Vojarna Luščić – nakon natječaja smo na početku

U nagrađenom radu nema uporišta ni ideje od koje se može početi. Gradovi imaju gusto izgrađena mjesta koja se izmjenjuju s trgovima i parkovima. U predloženom rješenju je sve izmiješano – popikani su neboderi i između njih popikana su stabla. Nema ulica, trgova, aleja ni jasnih smjerova po kojima se ljudi kreću i orijentiraju među kućama. Sve je istovremeno i šuma i podnožje nebodera i dvorište i park. Gospodarske zgrade i servisi nisu projektirani. Cijeli projekt nema oblikovane prostore ni strukturu grada

Autor: Boris Morsan

Na portalu Radio Mrežnice objavljena je kratka vijest o natječaju i urbanističkom planu za novi dio grada u Luščiću. Vijest nije potpisana ali je rečeno da su pobijedili hrvatski arhitekti u međunarodnoj konkurenciji, da su sagledali cijeli Karlovac i probleme koji nas muče, pažnju posvetili zelenilu pa ne žele rušiti ni jedno stablo, da je namjena stambena i ima prateće sadržaje (kino, bazen) i da će pobjednički rad biti projektni zadatak za urbanistički plan za koji kreće administrativni postupak s papirima.

Cijela vijest izgleda lijepo dok se ne pogleda pobjednički rad s problemima koji se tim radom ne mogu riješiti. Da su autori sagledali Karlovac, s problemima koji nas muče, vidjeli bi da grad nema koncepciju prostornog razvoja. U Karlovcu nije određeno gdje i kako treba postaviti važne i vitalne funkcije. Od prometa i garaže za Zvijezdu, autobusnog i željezničkog kolodvora koji nemaju parkirališta, kako zaštititi zelenu zonu kroz koju teku Korana i Kupa, obale Kupe sa zidom, gdje razviti kampus Veleučilišta u Karlovcu, kako obnoviti šančeve i bedeme i područja na kojem je započeta gradnja utvrđenog grada Orlice, što učiniti s trasama brze ceste i pruge koje su nepotrebno odvojene, kako riješiti retencije za visoke vode, gdje odrediti mjesta za industriju, koja se širi u kulturni krajolik umjesto u prostor koji ima dovodnu cestu i prugu, do Zvijezde za koju treba razviti urbanističko ekonomski projekt.

Vidi se da u raspisu natječaja nije navedena Magaševa linija, kulturni krajolik i mogućnosti koje se mogu iskoristiti na drugoj strani grada, kao ni ideja da se u Novom centru, između crkve i knjižnice, napravi trg.

Da su autori projekta sagledali probleme, vidjeli bi da su neboderi u Karlovcu postavljani od slučaja do slučaja bez reda i sustava, da je Novi centar pun imitacija moderne arhitekture, a Zvijezdi prijeti okruživanje bezličnom periferijom. Da su vidjeli sve te probleme, postalo bi im jasno da s neboderima u Luščiću povećavaju problem visokih zgrada postavljenih bez sistema i jasne ideje.

Lijepo zvuči da ne žele srušiti nijedno stablo, ali tko malo zna o krajobraznoj arhitekturi i hortikulturi, zna da dotrajale biljke treba zamijeniti. Valjana vijest bi bio nalaz stručnjaka o zdravim stablima.

Ako su autori projekta sagledali sve te probleme, trebali su ih opisati.

Tko pokuša napraviti urbanistički plan za Luščić morati će početi od početka jer u nagrađenom radu nema uporišta ni ideje od koje se može početi. Gradovi imaju gusto izgrađena mjesta koja se izmjenjuju s trgovima i parkovima. U predloženom rješenju je sve izmiješano – popikani su neboderi i između njih popikana su stabla. Nema ulica, trgova, aleja ni jasnih smjerova po kojima se ljudi kreću i orijentiraju među kućama. Sve je istovremeno i šuma i podnožje nebodera i dvorište i park. Gospodarske zgrade i servisi nisu projektirani. Cijeli projekt nema oblikovane prostore ni strukturu grada.

To se jasno vidi ako se usporedi sa Zvijezdom. Zvijezda ima zeleni pojas sa šančevima i zelenu zonu s rijekama. U njoj je pravilni sistem ulica, trgova i gradskih blokova s dvorištima.

U neboderima ima malo mjesta za javne zajedničke sadržaje koji su važni za funkcioniranje grada. Kad se grad sastoji od nebodera nastaje problem – moraju biti udaljeni pa su razmaci takvi da sve postaje daleko i nema gustoće koja je karakteristična za život u gradu. Iz naselja sastavljenih od solitera svi idu u stare centre koje zovu grad.

U sredini Luščića je nacrtana popločena površina s tri zgrade, velika kao Trg bana Jelačića u Zagrebu. Prostori te veličine funkcioniraju kada je oko njih grad gusto izgrađen. Na platou su nacrtani ljudi, ali se iz ničega ne vidi što bi te ljude dovelo i što bi radili na tom mjestu. Popločena površina se nastavlja u jednako neodređene prostore. Kao što su slučajne udaljenosti i veličine prostora među neboderima, slučajan je i neodređen odnos tih prostora sa popločenom površinom.

Prilaz iz Novog centra vodio bi u Luščić preko pješačkog mosta koji je prazan, na kojeg se treba popeti stepenicama. Takve mostove pješaci izbjegavaju, ako na mostu nema sadržaja koji privlače ljude. Osim toga, most je postavljen koso, tako da su izgubljeni pogledi iz grada i prema gradu.

Prazni prostor Novog centra vodi preko mosta u prazni prostor Lušćića i nastavlja se u prazne prostore među neboderima. Kao što Novi centar sada nema centar, ni Luščić ga ne bi dobio. Propuštena je prilika da velika os, koja ima početak u Orlici, prolazi kroz Zvijezdu i Novi centar, dobije završetak u Luščiću i da dobije gustoću i arhitekturu koja bi dala karakter zapadnom dijelu grada.

Za sakupljanje ljudi u javnim prostorima potrebno je osmisliti ekonomski program koji će ljude dovesti u javni prostor. Nije dovoljno nacrtati ljude među udaljenim kućama. Ekonomski program treba predvidjeti i servise i gospodarstvo novog naselja. Bez toga se uvećavaju gospodarski kapaciteti na drugim mjestima u gradu i stvara se nepotrebni promet. Stanovnici bi išli obavljati poslove, tražiti usluge ili raditi izvan naselja. Koliko bi ljudi iz Luščića radilo blizu svojih stanova? Kretanje ljudi i roba treba izračunati prije projektiranja. U svemu tome je temeljno pitanje – kakva bi bila gospodarska korist od novog naselja?

Spomenuta je topla voda iz podzemlja. Doktor Boris Vrbanac je napisao tekst o korištenju te energije i otvorio pitanje za arhitekte – gdje se koristi energija, gdje se pretvara u energiju za grijanje, kamo ide dalje i kako se koristi za uzgoj biljaka i tako dalje. Za to i za održavanje zelenih površina su potrebne zgrade, skladišta, garaže, radionice. Korištenje topline iz zemlje otvara put prema sasvim drugačijim mogućnostima u arhitekturi.

Bazeni u Luščiću bili bi daleko od Korane uz koju je zona za rekreaciju i šport. To znači da bi kupači ljeti išli na kupanje u naselje, na bazene kakvi se grade u gradovima koji nemaju rijeke, jezera ili more.

Kad se natječaj raspiše bez ekonomskog programa i podataka o gospodarstvu, investicijama i dobiti, arhitekti ne mogu znati što treba projektirati. Ako sami počnu izmišljati što će se nalaziti u gradu, upuštaju se u posao urbanih ekonomista. Rezultat je projekt bez osmišljenih funkcija. Ukratko, arhitekti su u natječaju radili posao za koji nisu školovani a sada bi posao trebali nastaviti drugi arhitekti koji bi trebali napraviti urbanistički plan. Ti nastavljači također ne znaju što treba staviti u plan.

Problem koji je otvoren natječajem je interesantan. S jedne strane je jednostavan jer svaki građanin može vidjeti da s neboderima i drvećem nije stvorena arhitektura.

S druge strane, problem je povezan sa svim stručnim pitanjima arhitekture pa vidimo da ljudi koji u Karlovcu tvrde da su urbanisti ili rade na urbanizmu, nekritički prihvaćaju šablone – nebodere s neartikuliranim prostorima i ne prepoznaju bezličnost izabranog rješenja. Umjesto da upozore da nemamo arhitektonsko rješenje za urbanistički plan, prelaze na šablonu u kojoj se snalaze – sakupljanje papira i administraciju. Preskočeno je osnovno pitanje – može li se s razmaknutim neboderima napraviti suvremeni novi dio Karlovca. Novi dijelovi gradova s razmaknutim velikim zgradama i neartikuliranim prostorima, nigdje nisu zaživjeli kao grad.

Prema tome, za urbanistički plan će trebati napraviti gospodarski program, a zatim odrediti mjesta veće gustoće, mase zgrada, veličine i smjerove u otvorenim prostorima i povezati funkcije. Uglavnom treba smisliti arhitekturu grada koje u nagrađenom projektu nema. Bez arhitektonskog rješenja nema ni urbanističkog plana. Poslije natječaja se nalazimo na početku.

*preuzeto s portala Aktiviraj Karlovac

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije