“KAKAV FENOMEN! Upoznajte Žarka: U njemu se kriju sve tajne hrvatske politike”, glasi naslov članka objavljenog 9. listopada 2019. godine na portalu Dnevno o našem sugovorniku. “Žarko Latković ime je koje široj hrvatskoj javnosti nije odveć poznato, no ovaj nedavno izabrani šef karlovačkog ogranka Hrvatske narodne stranke političar je kojeg svakako vrijedi upoznati jer taj je zanat ispekao na sve strane pa se s pravom može reći da nema što nije prošao. Premda je prije par dana dobio povjerenje članstva na redovnoj Izbornoj skupštini Podružnice HNS-a, ovaj je lokalni političar jedno vrijeme bio predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske u Karlovcu, a 2017.godine napušta stranku. U HNS se pak pridružio lani u prosincu, kada se, kakve li slučajnosti, zapošljava u čuvenom Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istovremeno, da priča bude apsurdna do kraja, po ustaljenim navadama hrvatske politike, Latkovićeva stranka na nacionalnoj razini koalira s Hrvatskom demokratskom zajednicom“, glasi čitav tekst kojeg potpisuje redakcija.
Kakve to tajne hrvatske politike kriješ?
- Uistinu ne znam. Bilo bi jako dobro kada bi svi bili političari poput mene.
Bio si član SDP-a. Nakon toga si osnovao Građansku inicijativu “Probudi Karlovac”, a potom si dobio posao u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nakon čega si pristupio HNS-u, pa se implicira da je riječ o nepotizmu.
- Nisam se priključio HNS-u radi zaposlenja. U HNS sam pristupio pola godine po zaposlenju u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Na natječaj za popunjavanje radnih mjesta nisam se prijavio samo ja – bilo je više kandidata. U isto vrijeme su popunjavali još dva radna mjesta, a za to su poništili natječaj jer nije bilo zadovoljavajućih kandidata. Moj životopis i rad na području pripreme i provedbe projekata su bili i više no što se tražilo od kandidata za popunjavanje tog radnog mjesta. Vjerujem da Karlovčani znaju koje sam projekte provodio u civilnom sektoru i u gradskoj upravi. U Fondu radim više od tri godine i do sada se niti jedan korisnik nije žalio na mene.
Koji je konkretno tvoj posao u Fondu?
- Verifikator sam za projekte energetske učinkovitosti, trenutačno za pozive s područja trgovine, turizma i proizvodne industrije. Jedno vrijeme sam bio verifikator za projekte energetske obnove višestambenih zgrada. Riječ je o najobičnijem radnom mjestu. Radim deset puta više no što sam radio u karlovačkoj gradskoj upravi, ali nisam požalio odlazak.
Zašto?
- Jer je atmosfera u gradskoj upravi kada sam odlazio bila katastrofalna. Dok je HDZ na vlasti u Karlovcu ne želim više nikada raditi u rodnom gradu. Ovdje se čak gleda s kime se odlazi na piće. Kolegice su mi doslovno rekle da im nije oportuno sa mnom odlaziti na kavu. Mentalitet koji tu prevladava je katastrofalan. Zagreb je veći grad, a Fond je velika firma. Dok radiš svoj posao savjesno i u rokovima, nikoga nije briga u kojoj si stranci, jesi li uopće i s kime piješ kavu.
Napustio si gradsku upravu dok je gradonačelnik bio Damir Mandić?
- Da.
Je li se atmosfera pogoršala u odnosu na vrijeme kada je gradonačelnik bio Damir Jelić?
- Jest. Provodili smo projekte po Interreg Europe programima za Središnju Europu i Sredozemlje. Riječ je o malim projektima u sklopu kojih smo izrađivali različite alate, surađivali s partnerima iz Italije, Poljske, Mađarske i drugih zemalja. Iz tih projekata su se financirale plaće gradskih zaposlenika – moja u potpunosti, te plaće mojih kolega i djelatnika. Mandić je zabranio prijavljivanje Interreg projekata. “Tu se ništa ne vidi prema van i od toga nemam nikakve koristi”, bilo je njegovo obrazloženje. Kako nema koristi, a milijun i pol kuna smo uštedjeli građanima za plaće gradskih djelatnika? Bilo je još problema.
Koje su još koristi tih projekata, osim osiguranog novca za plaće?
- Napravljen je računalni program za sve zgrade u vlasništvu Grada Karlovca, gradskih tvrtki i gradskih ustanova po kojemu je vidljivo što učiniti da se energetski obnove i s listom prioriteta. Taj se sustav mogao preslikati na veću cjelinu, kao što je obnova Zvijezde. Drugi projekt je dobio europsku nagradu – u pet škola su ugrađeni termostatski ventili, a u pet učionica LED rasvjeta. Riječ je o malim intervencijama od pedesetak tisuća eura, no uštede energije su ostvarene, a i djeca su obrazovana kako štedjeti energiju.
Prije ravno šest godina, dok si bio predsjednik Gradske organizacije SDP-a, si rekao da ćeš platiti ćevape, ako ne postaneš gradonačelnik. Do danas te ćevape nisam niti vidio niti okusio.
- Pa čekaj, dugačak je politički put… Nema problema, ćevape ćemo ubiti.
Tada je SDP u Karlovcu bio pred raspuštanjem ili je već bio raspušten.
- To bi onda bilo 2017. godine, uoči lokalnih izbora, a 2015. sam postao predsjednik SDP-a. Karlovačka organizacija te stranke je raspuštena krajem 2016. godine ili početkom naredne.
Možda sam pobrkao godine, ali sam siguran da nisam vidio niti jedan ćevap.
- Svratit ćemo do ćevabdžinice “Behar”.
Što se izjalovilo u tvom planu?
- U SDP-u se događalo svašta tada. Ne želim govoriti previše protiv bivše stranke. Bilo je u njoj i dobrih i loših ljudi, previše grupacija i interesa, četiri ili pet klanova… Jednostavno, nije išlo, kako bi se kazalo.
Jesu li osnova stvaranja takvih klanova programske razlike, osobne ambicije ili nešto treće?
- Ovo drugo. SDP je tada napuštao vlast na državnoj razini i turbulencije s vrha su se prenosile na lokalne organizacije. Istakle su se nepomirljive razlike na osobnoj razini i bilo je teško voditi SDP tada. Stranačke sastanke su “minirali” oni koji su stalno protivni nečemu, čak i dobrome, morao si paziti hoćeš li imati kvorum, hoće li biti dovoljno podrške za tvoje ideje dok nitko drugi ne daje konstruktivne alternativne ideje… To je sve dovelo SDP i čitavu karlovačku oporbu u stanje u kakvom jest.
Nedostatak volje za beskonačne sastanke je jedan od razloga zašto se prosječan građanin ne uključuje u stranačku politiku.
- Slažem se. Volio sam konstruktivne i korektne sastanke, da se u pola sata riješe pitanja, a ne da se na svakom sastanku vraća u prošlost, razmatra prijašnje odluke i stanja. Živcira me kada se iz sastanka u sastanak stalno o istome raspravlja. Dosta ih je opterećeno formom i pričama bez kraja i konca, pa se sastanak rastegne.
Koja bi bila psihološka ili sociološka slika prosječnog člana neke političke stranke. Zašto je ta osoba u stranci?
- U HNS-u jedna članica Predsjedništva tu stranku smatra svojom obitelji. Od osnutka stranke je članica. Razočarana je što se nismo sastajali za koronakrize, a nismo i zbog toga što nemamo više stranačke prostorije u Karlovcu. Dakle, članstvo obuhvaća i uvjerljive pobornike neke političke opcije. Kada je Zoran Milanović postao hrvatski premijer bilo je onih koji su se u SDP uključivali radi vlastitih probitaka. Treću grupaciju članova čine oni koje je netko drugi upisao i samo zato su tu. Nekad se smatralo da je najvažnije učlaniti što više sugrađana. Međutim, to su samo članovi “na papiru”, a takvi su najveći problem u svim strankama, bile na vlasti ili u opoziciji.
Kojoj grupaciji pripadaš?
- Pripadam entuzijastima. Slučajno sam se uključio u politiku, a u jednom trenutku sam se i povukao. Vjerovao sam da se politikom može mijenjati društvo nabolje, ali s godinama uviđam da je to sve teže. Dobre ideje oporbenih stranaka i aktera se jednostavno odbacuju i zbog toga se gubi elan.
Kako se slučajno uđe u politiku?
- Bio sam stipendist Županije karlovačke i u tom svojstvu sam pozvan na sastanak. Organizator sastanka nam je tada podijelio upisnice za svoju stranku. Ne znam jesam li navršio tada već 19 godina života. Nisam znao tko je gradonačelnik Karlovca – ništa o politici nisam znao.
Učlanio si se u HDZ?
- Nisam, nego u Demokratski centar.
Tko Ti je dao pristupnicu?
- Neću sada imenovati. Svi znamo tko je tada vodio DC. U SDP sam ušao nakon gubitka lokalnih izbora. Moj prvi šef u gradskoj upravi bio je Mladen Rakočević iz te stranke. U Gradu Karlovcu sam se zaposlio kao član DC-a. SDP je bio drugačiji – ta stranka nije vodila brigu tko je kakve stranačke pripadnosti. Božo Joha je tada bio gradonačelnik, a Martin Šimunić i Vlado Benko su bili njegovi zamjenici. Tražili su kadrove koji žele i znaju raditi. Zbog toga, a i zato što sam oduvijek bio socijalist, sam se priklonio SDP-u.
SDP je nominalno stranka radnika, a HNS poduzetnika. Kako se taj socijalistički svjetonazor uklopio u novu stranku?
HNS je liberalna stranka, a moj socijalni i liberalni put je nesporan. S vrha ne dobivamo naredbe s kime koalirati i kako se definirati na lokalnoj razini, a to je dobro. Svi zamjeraju HNS-u što je na državnoj razini ušao u koaliciju s HDZ-om. Nisam tada bio član. Da jesam, ne bih vjerojatno to podržao.
Nezavisna lista “Za radnički Karlovac” je 2018. godine organizirala tribinu u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” na temu oporbene suradnje. Kao predstavnik Građanske inicijative “Probudi Karlovac” si održao najvatreniji govor. Pozivao si na jedinstvo, pa i s SDP-om, iz kojega si netom izašao.
- Ne vidim u tome problem.
Nije li se logično vratiti u SDP, ako se zagovara jedinstvo?
- Ne mogu se vratiti u tu stranku zbog onih koji su tamo ostali. Vjerojatno ću uvijek ostati simpatizer SDP-a, ali ću glas povjeriti opciji kojoj pripadam i koju podržavam. Bez obzira što se nisam slagao s njegovom politikom, glasao sam na predsjedničkim izborima za Milanovića – nije bilo druge. Htio sam da sve oporbene stranke nastupe zajedno na ovim lokalnim izborima. Taštine su to spriječile. Nadam se da ćemo kao oporba ipak polučiti povoljan rezultat. Ipak, nisam uvjeren u promjenu na čelu izvršne vlasti. Vjerujem da će Gradsko vijeće Karlovca biti zanimljivije u sljedećem sazivu.
Što je problem s Mandićem da bi ga se valjalo zamijeniti?
- Nije Karlovčanin i ne shvaća što je to živjeti i raditi u Karlovcu od rođenja. Ne vidi što treba popravljati…
Iznosiš ksenofobni stav.
- Neka je, ali je moj.
Ti si ksenofob?
- Nisam. Ne smatram da iznosim ksenofobni stav. Galami na suradnike, žene odlaze sa sastanaka s njime u suzama i ne vidim kako se tako može voditi grad, a da to upravljanje bude kvalitetno.
Zar ima oštriji stav spram ženskih no spram muških suradnika?
- Vjerojatno galami i na muške suradnike, ali oni to valjda bolje podnose od ženskih.
- Ne shvaća što Karlovcu treba. Vjerojatno je pritisnut i potrebama svoje stranke te ostalim utjecajima. Možda će sada, nakon što je pobijedio na izborima za šefa gradskog HDZ-a, promijeniti. Nadam se da hoće i da će svoj posao bolje raditi, a možda ćemo dobiti novog gradonačelnika – nikada se ne zna, ako birači izađu na izbore.
Hoće li to biti kandidat HNS-a?
- Imat ćemo svog kandidata. Nismo velika, nego mala stranka, pa dajem veće šanse za ulazak u drugi krug Davoru Petračiću kao članu koalicije koju čine SDP, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska narodna stranka – reformisti i Nezavisna lista “Naš Karlovac”, odnosno kandidatu ili kandidatkinji koalicije koju čine Možemo i Nova ljevica.
Tko će biti kandidat HNS-a?
- Kandidata za gradonačelnika imamo, no ne i kandidata za zamjenika gradonačelnika, pa ćemo pričekati da složimo ekipu prije no što je javno predstavimo.
Bolje je predstaviti kandidate javno nego tajno.
- Naravno, predstavit ćemo javno, ali u kompletu.
Hoće li HNS imati kandidata za župana?
- Vjerojatno ne. S predsjednikom Županijske organizacije HNS-a Zvonkom Spudićem kontaktiram, ali nismo o tome razgovarali.
Je li uteg stranci?
- Zašto bi bio? Izuzetno je dobar organizator i mnogo više od svih radi za stranku. To je izuzetno poštena i iskrena osoba. Nisam doživio da bi dao lažno obećanje. Uspješan je političar.
Nije li osuđen zbog pronevjere i zlouporabe položaja i ovlasti?
- To je bilo, ali je rehabilitiran i o tome nemamo što razgovarati.
Možeš li nabrojati tri problema Karlovca i ponuditi tri konkretna rješenja?
- Populacijski pad – odlazak mladih i smanjenje broja djece je prvi problem.
Znamo kako se to rješava…
- Postoje oni koji ne mogu začeti dijete, a nemaju novac za umjetnu oplodnju. Grad bi mogao imati socijalni program po kojemu će onima smanjenih financijskih mogućnosti sufinancirati program umjetne oplodnje.
Znamo kako se to rješava…
- Postoje oni koji ne mogu začeti dijete, a nemaju novac za umjetnu oplodnju. Grad bi mogao imati socijalni program po kojemu će onima smanjenih financijskih mogućnosti sufinancirati program umjetne oplodnje. Posvajanje je dugotrajniji i teži proces. Druga skupina problema vezana je za starije osobe, a uključuje nedostatak hospicija, kapaciteta domova za umirovljenike i slično, a i čitava komunalna infrastruktura je u katastrofalnom stanju. Što se tiče problema depopulacije, moramo poraditi na boljoj povezanosti sa Zagrebom. To govorim i s aspekta nekoga tko putuje svakodnevno u Zagreb na radno mjesto. Moramo zagovarati ubrzanje izgradnje takozvane nizinske pruge. Valja privući građane drugih sredina da se dosele u Karlovac, za što je ključno poboljšati komunikaciju sa Zagrebom. Ne znam zašto se u Karlovcu više ne provodi program poticane stanogradnje, a trebalo bi jer mladi ne mogu kupiti stanove po povoljnijim uvjetima. Studentima Veleučilišta u Karlovcu valja omogućiti zapošljavanje u Karlovcu, pa i rješavanjem stambenog pitanja davanjem gradskih stanova u najam ili POS stanova u prodaju. Valja pomoći djeci nabavkom školske literature i pribora. Zašto ne svakome tko maturira omogućiti da prije odlaska na studije ili na tržište rada putuje po Hrvatskoj, stječe tako važna životna iskustva? Sve je više umirovljenika koji se ne mogu brinuti za sebe. Nedostaje palijativne skrbi u Karlovcu i Karlovačkoj županiji, a moramo razmišljati i o izgradnji još jednog doma umirovljenika jer su postojeće liste čekanja prevelike. Za svakoga umirovljenika valja osigurati božićnice i uskrsnice do dvije tisuće kuna, ovisno o imovinskom cenzusu. Najavljena su ulaganja u geotermalne izvore i vrelovod. Takva ulaganja treba podupirati. Nadam se da će buduća gradska vlast te projekte provesti po pravilima struke i europskim standardima.
Stavlja li se u Karlovcu prevelik naglasak na vanjske fondove?
- Možda ne u prevelikoj. Treba iskoristiti europske i norveške fondove, kredite Hrvatske banke za obnovu i razvoj i slično. Čemu trošiti gradski novac, ako se sredstva mogu namaknuti iz drugih izvora? Naglašavam potrebno stručne provedbe projekata. Ima ulaganja koja se mogu financirati gradskim novcem. Za sada su se uzimali krediti privatnih banaka, no spram toga sam skeptičan. Često se pričalo da Grad ima oročenih 30 milijuna kuna, a podižu se krediti kod poslovnih banaka. Nikada nismo mogli saznati je li istina da Grad Karlovac ima oročena sredstva, i to u tolikom iznosu. Kamate na štednju su zanemarive.
Kada kažem da se prevelik naglasak stavlja na vanjske izvore financiranja, mislim na odnos novca i vremena. Kino “Edison” se odavno mogao staviti u funkciju proračunskim sredstvima – čemu čekati sredstva Europske unije?
- S time se slažem. Postoje takva ulaganja koja opravdavaju ulaganja iz gradskog proračuna. Nisam baš zadovoljan projektom revitalizacije tog kina.
Što ne valja?
- Zašto očekujemo da će kino s pomičnim tribinama biti posjećeno? Čini mi se da se radi produžetak Gradskog kazališta “Zorin dom”, a ne centar sedme umjetnosti.
Valjda će biti fiksirane tribine, nećemo valjda kliziti po dvorani za projekcija…
- Tko zna…
Unatoč fiksaciji na vanjske fondove, Karlovac je prosječan grad u Hrvatskoj po apsorpciji europskih sredstava. U čemu je problem?
- Najveći je problem u tome što se projekti ne pripremaju unaprijed, što se ne prate operativni planovi, pa se radi brže-bolje kada se bliže rokovi, pa su projekti manjkavi i u prijavi i u provedbi. Treba sistematičnije tome pristupati. Osnovni je problem što nema operativaca koji su posvećeni samo tom poslu, koji prate natječaje. Više se valja osloniti utoliko na Regionalnu energetsku agenciju Sjeverozapadne Hrvatske. Administrativni proces odlučivanja da se započne s pripremom i prijavom nekog projekta u karlovačkoj gradskog upravi znade dugo trajati.
Imali smo slučajeve obračuna s dokazanim stručnjacima za fondove Europske unije. Krešimir Veble je na ružan način napustio gradsku tvrtku Vodovod i kanalizacija, a Mile Sokolić Razvojnu agenciju Karlovačke županije “Karla”, dočim je jedna od prvih Mandićevih gradonačelničkih odluka bila degradacija pročelnice zadužene za europske fondove Marine Grčić, nedugo nakon što je uspješno prijavila i provela projekt izgradnje Slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka “Aquatika”. Kako si doživio tu degradaciju? Što ona poručuje i čemu tako nešto?
- Ne znam čemu. Svi u gradskoj upravi smo tada bili neugodno iznenađeni. Dugo poznajem Marinu i uistinu je stručnjakinja za europske fondove. Da nije bilo nje i njezinog angažmana, Grad bi vjerojatno i danas plaćao penale vezane za izgradnju akvarija. Sada imamo lijepo zdanje. Sokolića također dugo poznajem i znadem koliko je mnogo projekata osmislio i proveo. No, ipak nema ništa čudnoga u tim slučajevima – riječ je o tome da vlast pokazuje svoju moć. Ako se nositelji vlasti ne mogu predstavljati uz te projekte i prisvajati ih, zaslužni će biti kažnjeni. Jedne godine sam Karlovcu osigurao bespovratnih 17 milijuna kuna – energetske obnove škola u Skakavcu, na Švarči i na Turanj, neke druge projekte po programu Interreg i drugo. S obzirom da nikada nisam u gradskoj upravi bio podoban, nisam se nikada niti maknuo s koeficijenta 2,7, a to je najmanji koeficijent za djelatnika s visokom stručnom spremom. Da sam ostao u gradskoj upravi, na tom koeficijentu bih vjerojatno bio do mirovine. Ne vrednuje se stručnost. Jednostavno, ako nisi podoban, ako nisi član vladajuće stranke, sustavu nisi potreban, bez obzira koliko radio i koliko novca osigurao lokalnoj zajednici.
Možemo li onda tretman stručnjaka za europske fondove navesti kao jedan od razloga nedostatne apsorpcije novca iz EU fondova?
- Možemo. Kada se komplicira i s malim projektima, motivacija splašnjava. Stručnjaci odlaze u druge sredine za boljim poslovima gdje mogu pokazati što znaju. Vidim da je Mile i dalje aktivan i piše izuzetno dobre projekte. Velika je šteta što su takvi kadrovi izbačeni iz tih sustava – ti sustavi su od takvih stručnjaka i dalje mogli profitirati.
Što kao zaposlenik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vidiš da se provodi diljem Hrvatske, a da Karlovac ne provodi, mada bi mogao?
- Mnogo je različitih projekata. Bavim se više privatnim sektorom. Ako se usporede Karlovačka i druge županije, vidi se da nedvojbeno kaskamo, primjerice za Osječko-baranjskom županijom – ona ima izuzetno puno projekata s područja energetske učinkovitosti.
Koje gospodarske probleme primjećuješ u Karlovcu kao ključne?
- Prvi je nedostatak radnih mjesta. Treba što više privlačiti strane investicije, manje tvornice i obrte. Trenutačna politika to ne čini. Naši gradski čelnici su posvećeni samima sebi i kadroviranjima. Prvenstvena uloga gradonačelnika i njegovog zamjenika treba biti promocija Karlovca i privlačenje ulaganja. Detalji su briga pročelnika. Zalažem se za građansko odlučivanje. Hajdemo vidjeti što građani žele vidjeti u nekom svom naselju. Time ću se baviti i na doktorskom studiju.
Gdje si upisao doktorat?
- Na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Što možemo imati na prostoru nekadašnje vojarne na Luščiću? To treba razmotriti s građanima, a ne ih dovesti pred gotov čin. Kada bismo imali priliku sudjelovati u vlasti ili barem u radu Gradskog vijeća, zagovarali bismo takav pristup. Građani trenutačno nisu uključeni nigdje. Priprema se projekt za jednu četvrt do razine građevinske dozvole, pa i javne nabave, a onda se fiktivno savjetuje s javnošću.
Je li to razlog zašto se HNS protivio projektu uređenja Naselja Marka Marulića?
- Jest. Ishodili su građevinsku dozvolu, pa pozvali građane da rasprave o projektu. To je besmisleno.
Građani su naposljetku prihvatili taj projekt.
- A što im je drugo preostalo? Projekt ima građevinsku dozvolu. Ne bi me čudio niti da se HDZ aktivirao na mjesnoj razini i izlobirao potporu stanovnika jer nedajbože da netko u ovome gradu kontrira toj stranci.
Protiviš li se i dalje izgradnji malih hidroelektrana?
- Naravno. Ne samo da ih treba zabraniti u Karlovcu nego u čitavoj Karlovačkoj županiji.
Ti si za izgradnju velikih hidroelektrana?
- Nisam niti za to. Zašto bismo u Karlovcu gradili hidroelektrane. Dovoljno je velikih rijeka u Hrvatskoj s hidropotencijalom za to, a naša zemlja ima i mogućnosti korištenja energije Sunca i vjetra.
HNS samostalno izlazi na izbore?
- Tako je.
Zašto?
- Razgovarali smo o zajedničkom nastupu s većinom oporbenih stranaka. Htjeli smo podržati Davora Petračića kao kandidata za gradonačelnika s obzirom da smo ga smatrali najkvalitetnijim protukandidatom Mandiću, no zbog privatnih interesa, animoziteta prema meni kao bivšem članu SDP-a ili nečega drugog nismo niti pozvani na pregovore.
Davorovog animoziteta spram tebe?
- Ne njegovog, nego nekih članova SDP-a. Ostali smo izolirani. Razgovarali smo i s drugim strankama, ali bezuspješno. Iz medija smo saznali da nismo postigli dogovore. No, spremni smo izaći sami na izbore. Na prošlim mjesnim izborima smo se natjecali u 11 jedinica mjesne samouprave i ostvarili 12 mandata. Najviše bih žalio da se približimo pragu, pa da se naši glasovi D’Hondtovim sustavom pripišu HDZ-u.
Upravo zbog toga neki vide HNS kao trojanskog konja u karlovačkoj opoziciji.
- Radije ćemo s nekime u koaliciju nego samostalno nastupiti na izborima. Jedino jedinstvena oporba može smijeniti HDZ s vlasti. Nije do nas, do drugih oporbenih aktera je. Nismo trojanski konj. Opći cilj mora biti smjena vlasti, a ne igrati osobne igrice temeljem osobnih animoziteta.
Upravo se zbog osobnih animoziteta nisi vratio iz Građanske inicijative “Probudi Karlovac” u SDP. To si maloprije kazao.
- Nisam se vratio zato što me vjerojatno ne bi niti primili.
Čemu ta zla krv? Što se događalo to u SDP-u? HNS-u su pristupili nekadašnji gradski vijećnici SDP-a Marina Novaković Matanić i Nikola Badovinac mlađi.
- Pristupili su HNS-u prije lokalnih izbora. Nisam htio tada pristupiti niti jednoj političkoj stranci. Bio sam predsjednik SDP-a i bilo bi jako čudno da sam pred lokalne izbore tako nastupio protiv vlastite stranke. Iz SDP-a sam izašao tek nakon tih lokalnih izbora jer nastojim biti pošten i nikome ne nanositi štetu. U lipnju te godine sam napustio SDP.
Badovinac mlađi je napustio HNS nakon što je ta stranka na nacionalnoj razini odlučila podržati HDZ. Što se dogodilo s M. Novaković Matanić?
- Napustila je stranku nakon izbora za županijsko predsjedništvo, ne znam zašto. Nije bila na tim izborima izabrana ne neku od funkcija.
HNS-u su pristupili i bivši članovi Živog zida Igor Krivokuća i Hrvoje Hoffman. Hoće li oni biti kandidati za izvršnu vlast?
- Možda. Bit će zasigurno kandidati za gradske vijećnike.
Što je HNS dobio s njihovim pristupom stranci?
- Izuzetno aktivne županijske vijećnike. Hrvoje je izuzetno pametna i angažirana osoba, a Igor je stručnjak s područja zaštite okoliša i zajedno pripremamo smjernice našeg programa zaštite okoliša. Članovi su Predsjedništva GO HNS-a.
Zašto HNS ne surađuje sa strankom Probudi Karlovac, nastalom iz istoimene inicijative?
- Odlučili su samostalno izaći na izbore. Tajnik te stranke Alen Kristović i ja i dalje komuniciramo i prijatelji smo. Drago mi je da su oformili stranku i vjerujem u njihov dobar rezultat. Razumijem da se samostalnim nastupom žele profilirati, ali se opet plašim D’Hondtovog sustava. Pristao bih na svaki kompromis. Dok je ovakve razjedinjenosti, imat ćemo desničarsku vlast u Karlovcu jako dugo.
