Nova Radovinovićeva knjiga “za političare, novinare i birače smjela srca”

"Knjiga obiluje mnogim podacima o karlovačkoj povijesti, društvenom i kulturnom životu. Opisuje kako je to vrijeme ostavilo traga na svakodnenom životu. Ispričano je vrlo jednostavan i vrlo razumljiv način. Radi je uspjelo uklopiti Karlovac u šira zbivanja u široj državnoj zajednici i istaknuti njegove posebnosti", ocjenjuje povjesničar Renato Knezac

Autor: Marin Bakić

“Ova knjiga treba postati obvezno štivo sadašnjeg i budućih gradonačelnika, gradskih vijećnika, novinara i birača smjela srca kao podsjetnik da smo ovaj grad naslijedili da bismo ga činili demokratičnijim i uspješnijim”, poručuje novinar i publicist Danko Plevnik ocjenjujući knjigu Radovana Radovinovića “Karlovački gradonačelnici i njihovo doba 1918-1941. Pokušaj rekonstrukcije jednoga razdoblja” promovirane u Velikoj vijećnici Grada Karlovca u četvrtak.

Izdavači su Grad i Matica hrvatska.

Našem gradu nedostaje detaljnija literatura o urbanističkom razvoju i političkim prilikama. Dok izostanak prve, uz čast iznimkama, pripisujem činovničkom mentalitetu prvenstveno lokalnih povjesničara umjetnosti, odgovor na pitanje o izostanku knjige o političkim prilikama znatno je složeniji. U nedemokratskom sustavu, gdje politika sve prožima, takva knjiga ili opširnija elaboracija u časopisu jednostavno nije mogla biti napisana. Politika ima svoje “zakonitosti”, a jedna od njih je, prema Bibliji, “tko nije sa mnom, taj je protiv mene”. Tek nam je demokratski ustav 1990. u samostalnoj Hrvatskoj omogućio bavljenje prošlim političkim prilikama, što nisam želio propustiti.
Osjećam se obveznim i u ovoj prilici čitatelje upozoriti da je moja knjiga pokušaj rekonstrukcije razdoblja. Nije moguće opisati svaki sastavni dio čak niti u doktorskoj disertaciji. Prema općepoznatom stajalištu da je povijesna znanost suočena s beskonačnošću svoga predmeta, ja sam najviše prostora posvetio političkim prilikama i urbanističkom razvoju Karlovca.

Radovan Radovinović

“Na vijest da će biti objavljena knjiga koja tematizira međuratno razdoblje u Karlovcu reagirao sam s oduševljenjem jer je taj period zanemaren i gledalo ga se kroz prizmu ideologije, no u posljednje vrijeme se to mijenja. Povjesničari i svi zainteresirani za povijest pokazuju sve već interes za međuratno razdoblje, a to nije bez razloga. Riječ je o vrlo dinamičnom i različitim događajima bogatom periodu”, kaže povjesničar Renato Knezac.

Premda je riječ o publicističkom djelu u njemu pronalazim elemente znanstvenosti zbog kojih knjiga ima velik značaj u okviru povijesnih znanosti. Kada se piše knjiga, priča i način njezinog nastanka je najvažnija, a ova je nastala temeljem istraživanja povijesnih izvora, njihove analize i interpretacije. U prvom redu je riječ o onodobnim novinama, arhivskoj građi i fotografijama kao izvanrednom povijesnom izvoru. Napomenuo bih trezvenost interpretacije i kritičnost, dakle pristup istraživanju hladne glave, održavanje zdrave distance jer tako autor stiče povjerenje čitatelja.

Renato Knezac

“Knjiga obiluje mnogim podacima o karlovačkoj povijesti, društvenom i kulturnom životu. Opisuje kako je to vrijeme ostavilo traga na svakodnenom životu. Ispričano je vrlo jednostavan i vrlo razumljiv način. Radi je uspjelo uklopiti Karlovac u šira zbivanja u široj državnoj zajednici i istaknuti njegove posebnosti”, dodaje Knezac.

Iza ove knjige stoji dugotrajan i sustavan rad. Autor je studiozno proučio dokumente u Državnom arhivu, Gradskom muzeju Karlovac i Gradu Karlovcu, sekundarno dnevnike, tjednike i mjesečnike, studije i knjige, ali mislim da je najveći doprinos dao usmenom poviješću tražeći dokumente i mišljenja od živih svjedoka tog vremena. Bez tog autorovog istraživanja tako stečena saznanja bi ostala zauvijek nepoznata.

Danko Plevnik

“Tematika je bila do sada gotovo neistražena. To razdoblje nije prikazano usko lokalistički ili stankarski već u dinamičkoj interakciji s događajima tog vremena i njihovih odlučujućih povijesnih ličnosti. Iz knjige se mogu saznati mnoge stvari koje su bile prešućivane iz svjetonazorskih, političkih ili ideoloških razloga u skladu s nametnutim redukcionizmom po kojemu ništa historiografski nije smjelo postojati prije 1941., a na koje se ugledala i politički podobna historiografija koja je sve promatrala kroz vizuru 1991. Takve historiografije, izgleda, više nisu srednjostrujaška orijentacija. Zbog toga treba čestitati Gradu Karlovcu i Matici hrvatskoj kao izdavačima. U bivšoj državi takva knjiga ne bi mogla proći kroz cenzorske škare režima. Na početku postojanja ove države Matica hrvatska je izbjegavala složenost politoloških analiza pa se preferiralo izdavanje reprinata djela znamenitih illiraca. Zbog toga je u demokratskom smislu ova knjiga velik i dugoočekivani iskorak”, nastavlja Plevnik.

U znanstveno-metodologijskom smislu Radovinović se sam ogradio od sebe provjerljivom činjenicom da nije povijesni znanstvenik, ali to ne umanjuje prinose ovog rada koji obiluje i argumentiranošću i polemičnošću, između ostaloga i istraživanjem medijske odgovornosti za, primjerice, odvođenje zborovođe Zore Davida Miesela u Jadovno, i, što je najvažnije, skrupuloznom revalorizacijom prošlosti koju smo čekali desetljećima. Historiografski narativ obogaćuje literarnim. Iznosi faktičnu cjelinu i na njoj gradi tezu povijesne dekonstrukcije za razliku od onih koji odabiru samo neke činjenice i potom konceptualiziraju tobože objektivnu valorizaciju prošlosti.

Danko Plevnik
Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije