije, hvaleći kvalitetu vode izvora Jurkovića mlin, naveo i razlog toj izvrsnosti: „S obzirom da se priljevno područje ovog izvorišta nalazi u ekološki očuvanom prostoru, voda je izvrsne kakvoće, a što i potvrđuju rezultati analiza u ovlaštenim laboratorijima.“
Vidjeli smo iz ove kronologije da je to priljevno područje zapadno i jugozapadno od izvora, upravo tamo gdje je predviđena izgradnja centra za gospodarenje otpadom. Je li moguće da je višegodišnji direktor VIK-a (1998. – 2004.) to zaboravio ili se radi o nečemu drugom? Čini se da se ne radi o zaboravu.
Horvat pripada onoj poznatoj vrsti političara i direktora opće prakse. Nakon što je bio direktor karlovačke Auto-Hrvatske, pa povjerenik Vlade RH za bivšu Općinu Skakavac, u dva mandata vijećnik karlovačkog Gradskog vijeća, predsjednik i član nadzornih odbora u više državnih, županijskih i gradskih tvrtki i ustanova, nakon završetka direktorskog mandata 2004. u VIK-u, odlazi na novu dužnost. Postaje pomoćnik ministra gospodarstva, rada i poduzetništva u Vladi Republike Hrvatske kojoj je predsjednik Ivo Sanader. A tko je ono bio ministar toga ministarstva? Naravno, najpoznatiji cerovačko-vukmanićki kadar – Vukelić, koji je, nakon isteka mandata 2001. na mjestu karlovačkog gradonačelnika, sljedeće godine, 2002., izabran za predsjednika karlovačkog županijskog odbora HDZ-a te imenovan za glavnog tajnika HDZ-a.
Dakle, Horvat, na pola svog, pomoćničkog, mandata u Ministarstvu, očito po zadatku, dolazi za župana Karlovačke županije u mandatu od 2005. do 2009. godine. Je li on mogao sada, kao župan, govoriti o Babinoj gori kao o „ekološki očuvanom prostoru“? Nije. Kao isti lik, ali u novoj ulozi u ovoj sapunici, mora govoriti o Babinoj gori kao idealnom prostoru za smetlište, jer je politička odluka već donesena, a on je treba, sa što manje problema, samo provesti.
13. lipnja
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Skupštine Karlovačke županije podržava zaključak Poglavarstva o odabiru makrolokacije Babina gora.
31. kolovoza
Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović Dropulić održala je u dva dana zatvorene sastanke za javnost s najodgovornijim političarima iz Karlovca i Karlovačke županije. Portal radio-mrežnica.hr izvještava: „Na sastanku, kao i jučerašnjem, zatvorenom za javnost, na kojem su prisustvovali i ministar gospodarstva Branko Vukelić, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo, te HDZ-ovi saborski zastupnici iz Karlovačke županije, potvrđena je i potpora Ministarstva zaštite okoliša izgradnji budućeg centra za zbrinjavanje otpada, koji će, najvjerojatnije, biti na Babinoj gori, sanaciji divljih odlagališta, te pomoć u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i problema s balirkom za koju je ministar Vukelić kazao da je još jedan od dokaza rada bivše vlasti koja je za nju bacila 10 milijuna kuna.”
15. rujna
Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša daje Županijskoj skupštini prijedlog Plana gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada, Izbor lokacije Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije.
26. rujna
Županijska skupština na svojoj 12. sjednici donosi, na prijedlog Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odluku kojom kao lokaciju budućeg Centra za gospodarenje otpadom utvrđuje Babinu goru.
Povijesti radi, treba reći da su za tu odluku glasali skoro svi prisutni, osim tri člana Kluba vijećnika Hrvatske narodne stranke koji su bili suzdržani jer su tražili dodatna istraživanja (bušenja) terena kako bi se otklonila i najmanja opasnost zagađenja podzemnih voda.
No, u toj „povijesnoj“ odluci spominje se da je utvrđena mikrolokacija.
Evo te odluke: „Polazeći od Zakonom utvrđene obveze za osiguranje provedbe propisanih mjera gospodarenja otpadom te potrebe stvaranja uvjeta za početak djelovanja Centra za gospodarenje otpadom Županije, kao lokacija budućeg Centra utvrđuje se mikrolokacija Babina gora (područje grada Karlovca).“ (Odluku potpisuje predsjednik Županijske skupštine Ivan Vučić, dipl. ing., a objavljena je u Glasniku Karlovačke županije, br. 28 od 27. 9. 2006.)
Napisati da se za lokaciju budućeg Centra utvrđuje mikrolokacija Babina gora, koja predstavlja kompleks šuma, brda i dolina na prostoru od nekoliko desetina kilometara kvadratnih je očito „greška“. Ne zna se je li ona namjerna ili ne, ali je jasno da Skupština Karlovačke županije ovom odlukom nije utvrdila mikrolokaciju jer bi u tom slučaju bile navedene katastarske čestice na kojima će se graditi budući Centar. Kada, tko i na osnovu čega je utvrdio mikrolokaciju?
Odgovore na ova najvažnija pitanja o izboru mikrolokacije za novo odlagalište otpada na vrhu tog dijela Babine gore možda se neće nikada saznati. Pročelnik Maradin nekoliko godina kasnije, u odgovorima na pitanja proizašla iz mjesnih odbora naselja oko Babine gore, u uvodnoj kronologiji zbivanja vezanih za projektiranje CGO-a navodi: „3.10.2006. Skupština donosi Odluku o utvrđivanju mikrolokacije ‘Babina gora.'”
Kako Skupština Karlovačke županije donosi svoje odluke samo na sjednicama, a odluka o kojoj je riječ, vidjeli smo, donesena je na 12. sjednici od 26. rujna 2006., dok je naredna 13. sjednica održana 14. studenog 2006., nije jasno otkuda se stvorio taj datum od 3. listopada 2006. kojeg navodi pročelnik.
Međutim, vidjeli smo iz dosadašnje kronologije da je u razgovoru objavljenom u časopisu Građevinar broj 11 od 2010. pročelnik Maradin izjavio: „Dodatne su hidrološke i geološke analize pomogle da potom Županijsko poglavarstvo odredi njegovu mikrolokaciju, a 2007. izrađeno je idejno rješenje koje je 2008. poslužilo za izmjenu i dopunu Prostornog plana Županije.“
No, gledajući odluke Županijskog poglavarstva objavljene u Glasniku Karlovačke županije, takve odluke o određivanju mikrolokacije nema. Možda je „slučajno“ zaboravljena i ostala neobjavljena kao i one odluke Gradskog vijeća i Poglavarstva Karlovca o izboru tri moguće lokacije za budući deponij. Ili kao „zaboravljeni“ zaključak Županijskog poglavarstva iz lipnja o izboru Babine gore kao makrolokacije?
Rezultat toga je da se, na kraju, ne zna tko je i kada donio odluku da će se baš na katastarskim česticama br. 1646 i dio 1652 u Katastarskoj općini Vukmanić graditi deponij i centar za gospodarenje otpadom.
Je li sve to samo rezultat pročelnikovog pretjerano relaksiranog poimanja važnosti tih bitnih detalja (mikrolokacija ili makrolokacija, poglavarstvo ili skupština) ili je u pitanju nešto sasvim drugo? Možda bi o tome trebalo priupitati žive svjedoke, na primjer ondašnjeg i sadašnjeg predsjednika Skupštine Karlovačke županije i u međuvremenu njenog župana u dva mandata Vučića – potpisnika odluke Skupštine. Što za njega znače termini mikrolokacija, a što makrolokacija Babina gora?
23. listopada
Zaključuje se ugovor između GEOECO-ING-a i Karlovačke županije za izradu Izvješća o geološkim i hidrogeološkim istražnim radovima za potrebe lokacije odlagališta otpada Babina gora
Evo što piše na uvodnoj stranici tog izvješća, na kojoj je rečeno skoro sve osim zaključka, a koji već znamo: „Ugovorom br. DM-023-01/06 od 23. listopada 2006. godine, zaključenog između Karlovačke županije i Geoeco-ing-a iz Zagreba definirani su vrsta i obim geoloških i hidrogeoloških istraživačkih radova na predloženoj lokaciji budućeg županijskog centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije. To je lokacija ‘Babina gora’ koja je smještena u području istoimenog gorskog masiva oko 14 kilometara zračne linije jugoistočno od Karlovca, (prilog 1).
Ova istraživanja i rezultati koji su postignuti poslužit će kao temelj za daljnje aktivnosti oko izgradnje budućeg županijskog odlagališta.
Svi radovi koji su predviđeni u ovoj fazi geoloških i hidrogeoloških istraživanja definirani su projektnim zadatkom koji se sastoji od sljedećeg:
1. Pregled i valorizaciju rezultata postojećih podataka i dosadašnjih istraživanja
2. Terenska prospekcija šireg područja oko lokacije
3. Izrada pregledne geološke-hidrogeološke karte šireg područja u mjerilu 1:25000
4. Izrada karakterističnog geološkog-hidrogeološkog profila u mjerilu 1:25000
5. Izbor mikrolokacije odlagališta
6. Definiranje litoloških odnosa u području mikrolokacije (predviđa se izraditi 3 raskopa do dubine od 3 metra). Ukoliko će teren biti izgrađen od nevezanih i/ili slabije vezanih stijena uzet će se neporemećeni uzorci za potrebite geomehaničkih analiza. Ukoliko će to biti čvrste stijene terenski će se odrediti njihova litološka i fizičkomehanička svojstva). Raskope izvodi naručitelj radova uz nadzor izvođača.
7. Definiranje hidrogeoloških odnosa u području mikrolokacije i procjena utjecaja na podzemne vode.
8. Definiranje inženjerskogeoloških odnosa u području mikrolokacije.
9. Izrada izvješća s ocjenom podobnosti mikrolokacije. Terenski su radovi izvedeni tijekom mjeseca listopada 2006. godine. Laboratorijska ispitivanja i analize uzoraka stijena obavljene su u referentnom laboratoriju GEOLAB iz Zagreba.“
Vidimo da je pod petom točkom projektnog zadatka bilo predviđeno izabrati mikrolokaciju i na njoj vršiti geološka istraživanja, to jest bagerom kopati tri rupe do tri metra dubine. Međutim, i dalje je nejasno tko je rekao i na osnovu čega istraživačima, pa i bageristi: “Ovdje je lokacija budućeg odlagališta otpada – tu kopajte”? Bilo bi vrlo zanimljivo saznati taj podatak. Tko je preuzeo na sebe toliku odgovornost i zbog kojih interesa? Nadamo se da će i se i to uskoro saznati.
Ovo je vrlo važno jer sve naredne studije i projekti, kao i planovi Karlovca i Karlovačke županije zasnivaju se na pozitivnoj ocjeni o pogodnosti mikrolokacije za predviđenu namjenu, karte pokazuju da i ta minimalna istraživanja uopće nisu učinjena na lokaciji na kojoj se planira izgraditi Centar, već na pristupnim putovima. Kasnije, u prvim studijama spominjale su se katastarske čestice broj 1646 i dio 1652 površine oko 25 hektara, a u zadnjoj studiji izvedivosti katastarska čestica 1652/2 od 30 hektara.
Dakle, na neki način ponavlja se priča s početka ove kronologije, kada nije bilo važno jesu li ispitivanja (bušenja terena) vršena u Lemić Brdu ili Popović Brdu. Sada je samo važno da se kopa (istražuje) u Babinoj gori i da su rezultati pozitivni i da ih potpisuju veliki stručnjaci.
8. studenoga
GEOECO-ING dostavlja Izvješće o geološkim i hidrogeološkim radovima za potrebe lokacije odlagališta Babina gora. Stručni istraživači koji su istraživali i potpisali ovo izvješće su profesori doktori znanosti Ivan Dragičević i Darko Majer. Dakle, isti stručnjaci koji su 2000. godine ustvrdili da se voda izvora Jurkovića mlin prikuplja s područja zapadno i jugozapadno od izvora, dakle gdje je planiran Centar za gospodarenje otpadom i deponij.
U samo nekoliko dana terenskog rada, uz pomoć bagera-rovokopača, krajem listopada 2006. godine donijet će tako važan zaključak, iako svjesni da će “[…]ova istraživanja i rezultati koji su postignuti poslužiti kao temelj za daljnje aktivnosti oko izgradnje budućeg županijskog odlagališta“.
Navedena terenska istraživanja bila su doslovno površna, tri raskopa s bagerom do tri metra dubine. Za takav ogroman strateški projekt, koji je potencijalni zagađivač površinskih, a osobito podzemnih voda, to predstavlja sprdnju koja je, međutim, zadovoljila lokalne vlasti jer su oni o makro i mikrolokaciji već davno odlučili, a izvješće je stručnjacima plaćeno i tako javnim novcem.
U stvari, nosiocima vlasti, a posebice „stručnjacima“ u stručnim službama (administraciji) jedino su bili bitni potpisi na izvješću, kako bi se ispoštovala zakonska procedura.
Stručna procjena – nema opasnosti za podzemne vode
No najvažnije što svi moramo znati, nalazi se napisano pod rednim brojem sedam projektnog zadatka: Definiranje hidrogeoloških odnosa u području mikrolokacije i procjena utjecaja na podzemne vode.
Dakle, sve lijepe priče o idealnoj mikrolokaciji za smetlište i njegovom nikakvom utjecaju na podzemne vode zasnivaju se na – procjeni! Naravno da drugačije i ne može biti uz predviđeno i izvršeno terensko ispitivanje do svega tri metra u dubinu tla, iako postoje podaci da se u dubini užeg i šireg područja Babine gore nalaze velike količine podzemnih voda, pa i mineralnih i termalnih voda.
Isto tako razvodnica ili vododjelnica, koja odvaja dva sliva – rijeke Korane i užeg sliva Kupe, eto, baš slučajno, prolazi pored mikrolokacije budućeg smetlišta, koje se, naravno, nalazi na području užeg sliva Kupe te tako, po ovom stručnom izvješću, ne predstavlja nikakvu opasnost za Koranu i njene pritoke. Već navedena „selidba“ budućeg centra s jedne na drugu katastarsku česticu najvjerojatnije je vezana upravo uz razvodnicu, jer se u prvoj varijanti centar nalazio u području sliva Korane (koja se sa svojim pritokama, potocima Sedra i Budim te rijekom Radonjom, nalazi u neposrednoj blizini i uz koju se u Karlovcu nalaze vodocrpilišta), a sada je u području užeg sliva Kupe.
Rijeka Kupa relativno je daleko, a i prilično je zagađena. Međutim, „bezimeni“ potok, koji otječe sa budućeg smetlišta i u kojega će se ispuštati „pročišćene“ otpadne vode, teče prema sjeveru, dakle u pravcu Vukmanića i Cerovca Vukmanićkog. To je zona u kojoj se nalaze rječica Trebinja i izvor Jurkovića mlin.
O kvaliteti i izdašnosti vode ovog izvora već smo se upoznali iz dopisa Ivice Horvata od 23. 3. 2001, nekada direktora Vodovoda i kanalizacije, a sada župana Karlovačke županije. U tom je dopisu, podsjetimo se, hvalio izvrsnu kvalitetu vode s izvora Jurkovića mlina. Kakva će biti kvaliteta te vode nakon izgradnje odlagališta otpada na Babinoj gori, čija blizina rječici Trebinji je vidljiva i na ovoj karti?
Slika 8 : Prilog 8 iz Izvješća o pogodnosti terena Babine gore za odlagalište otpada
Međutim, dva potoka, Sedra i Budim (koji ne samo da nisu bezimeni nego su i jasno ucrtani u katastarski plan pod tim nazivima, izviru u neposrednoj blizini područja u kojem je planiran centar za gospodarenje otpadom i nakon kilometar i pol dužine ulijevaju se u rijeku Radonju kod istoimenog autokampa u Tušiloviću), uopće se ne spominju niti su ucrtani na priloženim „stručnim“ kartama. I to samo zato da bi se moglo napisati na stranici 14 ovog Izvješća sljedeće: “Zbog toga na području predvidenom za odlagalište, a i znatno šire (istaknuo .a), nema izvora. U blizini predviđene lokacije nema izvorišta i vodozahvata za javnu vodoopskrbu.”
Nema izvorišta i vodozahvata za javnu vodoopskrbu, ako izuzmemo rječicu Trebinja, izvorište Jurkovića mlin, potoke Sedra i Budim te rijeke Radonju i Koranu, čiju vodu karlovački Vodovod u Mekušju i Gazi crpi, a svi mi pijemo. I, naravno, tu su i privatni izvori iz kojih se okolni mještani opskrbljuju pitkom vodom.
Površni istraživački radovi – površno izvješće
S obzirom da su istraživački radovi bili doslovno površni, tj. na 2,5 – 3 m u dubinu tla, tako je i ovo Izvješće učinjeno prilično površno. Na stranu da Izvješće ima ukupno samo 17 stranica (od toga oko 14 stranica teksta). Ostalo su prilozi, tabele, karte i devet fotografija. Od toga je četiri s bagerom u “istraživačkoj akciji”, što je trebalo, valjda, Izvješću dati određenu “težinu”.
Međutim, na jednoj stranici piše Cerovac Vukmanićki: “Dakle površinsko rasprostranjenje ovih stijena vezano je za tri površinske pojave u podrucju Cerovca Vukmanićkog”(str. 11), dok na sljedećoj piše Cerovac Tušilovački: “Propusno podrucje sekundarne poroznosti prekriveno propusnim naslagama primarne poroznosti izdvojeno je kod Cerovca Tušilovickog“ (str. 12). To pokazuje samo s koliko koncentracije i ozbiljnosti je ovo Izvješće napisano.
Rezultati takvog rada naših eminentnih stručnjaka i profesora već su obilježili život u neizvjesnosti preko 2500 ljudi naseljenih oko Babine gore u proteklih četrnaest godina. Mnogi su uložili znatna sredstva, najčešće zadužujući se, da bi napravili kuće, sobe i apartmane za iznajmljivanje turistima, još veći broj u poljoprivredu (pogotovo ekološku). Nemali broj ljudi kupovalo je planski imanja, vikendice, uvjereni da će živjeti i raditi u čistom okolišu u blizini Karlovca, a ne u blizini budućeg smetlišta. Isto tako, što reći o kvaliteti života budućih generacija Karlovčana i svih ostalih, koji će piti vodu iz karlovačkog vodovoda, znajući da ona dolazi iz neposredne blizine smetlišta.
Stručni zaključak
I na kraju, evo tog stručnog zaključka: Na temelju rezultata dobivenih terenskim, laboratorijskim i kabinetskim istraživanjima ukratko i zaključno može se reći: Predviđena lokacija županijskog odlagališta otpada “Babina gora” s aspekta geoloških, hidrogeoloških, seizmotektonskih i inženjersko-geoloških odnosa nalazi se na vrlo povoljnom mjestu. Kao takva pogodna je da se na njoj nastave daljnje predviđene aktivnosti na izgradnji modernog centra za zbrinjavanje otpada Karlovačke županije.(istaknuo a.)
Ovaj zaključak predstavlja rezultat stručnog istraživanja i temelj je za daljnje aktivnosti oko izgradnje budućeg županijskog odlagališta, a kada su temelji tako „solidno“ napravljeni, nije ni čudo što je i nadgradnja za ovaj strateški projekt za Karlovac, Karlovačku županiju i Republiku Hrvatsku iste kvalitete.
14. studenoga – Održana je 13. Sjednica Županijske skupštine na kojoj je prihvaćeno Izvješće o stanju u prostoru Županije, kao i Program mjera unapređenja stanja u prostoru Karlovačke županije u kojem je kao prva mjera utvrđena Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije i to prije svega u dijelu sustava gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i zaštite prirode.
2007.
KAKO SANIRATI EKOLOŠKU CRNU TOČKU – LEMIĆ BRDO?
– Ministarstvo za zaštitu okoliša osiguralo je sredstva za izradu Programa sanacije neuređenog odlagališta s većim količinama opasnog otpada Lemić Brdo kraj Karlovca.
19. travnja -Karlovački gradonačelnik Miro Škrgatić na sjednici Poglavarstva podnosi ostavku. Službeni razlog ostavke je odlazak na visoku funkciju u Zagreb (pomoćnik ministra Branka Vukelića u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva). No, stvarni razlog je nešto drugo: „Škrgatićevu odlasku prethodile su višemjesečne spekulacije o njegovoj smjeni nakon imenovanja nove ravnateljice Gradske knjižnice, gdje se sa svojom kandidatkinjom suprotstavio mišljenju većinske struje GO HDZ-a na čelu s Vukelićem. Iako je HDZ tada javno samo opomenuo Škrgatića, množile su se glasine o njegovoj smjeni pa je ´ostavka´ tek paravan i dio unutarstranačke pogodbe.“ (Poslovni dnevnik, 20. 4. 2007.; M. Volarić „Gradonačelnik Karlovca podnio ostavku“)
26. travnja – Nakon ostavke gradonačelnika Mire Škrgatića za novog gradonačelnika Karlovca na sjednici Gradskog vijeća izabran je Damir Jelić, jedan od dotadašnjih zamjenika gradonačelnika i tajnik Gradskog odbora HDZ-a. Po struci je prosvjetni radnik, profesor hrvatskoga jezika i književnosti.
27. travnja – Izdaje se rješenje Ministarstva za zaštitu okoliša kojim je utvrđeno da je namjeravani zahvat – sanacija i nastavak rada odlagališta komunalnog otpada Ilovac u Karlovcu sa zatvaranjem do 2010. godine, kapaciteta novog otpada od 242.000 metara kubičnih – prihvatljiv za okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.
NASTAVLJEN „UVOZ“ SMEĆA NA SMETLIŠTE „ILOVAC“
19. srpnja – Vlada RH donosi Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine.
U Planu su pobrojani već poznati ciljevi i zadaci: uspostava u svakoj županiji centra za gospodarenje otpadom s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja i odlaganja, povećanje udjela odvojeno prikupljenog otpada – recikliranje i ponovna obrada otpada itd. Tu je ovaj Plan prilično ambiciozniji od Strategije, jer predviđa za 2015. godinu da se primarnim odvajanjem odvoji 23 % od ukupnog komunalnog otpada. U Strategiji je to svega 12 % za istu godinu. Dakle, nakon nepune dvije godine taj postotak se uvećava skoro za duplo. U procjeni stvaranja otpada za Karlovačku županiju predviđa se da će sa 47.000 t/g. u 2010. godini, on porasti na 56.000 t/g u 2015. godini. U Planu se nalazi zanimljiv podatak da se najviše otpada iz drugih županija odlaže u Karlovačkoj županiji (14.291 t/god.) i to iz Krapinsko-zagorske i Međimurske županije. Taj otpad odlagan je na smetlištu „Ilovac“ i to u vrijeme kada se već deset godina „hitno“ tražilo rješenje za njegovo zatvaranje. Navedene količine „uvezenog“ smeća su samo one regularne, izvagane, dok se za one dovožene noću, o čemu se je javno govorilo i pisalo, nikada neće saznati o kojim se količinama radilo.
Dakle, i novi direktor „Čistoće“ Nikola Rogoz nastavio je s „uspješnom“ politikom „uvoza“ smeća iz drugih županija. Vjerojatni razlog tome je što je prethodni direktor, Zdravko Marčetić, ostao u upravi kao savjetnik novom direktoru. Međutim, ni to nije pomoglo tom poduzeću da pozitivno posluje, ali novom direktoru očito je, jer ga je nakon tako „uspješnog rada“ gradonačelnik Damir Jelić postavio za prvog direktora Grada Karlovca.
ZAPOČELI RADOVI NA IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
30. svibnja – Županijsko Poglavarstvo donosi odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije, prije svega da se uskladi sa sustavom gospodarenja otpadom.
Izabrani izvođač radova je URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o.,koji jeuz cijenu od 700.000 kn trebao završiti Izradu izmjena i dopuna plana najkasnije do kraja rujna 2007. godine.
Tim izvođača radova sačinjavaju:
-Luka Šulentić, dipl. ing. arh., odgovorna osoba
-Domagoj Lovas, dipl. ing. arh., voditelj izrade plana – izrađivač
-Marinko Maradin, dipl. ing. arh., koordinator izrade plana – naručitelj
Stručni tim u izradi plana:
1.Marinko Maradin, dipl. ing. arh. 3.Ivan Kapović, dipl. ing. arh.
2.Domagoj Lovas, dipl. ing. arh. 4.Goran Izetbegović,dipl. ing. prom.
Marinko Maradin, dipl. ing. arh. je i odgovorna osoba za provođenje javne rasprave.
ŽUPANIJSKI ILI REGIONALNI CENTAR NA VRHU BABINE GORE?
26. srpnja -Usred ljeta započinje prva javna rasprava o izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije i traje do 20. 8. 2007. U ovim izmjenama i dopunama ucrtan je na Babinoj gori poviše Tušilovića – REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM ŽUPANIJE KARLOVAČKE lokacija BABINA GORA.
Slika 9: Izvod iz Prostornog plana KŽ u kojem je ucrtan Regionalni CGO
Vidjeli smo da u već spomenutoj odluci Skupštine Karlovačke županije od 26.9.2006. nisu bile navedene katastarske čestice pa je i dalje nejasno tko je predložio i odlučio gdje će se u prostornim planovima uređenja grada Karlovca i Karlovačke županije ucrtati budući centar za gospodarenje otpadom: župan Ivica Horvat, predsjednik Skupštine Ivan Vučić, pročelnik Marinko Maradin, šumari Hrvatskih šuma ili netko peti? To ne znamo i pitanje je hoće li se ikada i saznati. Međutim, sigurno je da odgovore na ta pitanja zna Marinko Maradin jer je on naveden kao naručitelj izrade izmjena i dopuna plana, ali i kao prvi u stručnom timu koji je izradio takve izmjene i dopune.
Pored toga, u toj odluci Skupštine uopće se ne spominje regionalni centar za gospodarenje otpadom već se spominje samo „stvaranje uvjeta za početak djelovanja Centra za gospodarenje otpadom Županije“.
Tko je predložio i odlučio da se u izmjenama i dopunama plana napiše regionalni, a ne županijski centar? Po svemu sudeći, i odgovore na ova pitanja zna samo Marinko Maradin.
20. kolovoza – Građanska inicijativa „Tušilović-Brezova Glava-Okić“ dostavlja svoje primjedbe i protivljenje na predložene izmjene u Prostornom planu i prijedlogu ucrtavanja deponija iznad Tušilovića ojačane peticijom s 493 potpisa građana iz ovih naselja.
studeni – IPZ-Uniprojekt MCF iz Zagreba izrađuje Idejno rješenje zahvata Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na lokaciji Babina gora u Karlovcu u kojem se predviđa potrebna površina (za odlagališta i postrojenja za 20-godišnje razdoblje) od oko 20 hektara i kapaciteta za oko 100.000 tona otpada godišnje, bez uračunatih efekata odvojenog skupljanja otpada. Te je godine na sva županijska odlagališta odloženo upola manje (49.100 tona) otpada, uz minimalno odvojeno prikupljen otpad.
Predviđa se izgradnja Centra u dvije faze. U prvoj fazi uredilo bi se odlagalište za miješani neobrađeni otpad (dakle, smetlište), dok bi se u drugoj fazi gradilo sve ostalo (objekti i postrojenja za „najmoderniju“ mehaničko-biološku obradu otpada – MBO tehnologiju). Predviđen je i objekt za obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada.
2008.
12. siječnja -Započeo je mandat 10. Vlade Republike Hrvatske (do 6. 7. 2009.). Predsjednik Vlade je dr. sc. Ivo Sanader (HDZ), ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je Marina Matulović-Dropulić (HDZ), a ministar obrane je Branko Vukelić (HDZ).
USVOJEN PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANIJI
12. veljača – Županijska skupština usvaja Plan gospodarenja otpadom u Karlovačkoj županiji u kojem su, u dijelu posvećenom CGO-u „Babina gora“, prepisane ideje i rješenja iz projekta IPZ-Uniprojekt MCF iz Zagreba. I u ovom Planu ponavlja se da je Skupština svojom odlukom utvrdila mikrolokaciju: „Skupština Karlovačke županije je na temelju «Studije izbora lokacije za odlagalište otpada – Grad Karlovac» (IPZ-Uniprojekt MCF, Zagreb, 2005.) i odluke Vijeća Grada Karlovca o odabiru tri potencijalne lokacije te temeljem prijedloga Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša 26. 9. 2006. godine donijela Odluku kojom je utvrdila mikrolokaciju budućeg CGO-a na Babinoj gori, na području grada Karlovca. Nakon što je izrađen projektni zadatak i proveden postupak ograničenog prikupljanja ponuda za izradu projektne dokumentacije – idejnog rješenja zahvata «Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije» na lokaciji Babina gora, odabran je ponuditelj IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Zagreb, koji je idejno rješenje dovršio i koje je dalje opisano u ovom Planu.“ (str. 61)
Centar na Babinoj gori započinje radom 2009.
U Planu su utvrđeni i vrlo ambiciozni konkretni rokovi: „Izraditi tehničku dokumentaciju za odabranu lokaciju (geodetska snimka, stručna podloga za ishodenje lokacijske dozvole) i ishoditi lokacijsku dozvolu. Nadalje izraditi Idejni projekt, Glavni projekt, Izvedbeni projekt i ishoditi građevnu dozvolu (do kraja 2008. godine). Izgraditi centar – ishoditi uporabnu dozvolu tijekom 2009. godine”. (str. 67)
Odvojeno sakupljanje otpada – i dalje najvažnije (na papiru)
Velika pažnja posvećena je odvojenom sakupljanju otpada ili primarnoj reciklaži na mjestu nastanka i za koju se naglašava da je
„[…] jedan od najvažnijih segmenata u programu cjelovitog rješenja gospodarenja otpadom. Da bi se isto provelo, svaki grad i općina trebaju izraditi Projekt primarne reciklaže i izdvajanje štetnih tvari koji treba odrediti obim sustava, organizaciju, namjenu izdvojeno sakupljenih tvari, kao i dati preciznu dinamiku realizacije. Dinamika realizacije treba sadržavati vrstu i količinu neophodne opreme, potrebne objekte i vozila te dati okvirni paket za edukaciju stanovništva.“ (str.54)
Dakle, Karlovac i ostali gradovi i općine u županiji bili su dužni i po starom Zakonu o otpadu iz 1995., novom iz 2005. a i po ovom Planu, ne samo napraviti projekte primarne reciklaže i odvojenog prikupljanja otpada već i organizirati i provoditi u svakodnevnoj praksi takav oblik tretiranja otpada.
Biorazgradivi otpad prikupljati izdvojeno i kompostirati
Isto tako u dijelu Plana u kojem se opisuje kako prikupljati i obrađivati biorazgradivi otpad naglašava se da se „sakupljanje biorazgradivog otpada iz domaćinstava u pravilu vrši izdvojeno od ostalog komunalnog otpada i to:
– putem posuda za izdvojeno sakupljanje
– putem reciklažnih dvorišta, ukoliko su za isto opremljena.
Izdvojeno sakupljanje provodi se tako da svako domaćinstvo ima jednu malu bioposudicu u koju ubacuje biorazgradivi otpad. Nakon što se bioposudice napune, iste se prazne u velike bioposude koje se nalaze u/na zajedničkim prostorima. Danas se sve više primjenjuje obrada biorazgradivog otpada u cilju dobivanja komposta koji ima višestruku primjenu. Kompostiranje mogu obavljati sami gradani, ako imaju vrtove. Proces kompostiranja, tj. razgradnje biorazgradivog otpada do konačnog produkta kao što je kompost vrlo je složen i treba ga voditi pod strogo kontroliranim uvjetima.” (str. 57)
U Planu je predviđena i izgradnja sedam kompostana i to tri do 2010. i četiri do 2011. Uz ukupnu cijenu od 17.500.000 kn, dakle 2.500.000 kn po kompostani. U njima bi se kompostirao zeleni otpad s javnih i drugih zelenih površina. Obrada biorazgradivog otpada nastalog u domaćinstvima predviđa se uvesti iza 2010. godine.
Jasno je da je ovaj Plan bio samo spisak „dobrih želja“, kao i usvajani zakoni o otpadu jer “to Europa traži”, ali u praksi nisu provođeni.
5. svibnja – Započinje druga javna rasprava o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije i traje do 19. 5. 2008.
NOVA PETICIJA PROTIV IZGRADNJE CGO-a BABINA GORA – MINISTAR VUKELIĆ IZBJEGAO POTPISIVANJE
5. srpnja – Započelo je prikupljanje potpisa za drugu peticiju protiv izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori. Ovaj put mještanima Tušilovića, Brezove Glave i Okića pridružili su se i brojni mještani Vukmanića, Cerovca Vukmanićkog, Knez Gorice i Bukovice.
Evo kako je Slobodna Dalmacija popratila taj događaj. U tekstu novinara D. Tuškana pod naslovom “Ministar Vukelić izbjegao sugrađane oko potpisivanja peticije protiv odlagališta otpada” piše: “Oko 1500 stanovnika mjesta u okolici Babine gore, gdje bi uskoro trebala početi gradnja deponija i Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, potpisalo je peticiju protiv izgradnje odlagališta nadomak njihovih dvorišta. Dosad je svoj potpis na protestni dokument stavilo više od dvije trećine mještana Vukmanića, Vukmanićkog Cerovca, Knez Gorice, Tušilovića, Okića i Bukovice, a njihovoj se reakciji pridružilo i Lovačko društvo „Srnjak“ iz Vukmanića. Svima njima namjera je osujetiti provođenje odluke gradskih i županijskih vlasti o smještanju središnjeg otpadnog centra na Babinu goru, inače lokalitet prepun izvora pitke vode.
– Ne možemo više dopustiti da nam lažu i podvaljuju. Odlagalište žele smjestiti na teren koji vrvi podzemnim vodama i kojeg okružuju brojna naselja. Svi smo mi složni oko jednog, takvom objektu nema mjesta u našoj sredini – rekao je Željko Obradović, predsjednik Građanske inicijative.
Zanimljivo je da je potpisivanje peticije vješto izbjegao ministar obrane Branko Vukelić, inače stanovnik Vukmanićkog Cerovca.
– Uvijek nas je elegantno i diplomatski odbio, opravdavajući se drugim obvezama. On je jedan od rijetkih koji su bili protiv peticije – rekao je jedan od organizatora peticije Žarko Kotur.”
