“Izložba ‘Karas pod upitnikom’ postavlja pitanje o stalnom postavu Karasovih djela. Na to pitanje ovog časa nemam odgovora, no ta je obveza pred nama”, poručuje gradonačelnik Karlovca Damir Mandić za otvorenja izložbe u srijedu u Galeriji “Vjekoslav Karas”, koju je Gradski muzej Karlovac organizirao, uz pomoć Grada Karlovca te Ministarstva kulture i medija, povodom 200. obljetnice rođenja ovog slikara koji je postao sinonim za hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, što predstavlja i problem jer mu se pripisuje i ono što nije uradio.
Iz skromnosti svoje radove nije uglavnom niti potpisivao, što je povjesničarima umjetnosti zadalo dodatne tegobe ne bi li utvrdili koji mu radovi pripadaju, odnosno tko je autor pojedine nepotpisane slike. Te zavrzlame oko Vjekoslava Karasa, odnosno istraživanja i rezultate tematizira ova izložba. Iz tog razloga ga se stavlja u naslovu pod znak pitanja.
“Karas je prvi slikar iz sjevernih krajeva Hrvatske školovan u Italiji, i to zahvaljujući pomoći karlovačkih i zagrebačkih iliraca”, kaže autorica izložbe Antonija Škrtić, viša kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja Karlovac.
Tijekom prve polovice 1838. godine među karlovačkim i zagrebačkim domoljubima, a na poticaj i po zalaganju inženjerijskog pukovnika Franje Kossa od Kossena, koji je službovao u Karlovcu, poduzeta je akcija prikupljanja financijskih sredstava za slikarsko školovanje sedamnaestogodišnjeg Karlovčanina Karasa. Prikupljena su sredstva dovoljna za tri godine studija u Italiji, a osnovano je i tutorstvo koje se brinulo o prikupljanju potpore i praćenju uspjeha mladoga Karasa tijekom školovanja. U jesen 1838. godine Karas u društvu umirovljenog pukovnika Kossena odlazi iz Karlovca u Italiju.
Antonija Škrtić
“Školovao se u Firenzi do 1941. u ateljeima slikara Corsia i Giuseppea Melija s kojim je razvio prijateljstvo, a potom do 1848. godine u Rimu. Karasov drugi boravak u Rimu od 1845. do kraja 1847. obilježile su teške financijske prilike i neuzvraćena ljubav. U prosincu 1847. napušta Rim i preko Trsta, gdje se zadržao do svibnja 1848., vraća u Karlovac”, nastavlja A. Škrtić.
Posljednjih je deset godina života proveo uglavnom u Karlovcu. Teške materijalne prilike nastojao je popraviti na sve načine. Slikajući i crtajući putuje Dalmacijom, a krajem studenog imenovan je privremenim učiteljem u Risarskoj školi u Zagrebu. Društvo za jugoslavensku povjesticu i starine upućuje ga u Bosnu kojom putuje slikajući krajolike, nošnje, portrete te kopirajući stare slike. Zadržava se u Travniku portretirajući Omer-pašu Latasa, no sve što je u Bosni napravio, danas je izgubljeno. Na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Karas krajem 1856. boravi u Đakovu, no nakon pokušaja samoubojstva polovicom 1857. vraća se u Karlovac gdje je skončao život utopivši se u nabujaloj Korani 5. srpnja 1858.
Antonija Škrtić
“Anka Bulat-Simić navela je u monografiji posvećenoj Karasu 66 nestalih slika, a u popis sačuvanih radova uvrstila je 32 slike, od kojih za njih 14 i danas vrijedi atribucija Karasu. Na retrospektivnoj izložbi održanoj 2001. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Nikola Albaneže u Karasov opus ubraja oko 34 djela. Gradski muzej Karlovac vlasnik je devet Karasovih slika, a u želji da se sazna što više egzaktnih podataka o njegovoj metodi rada i materijalima koje je koristio, na njima su u Hrvatskom restauratorskom zavodu provedena konzervatorsko-laboratorijska istraživanja. Na taj način se pridonijelo stvaranju opsežnije baze podataka uz pomoć koje će biti moguća usporedba slika potvrđene ili nepotvrđene atribucije i uspostava kronoloških odnosa unutar opusa”, navodi A. Škrtić.
Temeljem rezultata ovih istraživanja utvrđeno je stanje umjetnina i na taj su način postavljeni prioriteti za buduće konzervatorsko-restauratorske radove. Istraživanje započeto 2018. godine neizravno se nastavlja na istraživanje iz 1983. kada je, zbog učestale pojave replika ili kopija popularnih Karasovih kompozicija, u tadašnjem Zavodu za restauriranje umjetnina u Zagrebu rendgenskim snimanje otkriven podslik ispod slike “Autoportret”. Istodobno je istraživanjem upotpunjen pregled stanja Karasovih slika iz Gradskog muzeja Karlovac predstavljenih na izložbi povodom 140. obljetnice umjetnikove smrti. Potrebu za podvrgavanjem cjelokupnog opusa egzaktnim metodama istraživanja naglasio je Albaneže prigodom retrospektivne izložbe. Istraživanjem su prikupljeni brojni podaci, a najatraktivnije je otkriće podslika na slici “Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke Nil”.
Antonija Škrtić
“Izložbom ‘Karas pod upitnikom’ predstavljamo rezultate provedenih istraživanja te ukazujemo na potrebu da se istraže i ona djela koja nisu u vlasništvu Gradskog muzeja Karlovac. Osim toga, konciznim tekstualnim legendama posjetiteljima želimo približiti značaj kojeg ova djela imaju za uvid u društveni trenutak i vrijeme u kojem su nastajale i postojale, ali i za uvid u Karasovu osobnu sudbinu koja je od velike važnosti za kulturno-povijesnu baštinu Karlovca i Hrvatske”, dodaje A. Škrtić.
Na izložbi, koja je otvorena do 23. lipnja, predstavljeno je 17 djela. Od tog broja, za pet se ne može potvrditi da ih je uradio Karas. Mimo toga, posjetitelji mogu vidjeti djela “Madona s djetetom koje spava”, “Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke Nil”, “Autoportret”, “Rimljanka s mandolinom”, “Djevojka s ružom”, “Portret Stjepka Ljuboja Lopašića”, “Portret gospođe Karas”, slika na kojoj je sačuvan jedini poznati očuvani Karasov potpis, “Portret muškarca iz obitelji Petrović”, “Portret Jozefine Barac Bernardić”, “Portret Karla Petrovića”, “Portret gospođe Petrović rođene Dasović” i “Djed i unuk”. Infografika dizajnera Borisa Benka prikazuje glavne točke života ovog karlovačkog slikara, a izložena je i dokumentacija Hrvatskog restauratorskog zavoda, te ostali popratni predmeti.
Na slikarstvo u našem kraju možemo biti ponosni – naši zavičajni autori su Slava Raškaj, Miroslav Šutej, Daniel Butala, Josip Vaništa, a naš suvremenik Alfred Fredi Krupa dobiva priznanja iz čitavoga svijeta.
Martina Furdek-Hajdin, vršiteljica dužnosti županice Karlovačke županije
*autor naslovne fotografije Denis Stošić
