Ulagač u izgradnju dva i pol metra visokog i 195 metara dugačkog “protupoplavnog” zida sa žičanom ogradom na vrhu na lijevoj obali Korane u Karlovcu Lana commerce je započeo s radovima u ponedjeljak, dan nakon održavanja lokalnih izbora.
Grad Karlovac je 23. ožujka izdao građevinsku dozvolu ulagaču, što su javnosti obznanjeno tek 24. travnja, u kojoj stoji da je ulagač dužan tu jedinicu lokalne samouprave izvijestiti o početku radova najkasnije osam dana prije njihovog početka. Molimo Grad Karlovac informaciju je li ulagač to učinio, te, ako jest, zašto Grad nije obavijestio javnost o tome. Ujedno tražimo od Grada Karlovca da javno objavi glavni projekt temeljem kojeg je izdana građevinska dozvola.
Grad Karlovac je izdao građevinsku dozvolu nakon presude Upravnog suda u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, od 21. listopada 2020. godine kojim su poništena rješenja Grada Karlovca od 24. siječnja 2020. te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 9. travnja 2020. kojima je uskraćena dozvola za izgradnju zida jer je u suprotnosti s Generalnim urbanističkim planom Karlovca i da se mora propisati urbanističko-arhitektonski natječaj. Sud je utvrdio da je zemljište privatno, da namjena nije društvena ili javna i da, po članku 55. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju, nije potrebno raspisivati arhitektonsko-urbanistički natječaj. Također je presuđeno da privatnici mogu graditi zaštitne nasipe i zidove po dobivanju vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda i da se ne radi o ogradili ili potpornom zidu. Na glavnoj raspravi nisu sudjelovali predstavnici nadležnog ministarstva niti Grada Karlovca, a žalba je onemogućena.
U studenome 2020. godine Upravni sud u Rijeci, također po sucu Žagaru, odbija tužbu Pana, društva za zaštitu okoliša i prirode, koja je podnesena u ime građanske inicijative radi poništenja odluke Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je naslijedilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, po kojemu je gradnja nasipa – zaštitnog zida prihvatljiva za ekološku mrežu. Sud je u svojoj kontradiktornoj presudi utvrdio da se radi o građevini za zaštitu od štetnog djelovanja voda, ali unatoč tome nije smatrao da takav zahvat spada u Prilog III, točka 2.2. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 61/14 i 3/17, dalje: Uredba) kojom je propisano da se za kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale provodi ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš. Sud se priklonio obrazloženju javnopravnih tijela da je riječ o građevini za obranu od poplava, a ne o infrastrukturnom objektu kako stoji u Uredbi. Na taj način Sud je zauzeo strogo formalističko shvaćanje oko samog zahvata, propuštajući utvrditi njegova stvarna obilježja i funkciju. Osim toga, Sud se u svojoj presudi uopće nije osvrnuo na druge žalbene navode te je zbog svega navedenog podnesena žalba Visokom upravnom sudu u Zagrebu koji još nije donio presudu, pa nema pravomoćnog rješenja o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu Natura 2000. Grad shodno tome nije trebao izdati građevinsku dozvolu.
Podsjetimo, GI “Spasimo Koranu” je u srpnju 2019. godine urudžbirala Gradu Karlovcu i Županiji karlovačkoj klasičnu peticiju s 4.151 potpisnikom kojom se traži da vlasti učine sve da se zid ne izgradi, a ujedno je predana i online peticija s istim zahtjevima i pet tisuća potpisnika.