28. srpnja – Građanske inicijative, koje se protive izgradnji CGO-a „Babina gora“ predale su u uprave Grada Karlovca i Karlovačke županije novu peticiju, koju je potpisalo preko 2000 građana.
21. kolovoza – Ministarstvo obrane (Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša) dostavlja Karlovačkoj županiji negativno očitovanje na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana: “U Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije nisu ugrađeni zahtjevi obrane vezano za vojni poligon ‘E. Kvaternik’ Slunj sukladno prethodnim očitovanjima MORH-a od 26. listopada 2007. i 8. travnja 2008. godine te nismo u mogućnosti izdati pozitivno mišljenje na isti.”
8. rujna – Zbog sumnji u rezultate “bagerskog” istraživanja o pogodnosti mikrolokacije za izgradnju odlagališta otpada grupa građana je angažirala ovlaštene tvrtke da na prostoru predviđenom za CGO izvrše dodatna geoelektrična istraživanja. Najvažniji zaključak ovog istraživanja je: “Intenzivna tektonska aktivnost ovog područja dovela je u vrlo različite hidrogeološke odnose pojedine sredine, tako da se može naići na relativno malom području i na vodopropusne i vodonepropusne stijene.”
Zbog toga se preporuča da prije donošenja odluka o nekim tehničkim zahvatima na ovom području “treba izvesti detaljnija istraživanja kako bi se nepoželjna iznenađenja svela na najmanju moguću mjeru“.
OSNOVANO DRUŠTVO CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM
23. rujna – Županijsko poglavarstvo imenuje Darka Spudića, dipl. ing. biologije za privremenog direktora osnovanog društva Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije.
listopad – IPZ UNIPROJEKT TERA izrađuje Elaborat o utjecaju na okoliš izmjene sanacije odlagališta otpada “Ilovac“ – ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
7. listopada – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva daje suglasnost na konačan prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana Karlovačke županije, iako je konačni prijedlog izmjena i dopuna plana utvrdilo Županijsko poglavarstvo tek tjedan dana kasnije. Suglasnost potpisuje državni tajnik dr. Nikola Ružinski.
13. listopada – Županijsko poglavarstvo usvaja konačni prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana i daje ga na usvajanje vijećnicima Županijske skupštine, bez obzira što nije ispoštovana zakonska procedura o ponovljenoj javnoj raspravi (zbog naknadnih izmjena npr. o budućoj trasi pruge Zagreb – Rijeka, u dijelu koji se odnosi na područje Karlovca i Karlovačke županije) i što je iz Ministarstva obrane stiglo negativno mišljenje.
14. listopada – Županijska skupština donosi odluku o usvajanju Izmjena i dopuna Prostornog plana za Karlovačku županiju bez obzira na mnoge formalno-pravne i suštinske nepravilnosti na koje je ukazivao nezavisni vijećnik Nikola Vuljanić kao i aktivisti više građanskih inicijativa i udruga.
PROSTORNI PLAN ŽUPANIJE NA DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
11. studenoga – Nikola Vuljanić podnosi zahtjev Županijskom državnom odvjetništvu da preispita način donošenja odluke o Izmjenama i dopunama Prostornog plana Karlovačke županije te da se utvrdi eventualna odgovornost za nepravilnosti. Par mjeseci kasnije to su učinili i predstavnici građanskih inicijativa koje su se protivile projektu CGO-a na Babinoj gori. Isto tako podnesen je i zahtjev Ministarstvu za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da se očituje o navodima oko nepravilnosti.
2009.
KARLOVAČKO „ZELENILO“ TRAŽI KOMPOSTANU
14. travnja – U okviru provođenja postupka za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Karlovca (PPUGK) karlovačko „Zelenilo“ je zatražilo da se u izmjene Plana unese i prostor za buduću kompostanu. Prijedlog je glatko odbijen s obrazloženjem da je za Karlovac predviđena samo jedna kompostana i to u budućem CGO-u „Babina gora“.
Jedan od osnovnih razloga zbog čega se išlo u ove izmjene Plana je usklađivanje sa županijskim Prostornim planom u smislu ucrtavanja u Plan Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori.
VREĆE OTPADA U POTOKU BABINE GORE
27. travanja – O pronalasku sedam velikih vreća otpada u potoku Babine gore ekološki aktivisti: Biserka Schmuck, Nikola Vuljanić, Žarko Kotur i Željko Kovačević obavijestili su Centar 112 i medije. Na jednoj od velikih crnih vreća pisalo je „Klinički center Ljubljana – Mešani komunalni otpad”.
Portal 24 sata.hr objavio je tekst pod naslovom: „Opasni otpad iz bolnice u Ljubljani našli u Karlovcu?“ U tekstu se navodi: „Nezadovoljni građani ipak nisu otvarali vreće kako bi provjerili njihov sadržaj nego su to prepustili nadležnim službama. Centar 112 obavijestio je inspektoricu zaštite prirode koja će na teren izaći tek u utorak. Nešto brže je reagirala policija. Glasnogovornica Tanja Petrić rekla nam je da će Operativno-komunikacijski centar PU karlovačke poslati policijsku ophodnju. Za to vrijeme lokalni političari i čuvari okoliša su počeli prozivati “kolege” iz državnoga vrha, a posebice ministra Branka Vukelića, optužujući ga za odabir Babine gore za odlagalište otpada. Iako je njegova kuća upravo uz cestu koja vodi do tamo, a udaljena je samo 5100 metara vijugavim šumskim makadamom.“
28. travnja – Oštru reakciju Zorana Sabljarića, predsjednika VMO-a Cerovca Vukmanićkog i upravitelja podružnice Hrvatskih šuma, objavio je portal radio-mržnica.hr.: „Oni su danas optužili predstavnike Građanske inicijative za manipulaciju medijima, napad na ministra Vukelića te podmetanje smeća, kako bi se politički prepucavali, a najavili su i tužbe. Zoran Sabljarić, inače upravitelj podružnice Hrvatskih šuma u Karlovcu, kazao je da je jutros sa svojim radnicima otišao na mjesto gdje su vreće bačene i otvorio ih. ‘To je šumski put, a ne buduća lokacija Centra za gospodarenje otpadom i u vrećama nije medicinski otpad’.
‘Tko su oni da nas uče o ekološkoj svijesti, kako su odjednom postali naši veliki emisari koji znaju što je za nas dobro’, nastavio je Sabljarić. ‘Skupljaju jeftine političke bodove, a pitanje je tko ih plaća’ – zaključio je i dodao da će valjda sami stanovnici Tušilovića, Vukmanića i Vukmanićkog Cerovca odlučiti o tome žele li Centar za gospodarenje otpadom ili ne. ‘Oni imaju Kozjaču i Ilovac u Karlovcu pa neka se o njima brinu’ kazao je Sabljarić.“
29. travnja – Predsjednica karlovačke Udruge za zaštitu prirode Biserka Scmuck na ove optužbe javno je reagirala. Kako prenosi portal radio-mrežnica.hr.: […] A upozorenje nije bila izborna kampanja ni političko prepucavanje. Nitko od nas nije na nijednoj izbornoj listi. Međutim, upravitelja Hrvatskih šuma postavila je politika pa joj se i mora dodvoravati. Možda i ministru Vukeliću, kojeg nisam osobno za ništa optužila, ali jest stanovnik upravo iz Vukelićevog kraja, a ne mi iz Kozjače […].“
Nakon što je inspektorica zaštite okoliša obavila nadzor nađenih vreća u potoku Babine gore, utvrđeno je da se radilo o komunalnom miješanom otpadu te je naloženo gradu Karlovcu da otpad na propisani način zbrine.