Bio si u SDP-u, ne možete s njima, bio si u GI “Probudi Karlovac”, niti s njima, u HNS-u su bili tvoji najbliži suradnici iz SDP-a, više nisu…
- HNS želi s SDP-om i strankom Probudi Karlovac – oni ne žele s nama. Da nam sutra SDP ponudi mjesto u koaliciji, prihvatili bismo.
Vraćamo se na 2018. godinu i tribinu kada si istupio kao najveći zagovornik jedinstva oporbe, a tri godine potom je HNS, kojega vodiš, osuđen na samostalan izlazak na izborima.
- Nitko ne želi HNS u svojoj priči.
Koji je problem s HNS-om?
- Ne shvaća se razlika između državne i lokalne razine, između kadrova koji vode stranku na državnoj i kadrova koji vode stranku na lokalnoj razini. Na državnoj razini HNS je dio vladajuće većine s HDZ-om, a na lokalnoj razini su HNS-ovci dokazani ljevičari i socijalno usmjereni. Možda se plaše da bi HNS, ako bi ušao u Gradsko vijeće, podržao HDZ. Međutim, osobe koje zastupaju HNS na lokalnoj razini drže do svoje riječi. Bio sam sindikalni povjerenik u Gradu Karlovcu. Na jednoj tiskovnoj konferenciji si me pitao hoću li dati ostavku na mjesto sindikalista, ako postanem predsjednik GO SDP-a. Odgovorio sam potvrdno, a tako sam naposljetku i postupio. Držim se svoje riječi i svojih obećanja. Spremni smo koalirati sa svim oporbenim strankama. Jedino zajedno možemo uspjeti.
Pedeset je godina od Hrvatskog proljeća kojega su predvodili Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar, osnivačica HNS-a. Koliko ti to predstavlja bilo što?
- To je bilo mnogo prije mog vremena. Novo vodstvo HNS-a tu stranku vraća korijenima. HNS narodnjaštvom i liberalnim stavovima pripada lijevom političkom spektru. Vjerujem da će se i druge liberalne opcije s nama ujediniti u jednu jaku koja će pozitivno utjecati na politički život Hrvatske.
Jesi li ikada koristio solarno stablo koje je 2015. postavljeno tvojom zaslugom na Vunskom polju?
- Jesam. Bit će predano Gradu na popravak da ga popravi i pusti u pogon.
Hoćeš li se ovoga vikenda pridružiti izletu na Babinu goru kojeg organiziraju protivnici izgradnje regionalnog centra gospodarenja otpadom na toj lokaciji?
- Radit ću, ali podržavam takve akcije. Vidio sam se i sa aktivistom Žarkom Koturom, s kojim sam bio član Upravnog odbora Udruge za zaštitu i razvoj prirodne i kulturne baštine Karlovca, a koji daje potporu HNS-u. Zainteresirani smo za sve ekološke probleme.
Udruga za lokalni razvoj “Turbina promjena”, čiji si osnivač, nekadašnji dužnosnik i aktivist, je provela izbor za najboljeg mješanca Karlovca na kojemu nije pobijedio Darko, moj pas, što baca veliku sjenu.
- U povjerenstvo se uvijek izaberu neovisni. Nisam nikada znao unaprijed koji pas će pobijediti, niti sam želio znati.
Kakve još projekte “Turbina promjena” planira?
- Vrijeme koronakrize nas je malo usporilo. Povukao sam se sa svih funkcija u toj organizaciji civilnog društva i trenutačno sam samo volonter i simpatizer.
Koja je tvoja procjena svibanjskih izbora?
- Vjerujem da će Mandić pobijediti u drugom krugu Petračića ili kandidata koalicije stranke Možemo i Nove ljevice. U Gradskom vijeću bi većinu mogli činiti HDZ, Domovinski pokret i Hrvatska stranka umirovljenika. Ne vjerujem da će stranke opozicije osvojiti 11 mandata potrebnih za većinu.