18. svibnja – Na prvim neposrednim izborima za gradonačelnika Karlovca pobijedio je Damir Jelić (HDZ) i tako potvrdio svoju dotadašnju funkciju na još četiri godine. Za dogradonačelnike su izabrani Marina Kolaković, dipl. oecc. (HSS) i Dubravko Delić, dipl. ing. geologije.
1. lipnja – U drugom krugu izbora za novog župana Karlovačke županije pobijedio je Ivan Vučić, dipl. ing. (HDZ), dotadašnji predsjednik Skupštine Karlovačke županije.
1. srpnja – Nakon iznenadne ostavke, iz osobnih razloga, dr. sc. Ive Sanadera na sve funkcije u vladi i HDZ-u, na dužnost predsjednice 11. Vlade RH izabrana je Jadranka Kosor (do 23. 12. 2011.).
30. rujna – Ministarstvo zaštite okoliša je prihvatilo Studiju utjecaja na okoliš za sanaciju i zatvaranje odlagališta Lemić Brdo kraj Karlovca prema odobrenom modelu, koju je izradio APO d.o.o. (član HEP Grupe) još 2008. godine.
listopad -IPZ UNIPROJEKT TERRA iz Zagreba radi prvu verziju Studije o utjecaju na okoliš (SUNO) Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na lokaciji Babina gora u Karlovcu.
O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ CGO-a BABINA GORA
Vodeći stručnjaci Hrvatske projektiraju CGO Babina gora
Voditelj projekta, ujedno i direktor ove tvrtke, je dipl. ing. građ. Danko Fundurulja, „jedan od vodećih stručnjaka za politiku otpada u Hrvatskoj“, te inicijator i dugogodišnji predsjednik(sada potpredsjednik) Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO). Ista tvrtka radila je potrebne studije i projekte širom Hrvatske za različite centre za gospodarenje otpadom: Marišćina kraj Rijeke, Kaštijun u Istri, Piškornica (Koprivnički Ivanec), Lučino razdolje (Dubrovnik), Lećevica (Split) itd.
U Karlovcu i Županiji 2030. odvajat će se 11 % otpada!?
Bez obzira na svu stručnost tvoraca ove studije, u njoj možemo naći i „bisere“ poput ove procjene: „Pimarnom reciklažom (PR), tj. izdvojenim skupljanjem posebnih kategorija otpada, izdvajaju se ambalažno staklo, papir, karton i plastika, a predviđen je rast do vrijednosti od oko 11 % u 2030. godini.“ (str. 31)
Dakle, manje nego što je za 2015. predviđeno Strategijom (12 %), a pogotovo Planom za gospodarenje otpadom RH (23 %).
Isto tako predviđen je ukupni porast otpada (uz obavljenu primarnu reciklažu) za Karlovačku županiju s početnih 50.924 tone 2008. na čak 77.824 tone 2030. godine. Iako se već u to vrijeme znalo da se zbog negativnog prirodnog prirasta stanovništva broj stanovnika u županiji smanjuje (2001. na popisu stanovništva bilo je 141.787 stanovnika, a 2011. – 128.899) – „stručnjaci“ predviđaju rast od 141.853 stanovnika 2011. na 144.573 stanovnika 2030. godine.
Sve ove napisane nebuloze služile su da se opravda potreba za projektiranjem i izgradnjom velikog centra za gospodarenje otpada predviđene površine oko 25 ha (str. 38 SUNO-a), koji će raditi s „najmodernijom“ MBO tehnologijom. Iako se ta „najmodernija“ tehnologija (za koga najmodernija? – za nas u RH ? op.a.) u Zapadnoj Europi upotrebljava u svojoj osuvremenjenoj verziji preko pedeset godina.
15. listopada direktor karlovačke „Čistoće“ postaje Ivan Polović, koji uspijeva popraviti poslovanje ove tvrtke u kojoj je zaposleno 143 radnika.
OSNIVA SE STRUČNO POVJERENSTVO ZA OCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ BUDUĆEG CENTRA BABINA GORA
25. studenoga – Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPUG) donosi odluku o imenovanju Savjetodavnog stručnog povjerenstva za ocjenu utjecaja na okoliš RCGO-a „Babina gora“, u koje su imenovani:
– dr. sc. Damir Rumenjak, dipl. ing. rud., MZOPUG, Uprava za procjenu okoliša i industrijsko onečišćenje, predsjednik;
– Aleksandar Rajlić, dipl. ing. rud., MZOPUG, Uprava za atmosferu i gospodarenje otpadom, zamjenik predsjednika;
– Anka Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh. MZOPUG, Uprava za prostorno uređenje, član;
– Mladen Glavočević, dipl. oecc., MZOPUG, Uprava za Europsku uniju, član;
– Petar Smičiklas, dipl. ing. prehr. tehn., Hrvatske vode, VGI Kupa, Karlovac, član ;
– Branka Flegar, dipl. ing. arh., Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, član;
– mr. sc. Jasna Mesarić, dipl. ing., Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, član;
– prof. dr. sc. Davorin Kovačić, Geotehnički fakultet Varaždin, član;
– Vjeruška Stanišić, dipl. ing. agr., predstavnik Karlovačke županije, član;
– Irena Kajfeš-Pavlović, dipl. ing. arh., predstavnik Grada Karlovca, član.
Dakle, na čelu ovog stručnog povjerenstva nalazi se isti stručnjak koji prije deset godina nije uočio da su Studije (SUNO) za Popović Brdo i Lemić Brdo identične.
2010.
8. siječnja – Održana je prva sjednica Stručnog povjerenstva na kojoj je donesen zaključak da je Studiju o utjecaju na okoliš potrebno doraditi prema dostavljenim primjedbama članova Povjerenstva.
lipanj -IPZ UNIPROJEKT TERRA je izradio Tehničko-tehnološko rješenje za novi zahvat – Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije na lokaciji Babina gora u Karlovcu.
21. rujna – Karlovački SDP Državnom je odvjetništvu podnio kaznenu prijavu protiv osam fizičkih i pravnih osoba zbog mogućih malverzacija i kaznenih djela oko sanacije odlagališta otpada na Ilovcu. Pod 14 točaka prijavili su gradsku tvrtku „Čistoća“, Grad Karlovac, Fond za zaštitu okoliša, projektanta i nadzornog inženjera Danka Fundurulju, glavnog projektanta Martina Cvjetičanina te tvrtke Eko flor i Mulltrans. „Na Ilovcu ne smrdi samo smeće“ – prokomentirao je uoči predaje prijave šef SDP-a Josip Benčić. Inspekcije zasad navodno nisu utvrdile nepravilnosti. (KA-portal)
13. listopada – Održana je druga sjednica Povjerenstva u Ministarstvu zaštite okoliša. Na sjednici je zaključeno da se prije javne rasprave Studiju (SUNO) još doradi, jednako kao i Zahtjev sa Tehničko-tehnološkim rješenjem, te ih treba uskladiti.
NOVI DIREKTOR CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
3. studenoga – Karlovačka županija raspisuje natječaj za direktora županijske tvrtke Centar za gospodarenje otpadom, na koji se javlja samo jedan kandidat – Zdravko Marčetić, bivši direktor, a poslije savjetnik direktora karlovačke „Čistoće“. Prihvaćanjem njegovog programa vođenja te tvrtke započeo je period „ozbiljnog“ rada na realizaciji ovog strateškog projekta. Evo kako je KAportal 19. 11. 2010. popratio tu informaciju o novom vodstvu županijske tvrtke i predstojećim zadacima: „Prvi zadatak budućeg direktora bit će prilično zahtjevan – pripremiti projekte i lobirati da se što veći dio gradnje regionalnog Centra za otpad na Babinoj gori kod Karlovca sufinancira preko EU fondova. Po nekim tumačenjima, preko EU-a je moguće zatvoriti čak 80 posto investicije koja će iznositi između 16 i 20 milijuna eura. Prvo na redu je predstavljanje Studije utjecaja na okoliš budućeg postrojenja, dok bi u sljedećoj godini trebala biti gotova dokumentacija a prve lopate na izgradnji budućeg Centra krenule bi tek 2012. Uz Karlovačku županiju, suvlasnici Centra za gospodarenje otpadom su svi gradovi i općine Karlovačke županije.“
8. studenoga – Župan Ivan Vučić donosi odluku o osnivanju posebnog povjerenstva, koje bi surađivalo sa Županijom u fazi realizacije projekta RCGO-a „Babina gora“. U povjerenstvo ulaze predstavnici mjesnih odbora koji se nalaze oko lokacije budućeg Centra, kao i predstavnici nevladinih organizacija. Cilj je Karlovačke županije „da se transparentno i na stručno utemeljenim rješenjima priđe izgradnji ovog, za Karlovačku županiju, kapitalnog objekta.“
15. studenoga – Ministarstvo zaštite okoliša donosi odluku o upućivanju Studije i Zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša s Tehničko-tehnološkim rješenjem na javnu raspravu u trajanju od trideset dana, za vrijeme koje se treba osigurati i jedno javno izlaganje.
JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ
10. prosinca – Započinje javna rasprava o SUNO CGO na lokaciji Babina gora. Na raspravu ide pretposljednja verzija u kojoj se nalaze mnoge izmjene u odnosu na prvu verziju.
Kako proizvesti potrebnih 100.000 tona otpada?
U ovoj predzadnjoj verziji Studije prave se projekcije do 2043. godine (u prethodnima to je bilo do 2030.). Razlog? Tada se, kontinuiranim povećanjem, konačno, dostiže željena količina od 95.515 tona otpada na godinu (nakon odvojenog sakupljanja otpada), a time i nužnosti projektiranja megacentra kapaciteta od 100.000 t otpada za obradu u godini dana.
Da bi se proizvele željene količine otpada, potrebno je bilo i predvidjeti kontinuirani rast stanovništva, pa se, uz veliki demografski optimizam, predviđa da će 2043. godine u Karlovačkoj županiji biti ukupno 146.464 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 2011., kada nas je bilo u Županiji 128.899 stanovnika, to bi bilo povećanje od 18.565 ljudi.
Isto tako predviđen je i „vrtoglavi“ porast izdvojenog prikupljanja otpada. Evo što piše na stranici 43. ove Studije: „Izdvojenim skupljanjem posebnih kategorija otpada, izdvajaju se ambalažno staklo, papir, karton, plastika i druge vrste komunalnog otpada, a dodatnom se primarnom reciklažom (izdvojenim skupljanjem putem kontejnera na javnim površinama, tj. izdvajanja korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada) predviđa rast izdvajanja do vrijednosti od oko 17% u 2043. godini.“
Dakle, do potrebnih 100.000 tona otpada godišnje došlo se pomicanjem projekcije za trinaest godina (od 2030. na 2043. godinu), predviđanjem povećanja broja stanovnika u Karlovačkoj županiji, mimo postojećih i očekivanih demografskih kretanja, te minimalnim udjelom odvojenog prikupljanja otpada.
NA BABINOJ GORI SAMO OTPAD IZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE
12. prosinca– Pokušavajući demantirati glasine da će se na Babinu goru dovoziti smeće iz drugih županija, pa i iz drugih zemalja, Marinko Maradin, županijski pročelnik Ureda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša izjavljuje: „U javnosti se govorilo svašta, čak da će smeće dolaziti iz Italije. Istina je da će se u Babinoj gori deponirati i obrađivati samo otpad iz Karlovačke županije.“ Također pojašnjava: „Želimo da se promijeni način razmišljanja, da otpad nije smeće već vrijedna sirovina, a centar za gospodarenje otpadom neće biti samo još jedna rupa u koju ćemo ga bacati, nego industrijski pogon.“
U istom članku Ivan Vučić (sada u ulozi Župana) izjavljuje:“Nisam bio zadovoljan razvojem projekta, jer sam mislio da kasnimo, no kada smo prije desetak dana bili u Ministarstvu uvjerio sam se kako smo zapravo u rangu s najuspješnijom Splitsko-dalmatinskom županijom. Istarska županija mora mijenjati lokaciju, a Zagrebačka je još nije odabrala. U praćenje ovog projekta uključit ćemo javnost putem Županijske skupštine i gradskih vijeća, ali i ekološke udruge. Uspijemo li do kraja 2010. dovršiti dokumentaciju, to bi nam omogućilo da veliki dio novca povučemo iz europskih fondova.“
(Ida Magličić-Zinaja: „Na Babinoj gori bit će samo otpad iz Karlovačke županije“- Večernji list, 12.12.2010.)
21. prosinca – Održava se u gradskoj vijećnici Karlovca javno izlaganje o SUNO-u, Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i Tehničko-tehnološkom rješenju.
27. prosinca – Premijerka Jadranka Kosor je objavila svoju odluku o smjeni četiri ministra u svojoj vladi. Među smijenjenima su i ministar obrane Branko Vukelić i ministrica za zaštitu okoliša i prostorno planiranje Marina Matulović-Dropulić. Na njeno mjesto je došao Branko Bačić, dipl. ing. geodezije.
29. prosinca – Županijsko povjerenstvo za praćenje izgradnje Centra održava prvu sjednicu. Zaključeno je da se pribavi mišljenje Hrvatskih voda i da se pripremi prijedlog hidrogeoloških radova.
